http://www.poslovni.hr/hrvatska/novi-pad-konkurentnosti-hrvatska-u-drustvu-s-mongolijom-i-venezuelom-341220
"Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnosi na statističke pokazatelje, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Hrvatska je po
konkurentnosti u 2018. godini pala za dva mjesta u odnosu na godinu
ranije te se sada nalazi na 61. mjestu među 63 države u svijetu,
pokazuje najnoviji IMD-ov godišnjak svjetske konkuretnosti.
Godišnjak svjetske konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) objavljuje se od 1989. godine, a mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.
Hrvatska, s ocjenom 55,344, našla se na 61. mjestu. Usporedbe radi, u 2017., s ocjenom 56,519, bila je na 59. mjestu.
Na posljednjim mjestima ljestvice konkurentnosti ostale su Mongolija (62.) i Venezuela (63.), dok su Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšali poziciju u odnosu na 2017. Napredak Brazila prvi je od 2010. godine zbog pozitivne promjene realnog BDP-a te rasta zapošljavanja. Ukrajina poboljšava svoju poziciju zbog svoje poslovne učinkovitosti. Rast Ukrajine i Brazila je uzrok pada Hrvatske (61.) za dva mjesta na ljestvici.
U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Poljska (34.), Slovenija (37.), Mađarska (47.), Bugarska (48.) i Rumunjska (49.) poboljšale su svoje pozicije. Među tim zemljama Poljska, Slovenija i Mađarska napredovale su najviše: četiri, šest i pet mjesta.
Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Češka (29.) je pala za jedno mjesto na ljestvici konkurentnosti dok je Slovačka (55.) pala za četiri mjesta.
Mudrinić: Na dnu zbog desetljeća nečinjenja
„Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina, vidljivi su pozitivni komparativni pomaci. Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države”, upozorava Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).
Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, Mudrinić ukazuje da je „potrebno pristupiti redefiniranju društvenih vrednota, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te osigurati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost, kao ključni atribut afirmativnog sustava vrijednosti, za provođenje navedenih promjena”.
Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje.
Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnosi na statističke pokazatelje, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Istraživanje IMD-a je provedeno u veljači i ožujku ove godine i temelji se na dostupnim statističkim podacima za prošlu i ovu godinu.
Iz NVK-a navode da je, kao i prošlih godina, slabosti previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati - loše poslovno okruženje; državno vlasništvo u kompanijama, loš pravni i regulativni okvir; preveliki porezi i doprinosi; nedovoljno razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost; razvoj i primjena tehnologije, transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menađersko obrazovanje.
I izazovi u 2018. godini su ostali isti kao i ranijih godina: potaknuti rast BDP-a posebno kroz direktne strane investicije i poticaje; provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost; smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje; reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu sa budućim potrebama na tržištu rada te provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji.
U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, učinkovito pravno okruženje, poslovno prijateljsko okruženje te konkurentan porezni sustav."
Godišnjak svjetske konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) objavljuje se od 1989. godine, a mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.
U ovogodišnjem izvješću SAD je zauzeo prvu
poziciju, popevši se s lanjskog četvrtog mjesta. Druga zemlja na
ljestvici konkurentnosti je Hong Kong, a slijede Singapur, Nizozemska,
Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i
Kanada.
Na posljednjim mjestima ljestvice konkurentnosti ostale su Mongolija (62.) i Venezuela (63.), dok su Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšali poziciju u odnosu na 2017. Napredak Brazila prvi je od 2010. godine zbog pozitivne promjene realnog BDP-a te rasta zapošljavanja. Ukrajina poboljšava svoju poziciju zbog svoje poslovne učinkovitosti. Rast Ukrajine i Brazila je uzrok pada Hrvatske (61.) za dva mjesta na ljestvici.
U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Poljska (34.), Slovenija (37.), Mađarska (47.), Bugarska (48.) i Rumunjska (49.) poboljšale su svoje pozicije. Među tim zemljama Poljska, Slovenija i Mađarska napredovale su najviše: četiri, šest i pet mjesta.
Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Češka (29.) je pala za jedno mjesto na ljestvici konkurentnosti dok je Slovačka (55.) pala za četiri mjesta.
Mudrinić: Na dnu zbog desetljeća nečinjenja
„Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina, vidljivi su pozitivni komparativni pomaci. Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države”, upozorava Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).
Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, Mudrinić ukazuje da je „potrebno pristupiti redefiniranju društvenih vrednota, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te osigurati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost, kao ključni atribut afirmativnog sustava vrijednosti, za provođenje navedenih promjena”.
Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje.
Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnosi na statističke pokazatelje, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Istraživanje IMD-a je provedeno u veljači i ožujku ove godine i temelji se na dostupnim statističkim podacima za prošlu i ovu godinu.
Iz NVK-a navode da je, kao i prošlih godina, slabosti previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati - loše poslovno okruženje; državno vlasništvo u kompanijama, loš pravni i regulativni okvir; preveliki porezi i doprinosi; nedovoljno razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost; razvoj i primjena tehnologije, transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menađersko obrazovanje.
I izazovi u 2018. godini su ostali isti kao i ranijih godina: potaknuti rast BDP-a posebno kroz direktne strane investicije i poticaje; provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost; smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje; reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu sa budućim potrebama na tržištu rada te provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji.
U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, učinkovito pravno okruženje, poslovno prijateljsko okruženje te konkurentan porezni sustav."
