subota, 3. rujna 2016.

Vojvođanski Hrvati na dvije liste - XI. IZBORNA JEDINICA!

Citirani tekst preuzet je sa online portala "hrvatskarijec.rs", 02.09.2016

http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A23090/Vojvodjanski-Hrvati--na-dvije-liste/

"Za tjedan dana se održavaju prijevremeni izbori za zastupnike u Hrvatski sabor, u Hrvatskoj 11. rujna a u dijaspori se izbori održavaju 10. i 11. rujna. Bira se ponovno 151 zastupnik, niti godinu dana nakon redovitih izbora održanih u studenom prošle godine, i to 140 zastupnika u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu (XI. izborna jedinica), a osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj (XII. izborna jedinica).
 
Kao i na prethodnim izborima hrvatski državljani koji žive izvan RH moraju se registrirati kako bi mogli ostvariti svoje biračko pravo. Posljednji rok za registraciju hrvatskih birača koji glasuju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Beogradu i Subotici bio je 31. kolovoza, ali za one koji to nisu uradili ostaje mogućnost za registraciju i na sam dan izbora. 
 
IZBORNA PONUDA
 
Kampanja koja ulazi u završnicu, prema ocjenama novinara i analitičara, je u prvom dijelu bila negativna, dosadna, vodila se polemika oko trivijalnih stvari a sve to u ozračju velikih tenzija između Hrvatske i Srbije. U završnici je predsjednik Socijademokratske partije (SDP) Zoran Milanović iskočio u prvi plan s, kako je rekao, »ruganjem« pa, kako se sada procjenjuje slijedi faza radikalizacije kampanje. U svakom slučaju za glasače u dijaspori SDP nije opcija, jer nije niti kandidirao svoju listu u XI. izbornoj jedinici, dok s druge strane predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković ovih dana posjećuje i dijasporu u okviru predizborne kampanje. 
 
Birači u dijaspori mogu birati između 14 stranaka i koalicija među kojima dvije liste imaju za kandidate i Hrvate iz Srbije. Na HDZ-ovoj listi je Dario Španović iz Srijemske Mitrovice a na listi malo poznate stranke pod nazivom Hrvatska stranka reda (HSR),  je Mirko Paulić također iz Srijema, iz Nikinaca. Na ovim devetim izborima za Hrvatski sabor od stjecanja neovisnosti birači će ponovno moći koristiti preferencijski glas, dakle na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost u odnosu na sve druge kandidate s te liste, pa tako i recimo imena vojvođanskih Hrvata, Španovića, koji je 11. na listi HDZ-a, ili Paulića, koji je treći na listi HSR-a. 
 
POKAZATELJ POLITIČKE ORGANIZIRANOSTI 
 
Profesor Dario Španović, koji predaje predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u osnovnim školama u Srijemskoj Mitrovici, kaže kako kandidaturom i izlaskom na glasovanje hrvatska zajednica u Srbiji pokazuje da se njena organiziranost ne svodi samo na folklor. 
 
»Od izričite je važnosti da Hrvati iz Srbije imaju svog predstavnika na izborima koji će se održati u rujnu u Hrvatskoj, iz tog razloga što hrvatskoj javnosti moramo pokazati da postoji organizirana politika Hrvata u Srbiji. Bez obzira na ishod izbora, sudjelovanjem pokazujemo da smo spremni pomoći svom narodu na svim razinama i da se organiziranost Hrvata u Vojvodini ne svodi samo na folklorne manifestacije. Jasno je da Hrvati iz Vojvodine ne mogu utjecati na izbore niti dobiti svog predstavnika u Hrvatskom saboru prvenstveno, jer jako malo ljudi ima hrvatsko državljanstvo, tj. pravo glasovanja. 
 
