Ja
sam strategiju ekonomskog rasta Republike Hrvatske maksimalno
pojednostavnio i vidim je kroz samo četiri važne točke:
- Ekološka poljoprivreda i stočarstvo
- Zdravstveni turizam i wellness
- Informatika i programiranje
- Industrija na bazi elektromobiliteta
Sva
ta 4 elementa su uzajamno povezana i podržavaju jedni druge.
Objasniti ću svaki pojedinačno.
- Ekološka poljoprivreda i stočarstvo!
Davne
1920. godine botaničar i mikrobiolog Raoul Heineich France u svome
djelu "Das Edaphon" prvi puta govori o ekološkoj
poljoprivredi.
1924.
antropozof Rudolf Steiner drži niz svojih predavanja na temu
biološko-dimamičke poljoprivrede.
1950.
javlja se moderna eko-poljoprivreda kao odgovor na urbanizaciju i
industrijalizaciju.
Sedamdesetih
godina osnivanjem stranke zelenih eko-poljoprivreda i ekološki uzgoj
životinja za proizvodnju mesa dobiva na svojoj popularnosti.
Strategija
Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske je do 2016. godine 8 %
površine obradivog zemljišta koristiti za ekološku poljoprivredu.
Zašto
ekološka, a ne konvencionalna poljoprivreda i stočarstvo?
Vrlo
jednostavno jer naša gastronomija i izvoz ovisi o tome! Pored toga
medicinski turizam i wellness ne mogu egzistirati bez eko
proizvodnje. Konvencionalne proizvode ćemo teško izvoziti dok za
eko proizvodima u Europskoj Uniji postoji potreba i potražnja!
Razminirane površine u Republici Hrvatskoj su idealne za ekološki
uzgoj.
Danas
je vidljivo da najnaprednije zemlje u ekološkom uzgoju također
pripadaju i u ekonomski najbogatije europske zemlje (Austrija,
Švicarska, Švedska).
- Zdravstveni turizam i wellness
Zdravstveni
turizam i wellness je vrsta turizma novijeg datuma.
Postoji
tendencija starenja stanovništva u zemljama Europske Unije. Još
uvijek mirovine građana bogatih zemalja EU su tolike da si mogu
priuštiti zdravstveni, odnosno wellness turizam. Također svijest o
zdravlju i potreba bavljenja sportom treće generacije govori tome u
prilog.
Zdravstveni
turizam i wellness su mlade grane turizma u Republici Hrvatskoj i po
meni imaju veliku šansu za razvoj.
Kod
te vrste turizma se podrazumijeva korištenje hrane iz ekološkog
uzgoja, kao i vegetarijanski jelovnik.
Prednost
"Zdravstvenog turizma i wellnessa" je ta da se on kao
ponuda koristi 12 mjeseci u godini, a ne sezonski, tako da omogućava
kontinuirani dotok novca.
Kroz
zdravstveni turizam ćemo dodatno uspjeti zadržati medicinski kadar
u Republici Hrvatskoj, a također privući medicinski mlade
obrazovane ljude iz iseljeništva!
- Informatika i programiranje
Programi
(software) su postali dio našeg svakodnevnog života. Software se
ugrađuje gotovo po svuda. U "pametnim kućama" uključuju
i isključuju grijanje i svjetlo, u automobilima kontroliraju
tehničku ispravnost vozila, u industriji su program apsolutno
zastupljen, pogotovo u industriji računala i mobitela, u medicini
također!
Sve
te programe netko mora napisati (programirati). Programi odnosno
software su proizvod koji imaju ogromno tržište i na kojima se
godišnje zarađuju milijarde.
Postavlja
se pitanje zašto informatika i programiranje kao strateška točka
razvoja, a ne proizvodnja hladnjaka ili kamiona?
Vrlo
jednostavno. Imamo veliki broj nezaposlenih mladih ljudi mlađih od
25 godina koji bi ciljanom prekvalifikacijom stekli potrebna znanja
programera.
S
druge strane ako gradimo tvornicu za proizvodnju hladnjaka ili
kamiona trebamo daleko veća sredstva za pokretanje proizvodnje, a
možemo zaposliti daleko manji broj ljudi nego na području
programiranja.
- Industrija na bazi elektromobiliteta
Prvi
električni automobil sagradila je 1888. u Njemačkoj tvornica za
proizvodnju strojeva " A. Flocken" u gradu
Coburgu.
Elektroautomobil
doživljava nakon 130 godina sna svoju renesansu. Danas sve tvornice
automobila nude serijski proizvedeno električno vozilo ili u
najmanju ruku imaju prototipove koji uskoro kreću u serijsku
proizvodnju.
Međutim
nisu samo automobili ti koje danas električki možemo pokretati.
Pored vlaka i tramvaja tu su električni bicikli, električni motori,
električni čarter brodovi, a upravo se testira prvi električni
zrakoplov.
Zašto
je jedna od strateških točaka ekonomskog razvoja Republike Hrvatske
koju predlažem elektromobilitet?
Vrlo
jednostavno. To je tehnologija budućnosti. Dijelovi za sklapanje
jednog mercedesa proizvode se u 40 različitih mjesta i gradova.
Dijelovi se potom dovoze u tvornicu u Štutgartu i sklapaju se u
gotov proizvod. Otprilike slično funkcionira i sa električnim
vozilima.
Republika
Hrvatska ima prostor i radnu snagu da sudjeluje ako ne u proizvodnji
cijelog električnog automobila, motora, bicikla ili broda onda u
proizvodnji dijelova za iste.
U
kooperaciji sa velikim europskim tvornicama to bi se moglo
realizirati. Pošto elektromobilitet samo nadopunjuje prve tri
navedene točke strateškog razvoja idealno bi pokrenuo modernu
industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj.
Pored
toga na području turizma i sami imamo veliku potrebu za korištenjem
električnih vozila i plovila!
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc.
Dražen Katić, dipl.ing.