KOMENTAR:
Nefunkcioniranje sadasnje Hrvatske vlade pokazuju slijedeci primjeri:
1) Obratio sam se u ime Glavnog odbora naseg Politickog Pokreta ministru financija Maricu sa "PRIJEDLOGOM za njegovu ostavku". Do danas ministar Maric na prijedlog nije odgovorio i ako ga na to obavezuje Hrvatski Ustav, citiram:
Vise o prijedlogu za ostavku pod:
2) Nakon nedavna dva pokusaja silovanja Hrvatica u Zagrebu od strane stranih drzavljana koji uzivaju politicki azil u Domovini Hrvatskoj obratio sam se ministru policije gospodinu Bozinovicu sa zamolbom da "da televizijsku izjavu" za javnost te na taj nacin svojim autoritetom poveca nivo sigurnosti za djevojke i zene u Hrvatskoj. Do danas to nije ucinio. Takodjer mi nije odgovorio na moje pismo iako ga na to obavezuje Hrvatski Ustav, clanak 46.
Prvo pismo:
Drugo pismo:
Gospodin Plenkovic nije niti u jednom od gore navedena tri slucaja reagirao i pozvao spomenute ministre na odgovornost.
Premijer Plenkovic je pokazao da nema kontrolu nad svojim ministrima, da ne moze ili ne zeli zastititi Domovinu Hrvatsku od pozara, Hrvatice od pokusaja silovanja te nasu Domovinu od zloupotreba drzavnih-financijskih sredstava i privrednog kriminaliteta..
S obzirom na gore cetiri navedene tocke Politicki Pokret ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI dao je prijedlog parlamentarnoj opoziciji za "pokretanje pitanja povjerenja premijeru Plenkovicu i cijelokupnoj Hrvatskoj Vladi"!
12.09.2017 poslano je pismo parlamentarnoj opoziciji
http://drazenkatic.blogspot.de/2017/07/xi-izborna-jedinica-hrvatsko.html
P.S. Prvi puta je Politicki Pokret Zauvijek Vjerni Domovini objavio 2014. godine svoj socijalno ekonomski program za razvoj Domovine Hrvatske na BLOGU www.drazenkatic.blogspot.de
Ovaj komentar pisem kao clan Glavnig odbora politickog pokreta "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI".
Nakon 28 godina novohrvatske vladavine nasa Domovina je u podrumu svjetske ekonomije i razvoja, zajedno sa Mongolijom i Venecuelom. Vjerovatno nas je dobar dio africkih zemalja vec odavno pretekao.
Zahvaljujuci premijeru Plenkovicu, njegovoj antihrvatskoj, uhljebnickoj i nesposobnoj vladi za koji mjesec bi mogli dotaknuti dno dna.
Kao odgovor na ponizavanje Hrvatskog naroda, potpuno unistenje Hrvatske ekonomije, veliki egzodus iz Domovine, politicki pokret ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI odgovara "Koalicijom DOMOVINA" na situaciju u Republici Hrvatskoj. Ako se osjecate pozvanim u koaliciju "DOMOVINA" otvoreni smo za razgovore. Vise o koaliciji mozete pogledati pod slijedecim linkom:
Nefunkcioniranje sadasnje Hrvatske vlade pokazuju slijedeci primjeri:
1) Obratio sam se u ime Glavnog odbora naseg Politickog Pokreta ministru financija Maricu sa "PRIJEDLOGOM za njegovu ostavku". Do danas ministar Maric na prijedlog nije odgovorio i ako ga na to obavezuje Hrvatski Ustav, citiram:
Članak 46.
Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.
Vise o prijedlogu za ostavku pod:
2) Nakon nedavna dva pokusaja silovanja Hrvatica u Zagrebu od strane stranih drzavljana koji uzivaju politicki azil u Domovini Hrvatskoj obratio sam se ministru policije gospodinu Bozinovicu sa zamolbom da "da televizijsku izjavu" za javnost te na taj nacin svojim autoritetom poveca nivo sigurnosti za djevojke i zene u Hrvatskoj. Do danas to nije ucinio. Takodjer mi nije odgovorio na moje pismo iako ga na to obavezuje Hrvatski Ustav, clanak 46.
Prvo pismo:
Drugo pismo:
3) Pismo ministrici
dr.sc.Dalić - Žalba protiv Tržišne inspekcije Ministarstva Gospodarstva,
poduzetništva i obrta Republike Hrvatske!
Gospodin Plenkovic nije niti u jednom od gore navedena tri slucaja reagirao i pozvao spomenute ministre na odgovornost.
Pismo Puckoj pravobraniteljici gospodji Vidovic:
Premijer Plenkovic je pokazao da nema kontrolu nad svojim ministrima, da ne moze ili ne zeli zastititi Domovinu Hrvatsku od pozara, Hrvatice od pokusaja silovanja te nasu Domovinu od zloupotreba drzavnih-financijskih sredstava i privrednog kriminaliteta..
S obzirom na gore cetiri navedene tocke Politicki Pokret ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI dao je prijedlog parlamentarnoj opoziciji za "pokretanje pitanja povjerenja premijeru Plenkovicu i cijelokupnoj Hrvatskoj Vladi"!
12.09.2017 poslano je pismo parlamentarnoj opoziciji
SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Politickog Pokreta ZAUVIJEK
VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
PARLAMENTARNI
PROGRAM Politickog Pokreta "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za XI. IZBORNU
JEDINICU (HRVATSKO ISELJENISTVO), ZA SLIJEDECE PARLAMENTANE IZBORE NALAZI SE POD SLIJEDECIM LINKOM:
P.S. Prvi puta je Politicki Pokret Zauvijek Vjerni Domovini objavio 2014. godine svoj socijalno ekonomski program za razvoj Domovine Hrvatske na BLOGU www.drazenkatic.blogspot.de
Nema komentara:
Objavi komentar