Također, znatno otežava stvar ponovno registriranje birača, a ponajviše to što se u cijeloj Srbiji može glasovati samo na dva mjesta. Kao kandidat HDZ-a, kojega DSHV tradicionalno podržava, nalazim se na XI. izbornoj jedinici (dijaspora). Kao predstavnik Hrvata iz Srbije, smatram da osim Hrvata u Srbiji trebamo motivirati i naše vojvođanske Hrvate koji su tijekom 90-ih izbjegli u Hrvatsku, da izađu na glasovanje, te podrže HDZ kao državotvornu stranku i stranku koja je oduvijek skrbila za Hrvate iz Srbije. Izbjegli Hrvati i danas dobro znaju u kakvom se teškom položaju nalaze vojvođanski Hrvati, te da naša opstojnost ovisi od političke volje hrvatske vlade, da nam pomognu. A iz dosadašnjeg iskustva jedino je HDZ bio spreman pomagati i zalagati se za vojvođanske Hrvate«, kaže Španović.
 
ZA BOLJU POVEZANOST
 
S druge strane, kandidat na listi Hrvatske stranke reda Mirko Paulić ističe značaj bolje povezanosti dijaspore sa svojom maticom. 
»Naš program je posve nov i daje bolju mogućnost izbora, osim do sada već viđenog. A zbog već viđenog, imamo ponovljene izbore. Program se sastoji iz četiri glavne točke: ekonomsko, ekološko, socijalno i političko područje. Osim ove četiri točke, osobno bih se založio za olakšanje zahtjeva pri dobijanju hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatske zajednice. Teška ekonomska situacija, konkretno u Vojvodini i cijeloj Srbiji, ugrožava i očuvanje identiteta i tradicije hrvatske zajednice zbog odlaska u potragu za ‘boljim kruhom’. Smatram kako bi bilo poželjno kada hrvatske tvrtke ulažu u Srbiju, da pri odabiru kadrova imaju u vidu i zajednicu bar u određenom postotku i time bar malo zadrže mlade pripadnike zajednice na ovim prostorima i time očuvaju identitet«.
 
GLASOVANJE U DIJASPORI
 
Sva tri mandata dijaspore na prethodnim izborima osvojila je Domoljubna koalicija na čelu s HDZ-om. Glasovalo se na 113 biračkih mjesta u 50 zemalja svijeta, a na izbore je izašlo ukupno 28.944 birača. Domoljubna koalicija osvojila je 85,69 posto glasova, odnosno glasove 24.444 osobe, dok je sa 4,30 posto glasova birača na drugom mjestu bila Koalicija rada i solidarnosti Milana Bandića koja je osvojila ukupno 1.226 glasova. Most je pak u dijaspori dobio 1.111 glasova. 
 
Na prethodnim izborima je najviše registriranih birača bez prebivališta u Hrvatskoj bilo u BiH 21.600 kao i izišlih na izbore. Tada su glasači rekli kako su izišli na birališta, prije svega da bi dali glas za bolji položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. 
U drugim zemljama je relativno mali broj birača izišao na izbore, premda u dijaspori živi veliki broj Hrvata; prema procjenama isto toliko koliko i u samoj Hrvatskoj, no nemaju svi dvojno državljanstvo. Tako je u Njemačkoj na 18 biračkih mjesta glasovalo 4.325 hrvatskih državljana, a njih 88,10 posto glas je dalo Domoljubnoj koaliciji, u Švicarskoj je Domoljubna koalicija od 659 birača osvojila 95,10 posto glasova, slično je bilo i u Kanadi i Australiji kao i u drugim zemljama.
 
Niti u Srbiji do sada nije izlazio veliki broj birača. Prošle godine je glasanju pristupilo 543 birača od kojih je njih 45,96 posto glas dalo Domoljubnoj koaliciji, 21,35 posto koaliciji Milana Bandića, a 10,77 posto Mostu. 
Biračka mjesta za hrvatsku dijasporu u Srbiji bit će otvorena u konzularnom uredu Veleposlanstva RH u Beogradu i Generalnom konzulatu u Subotici, a na njima će građani koji imaju hrvatsko državljanstvo moći glasovati za zastupnike u Hrvatskom saboru, od 7 do 19 sati u subotu i nedjelju, 10. i 11. rujna."
 
 
 
 
 

MIRKO PAULIĆ



za


XI.-u IZBORNU JEDINICU




Pod slijedećim imenom ćete me pronaći 11. rujna 2016. na listi HRVATSKE STRANKE REDA za XI. izbornu jedinicu na "mjestu broj 3" kao što ovaj primjer prikazuje:


GLASAČKI LISTIĆ
ZA IZBOR ZASTUPNICA / ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
U XI. IZBORNOJ JEDINICI

redni broj. 12. HRVATSKA STRANKA REDA (HSR)
  1. mr.sc. Dražen Katić dipl.ing.
  2. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
  3. Mirko Paulić
    …
…i tako do posljednjeg kandidata na listi


Poštovano Hrvatsko iseljeništvo,


Naša "HRVATSKA STRANKA REDA" izlazi na nadolazeće parlamentarne izbore 11. rujna 2016. u Republici Hrvatskoj sa svojim predizbornim programom!

PREDIZBORNI PROGRAM PREZENTIRA 4 TEMELJNA PODRUČJA RAZVOJA I MODERNIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE, KAO ŠTO SLIJEDI:


A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler - Smart, Porsche, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna i hibridna vozila.

2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„!

Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova. Ubrzano podnošenje zahtjeva u navedenim vrstama turizma za certifikate održivog turizma: "TourCert", "European Ecolabel", "EarthCheck" i "The Green Kay"!

Uvođenje u marketinšku koncepciju hrvatskog turizma "virtualne stvarnosti"!
Korisnicima našeg turizma prezentirati hrvatske hotele, plaže, rijeke i jezera, biciklističke staze, nacionalne parkove, spomenike kulture te domaće festivale putem 3D naočala koje poslužuju "programi" virtualne stvarnosti! Ta vrsta digitalnog marketinga je primjenjiva kako za turističke sajmove tako i za svaki turistički ured (ili TZ) koji prodaju "godišnje odmore"!

3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„!

Pokretanje projekata "Vertikalne poljoprivrede i kontejnerskog uzgoja hrane" koji omogućavaju 12-mjesečnu proizvodnju povrća i ribe!

Jačanje pčelarstva. Pokretanje projekata "Gradskog pčelarstva" (Na vrhu općinske zgrade u Stuttgartu nalaze se košnice sa pčelama)!

4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„! Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.

5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno Industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku, proizvodi u području „bionike“ i „inteligentna odjeća"!.

6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„ prioritetno za hrvatske investitore iz Iseljeništva i Domovine.
S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno pokrenuti proces "Reprivatizacije" prodanih Hrvatskih tvrtki, banaka, osiguranja, telekomunikacije, itd. koje su od nacionalnog interesa za hrvatski narod. Kupovina prodanoga biti će skupa i dugotrajna, ali je neizbježna. Potrebno je kupovati tvrtku po tvrtku u ponovno većinsko vlasništvo Države Hrvatske (najmanje 51% dioničkog udjela)!

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno kupovati certificirane zlatne poluge s ciljem ponovnog stvaranja "Državnih rezervi zlata Republike Hrvatske" kao temelja monetarne i socijalne stabilnosti zemlje. Zlatne rezerve Republike Hrvatske su rasprodane!

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske početi vraćati "Državni dug Republike Hrvatske" te tako sistematski smanjivati visinu kamate na dug koju svaki mjesec plaćamo. Republika Hrvatska je upala u dužničko ropstvo!

7. Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta sa tvrtkama i institucijama u Republici Hrvatskoj.

Povezivanje teorije i prakse posebice u područjima inovativnih i modernih tehnologija te softwera, vertikalne poljoprivrede, kontejnerskog uzgoja hrane, gradskog pčelarstva, gradske poljoprivrede – city gardening, recyclinga i remanufactoringa!


B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Postavljanje fotonaponskih sustava u suradnji sa HEP-om kao "Povlašteni proizvođači električne energije", ali i postavljanje "potpuno autonomnih solarnih sustava" za osobne potrebe, odnosno potrebe zajednica!

Proizvodnja i montaža "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)" na rijeke i veće potoke u svrhu dobivanja električne energije i kao turistička atrakcija!

Republika Hrvatska uvozi 50% električne energije za osobne potrebe. Do 2020. godine Republika Hrvatska se obvezala osigurati 20% udjela u potrošnji elekltrične energije iz domaćih obnovljivih izvora (sunce, voda, vjetar i biomasa)!!!

2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!
3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice).

Uvođenje "CAR2GO projekta" u velike hrvatske gradove (Zagreb, Rijeka, Osijek, Split). Projekt se odnosi na električne automobile koji stoje na usluzi građanima!

4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također pojačano subvencioniranje istih kroz fondove Europske unije.

5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj!

6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim ili stranim ponuđačima.
"Reprivatizacija prodanih izvora", odnosno kupovina prodanih izvora natrag u 100% vlasništvo države, grada ili općine! Voda pripada hrvatskom narodu!

7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!


C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!

Za inozemne mirovine u Republici Hrvatskoj koje su više od 6.001,00 kn umirovljenici plaćaju 40% poreza.

S porastom BDP-a Republike Hrvatske sistematski smanjivati porez na inozemne mirovine u stopama od 5% sve do konačnih 20% poreza. S 20% poreza na inozemne mirovine oporezivati sve umirovljenike.

Najniže inozemne mirovine (nivo socijalne pomoći Republike Hrvatske) osloboditi plaćanaj poreza.

2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama!

3. Povećanje najmanjih (domaćih) mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije!

4. Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.

Uključivanje hrvatskih škola u partner program Europske unije "ERASMUS+“!
5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu praksu (Praktikum) u vodeće europske tvrtke i institucije.

Posebice tvrtke i institucije u njemačkoj pokraini Baden-Württemberg: Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl, Simens, Kärcher, Alcatel, Mahle, Würth, ZÜBLIN, UPS Ditzingen, BW Bank, Stuttgarter Volksbank, Bausparkassen, TÜV, DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel, Deutsche Touring, Univerzität Stuttgart, Stuttgarter Straßenbahn, Stadtwerke Stuttgart i ostalih 100 srednjih i većih tvrtki (institucija) u široj okolici Stuttgarta!

6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja elektroničke pismenosti i digitalizacije te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!

7. Jačanje volonterskih organizacija i volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.
Startanje "Masovnih volonterskih projekata" posebice u području sezonskog turizma i sezonske berbe u poljoprivredi!

Volontere se u ovom smislu smatra zaposlene osobe, umirovljenike ali i učenike i studente koji dio svog slobodnog vremena dobrovoljno provode "besplatno" pomažući zajednici.


D) Političko područje

1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku u 19.00 sati pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!

2. Ukidanje „preskupih i nelikvidnih 20 Županija (15 od 20 posluju u minusu)“, te uvođenje „Pet hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!

Otvaranjem novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj postepeno i sistematski smanjivati birokratski aparat hrvatskih županija. Otpuštenim zaposlenicima županija ponuditi "novostvorena" adekvatna radna mjesta u realnom sektoru s istom ili većom plaćom.

U potpunosti izbjeći slanje "bivših" zaposlenika županija na Hrvatski zavod za zapošljavanje! Kada se birokratski aparat hrvatskih županija smanji na ¼ sadašnjeg raspustiti županije te uvesti "Pet hrvatskih Banovina"!

3. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!

4. Organizirano učenje hrvatskog jezika (kampovi) za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.

5. Jačanje političkih prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini Hrvatskoj!

Nakon Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Prvi puta u povijesti živi više Hrvata izvan Domovine Hrvatske nego u njoj!

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti "MINISTARSTVOM ISELJENIŠTVA"!

Uvesti jednak broj saborskih zastupnika za iseljeništvo (u XI. izbornoj jedinici) kao u drugim izbornim jedinicama, odnosno svesti broj saborskih zastupnika na maksimalno 10 po svakoj izbornoj jedinici!

6. Ukidanje grčke riječi „dijaspora“, te uvođenje službene riječi „Hrvatsko iseljeništvo„!

7. Jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini!


PREDIZBORNA KAMPANJA NAŠE KOALICIJSKE LISTE (HRVATSKE STRANKE REDA) ZA XI.-u IZBORNU JEDINICU KOŠTATI ĆE POREZNE OBVEZNIKE REPUBLIKE HRVATSKE 0 (NULA) KUNA! ZA XI. IZBORNU JEDINICU NEĆEMO TRAŽITI POVRAT ULOŽENIH OSOBNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA !


Gore četiri navedena područja ekonomskog razvoja Republike Hrvatske 80% su sažetak tema koje su objavljene u izdanim knjigama Dražena Katića iz područja realne ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti te socijalne pravednosti, kao što slijedi:

1. "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“, 2013, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
2. "Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
3. "Održiva ekonomija Republike Hrvatske“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
4. "Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV


MOJ ŽIVOTOPIS I POLITIČLI CILJEVI:

Rođen sam u Rumi 1974. godine. Danas živim i stvaram u Novom Sadu u AP

Vojvodina, Republika Srbija. Svojevremeno sam radio kao urednik na lokalnoj radio

postaji. Bio sam glasnogovornik kulturnih projekata i organizator manifestacija

hrvatske manjine u ovom dijelu Srijema. Dopisnik sam lista za manjine, novinar sam

Hrvatskih novina iz Subotice. Bio sam elektor na izborima za Hrvatsko nacionalno

vijeće i 2010. i 2014. godine.


Moj volonterski rad:
Volonter sam Caritasa za Srijem. Član sam ekonomskog vijeća župe Svetog Antuna u Nikincima.


Povijest i opstojnost Hrvata u Srbiji:
Hrvati obitavaju u Srijemu od X. stoljeća. Devedesete godine su bile najteže za nas. Tih godina započinje iseljavanja Hrvata iz Nikinaca, Platičeva i Hrtkovaca (tri najjužnije katoličke župe u Vojvodini).
U početku 90-tih su to samo bile telefonske prijetnje, da bi se nastavilo ulaskom u kuće, noću su se čule i eksplozije i poneki rafal iz puške. Minirana je bila i crkva sv. Antuna Padovanskog. Nismo se imali kome obratiti za pomoć.
Zbog hrvatsko-srpskih tenzija i danas je prisutan strah i pitanje je da li bi nas danas netko zaštitio i kako bi reagirali iz matične Domovine ako se pritisci na Hrvate u Srbiji nastave (zadnji primjer je bio dijeljenje udžbenika na ćirilici u vojvođanskim hrvatskim školama).
Nadam se da će Institucije iz Hrvatske koje su zadužene za pomoć Hrvatima u Srbiji, shvatiti da bi im to trebao biti jedan od prioriteta. Pomoć očekujemo i od Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Prije nekoliko godina doživio sam i sam direktnu diskriminaciju. Pri konkuriranju za radno mjesto u javnoj instituciji od svih kandidata jedini ja nisam dobio poziv na razgovor!
Prije par godina u jednom interviewu gospodin Zlatko Ifković mi je postavio slijedeće pitanje: "Hrvati diljem svijeta imaju osjećaj da Hrvatska ne ispunjava ustavnu obvezu prema njima. Je li učinkovit Zakon o Hrvatima van Hrvatske?"
Moj odgovor je slijedio: "Ustav je donijet, ali na žalost teško se provodi. Mi do danas nismo imali niti jedan posjet dužnosnika veleposlanstva iz Beograda unatoč pozivima koje smo slali, kako bi u razgovoru sa njima ukazali na probleme hrvatske zajednice. Do sada nismo osjetili nikakvu učinkovitost Zakona o Hrvatima izvan Hrvatske, osim dobivanaj domovnice, a i to sa duljim čekanjem."


Ekonomska situacija u Vojvodini, ali i u cijeloj Republici Srbiji je teška. Apeliram ovaj puta kao kandidat HRVATSKE STRANKE REDA za XI. izbornu jedinicu na hrvatske tvrtke koje posluju u Srbiji da daju šansu našoj mladeži i zadrže ih na ovim prostorima. Kada mladi sami osnuju svoje obitelji treba ih dalje poticati na djelovanje u društvu i očuvanju hrvatske kulturne baštine.
Na posljednje pitanje u interviewu sa gospodinom Ifkovićem "Kakvi su Vam planovi u narednom razdoblju?" odgovorio sam:
"Nastojat ćemo raditi na stvaranju što više kontakata sa udrugama i sa službenim osobama matične države. U planu su nam posjete mještanima koji su se odselili kao i razgovori sa predstavnicima Udruge prognanih. Očekuje nas puno obveza. Također bi trebalo potaknuti i ostale ljude u našoj zajednici da se više angažiraju kako bismo uspjeli riješiti brojne probleme."
Kao budući saborski zastupnik koji će u Hrvatskom saboru zastupati Hrvate Republike Srbije imati ću daleko veću mogućnost u potpunosti sprovesti naše ideje, želje i ciljeve o opstojnosti Hrvata Srbije na tim prostorima, poboljšanju životnog standarda te očuvanju kulturne baštine, jezika i tradicije hrvatskog naroda.



Poštovane Hrvatice i Hrvati,


posljednjih 25 godina (od 1990. do danas) sistematski se diskriminiralo Hrvatsko iseljeništvo tj. smanjivala su mu se politička prava u matičnoj Domovini kao što slijedi:
1) Prvo "Ministarstvo iseljeništva" uspostavljeno je 30. svibnja 1990., odmah nakon osnivanja prve Vlade Republike Hrvatske i postojalo je do 1995. godine. Broj Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosio je 12!
2) Vlada Republike Hrvatske osniva 1995. godine "Ministarstvo povratka i useljeništva". Ministarstvo je postojalo do 1999. godine. Broj Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosio je 9!
3) Vlada Republike Hrvatske 2000. godine uspostavlja "Upravu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo" pri Ministarstvu vanjskih poslova. Broj Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosio je 6!
4) 21. listopada 2011. godine Hrvatski Sabor donosi zakon o osnivanju

„Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ i „Savjeta Vlade

Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“. Danas broj Saborskih

zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosi 3 (TRI)!


Danas 4 milijuna Hrvatskih iseljenika ima 3 zastupnika u Saboru, isto kao što

ima i Srpska nacionalna zajednica u Republici Hrvatskoj!

Broj Hrvata koji živi u Srbiji gotovo je jednak broju pripadnika Srpskog

stanovništva u Republici Hrvatskoj.

Zalagati ću se za zakon "Recipročnosti", a to znači da ako Republika Hrvatska

zakonom garantira Srpskoj nacionalnoj zajednici 3 stalna mandata u

Hrvatskom saboru, tada je potrebno i Hrvatima u Srbiji omogućiti 3 stalna

parlamentarna mjesta.


Poštovane Hrvatice i Hrvati,


Hrvatski narod koji je starosjedioc u Vojvodini je u teškoj političkoj i ekonomskoj situaciji. Matična država vodi nedovoljnu brigu o nama. Takva situacija nalaže aktivne političke promjene.
HRVATSKA STRANKA REDA zahtjeva ponovo osnivanje "MINISTARSTVA ISELJENIŠTVA" te jednaki broj saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu kao u drugim izbornim jedinicama.
Sadašnji "Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske" nije u mogućnosti sa svojih ca. 15 zaposlenika brinuti se za 4 milijuna iseljnih Hrvata.


Slab socijalni sistem u Republici Srbiji, nezaposlenost i niske plaće te slaba prava Hrvata u Srbiji kao starosjedioca uzrokuju kontinuirano iseljavanje mladih iz Vojvodine i cijele Srbije.
Ja želim da se pokrene "proces useljavanja Vojvodine", da vojvođanske oranice budu ponovo zasijane žitom te da Vojvođani nakon tisućljetnog obitovanja na našim prostorima u Vojvodini imaju svoju budućnost ! Posljednjih godina iz Vojvodine se iselilo previše Hrvata. To vodi u pravcu demografskog sloma Vojvodine. To mi ne možemo i nećemo dopustiti!
Kao zastupnik u Saboru boriti ću se da svaki Hrvat u Srbiji ima ista politička prava kao što njihove nacionalne zajednice uživaju u Republici Hrvatskoj. Diskriminacija Hrvata u Srbiji sa našeg stajališta neće se tolerirati.


Cijenjeni Vojvođani, cijenjene Hrvatice i Hrvati Republike Srbije,
kao Vaš zastupnik u Hrvatskom Saboru voditi ću brigu o Hrvatskom narodu na području cijele Republike Srbije, boriti se za politička prava Hrvata u Srbiji te matičnoj Domovini, boriti se za "spajanje Iseljene i Domovinske Hrvatske" te prije svega da se "Iseljena Vojvodina može ponovo vratiti kući" i kod kuće živjeti od svoga rada! Zalagat ću se da hrvatske tvrtke pronađu tržište rada u Republici Srbiji te na taj način zapošljavanjem poboljšaju životni standard Hrvatskog naroda u Srbiji.


Poštovani prijatelji,
ako ste u našem predizbornom programu prepoznali Sebe i Svoje želje, Svoja nastojanja i težnje, tada me na nadolazećim parlamentarnim izborima 11. rujna 2016. podržite Vašim glasom! (Broj 3 na listi HRVATSKE STRANKE REDA kao što slijedeći primjer pokazuje)!

GLASAČKI LISTIĆ
ZA IZBOR ZASTUPNICA / ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
U XI. IZBORNOJ JEDINICI

redni broj. 12. HRVATSKA STRANKA REDA (HSR)
    1. mr.sc. Dražen Katić dipl.ing.
    2. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
    3. Mirko Paulić
    …
…i tako do posljednjeg kandidata na listi


Otvaram diskusiju o navedenom programu naše „HRVATSKE STRANKE

REDA". Slobodno se i bez ustezanja oglasite u komentarima. Nije potrebna

posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje po

bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.

Listu HRVATSKE STRANKE REDA za XI. izbornu

jedinicu čine slijedeći koalicijski partneri:


1. Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI",

Dražen Katić, Stuttgart, Njemačka (Zastupamo Hrvate

Argentine, Čilea, Brazila, Perua, Bolivije, Ekvadora,

Paragvaja, Urugvaja, Venezuele, Južnoafričke

Republike te Hrvate ostalih nespomenutih zemalja Srednje i

Južne Amerike, Afrike i Azije).

Dijana Vogrinc, Duga Resa, Hrvatska (Zastupamo Hrvate

nama susjednih zemalja).


2. "Hrvatska nezavisna lista Subotica",

Mirko Paulić, Novi Sad, Srbija (Zastupamo Hrvate Srbije).


3. Nezavisna lista "Antonio Pelivan",

Pforzheim, Njemačka (Zastupamo Hrvate Njemačke, Austrije,

Švicarske, Hrvate drugih nespomenutih zemalja Europe te

Hrvate koji su porijeklom "Volksdeutsche" bez obzira u kojoj

zemlji žive).


4. Fahreta Ahmetović, (HSR)

Osijek, Hrvatska (Zastupamo iseljene Hrvate Slavonije,

Baranje i Srijema).


5. Mate Matanović, (HSR)

Svilaj, Bosna i Hercegovina, (Zastupamo Hrvate iz Bosne i

Hercegovine te sve Hrvate van Bosne i Hercegovine raseljene

na svih 5 kontinenata).


6. HRVATSKA STRANKA REDA (HSR):

Republika Hrvatska (Zastupamo Hrvate Kanade, Sjedinjenih

Američkih Država, Australije i Novog Zelanda).


Glasnogovornica naše XI. izborne jedinice je:

gospođa Ivona Lesković


Lijep pozdrav iz Vojvodine

Mirko Paulić



TV ZAPISI:

Objavio/la u

Nema komentara:

Objavi komentar

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)