ETIKA U POSLOVANJU

Etika je nauka o moralu, a etika u poslovanju su moralna načela koja trebamo primjenjivati kod poslovnih zahvata u odnosu:

• prodavač - mušterija i obrnuto
• tvrtka - radnici i obrnuto
• tvrtka - zajednica / država i obrnuto

Općenito je vrlo malo napisano o etici u poslovanju, pa ćemo zato produbiti tu temu, kako teoretski tako i primjerima iz prakse!

Ono što je mene uvijek fasciniralo to je ne samo japanska disciplina i lojalnost tvrtci, nego i druga etička načela koja se primjenjuju u poslovanju. U nekim japanskim tvrtkama do dan danas postoji "bushido" kodeks srednjevjekovnih japanskih ratnika samuraja. Bushido u prijevodu znači "Put ratnika". To je kodeks ponašanja, filozofije i moralnih normi. Bushido čine 5 glavnih načela: Vjernost (odanost), uljudnost, hrabrost, iskrenost i jednostavnost.

Kao što sam već naveo u japanskim tvrtkama postoji trag tih pravila do danas. Japanci imaju pravo na 10-20 dana godišnjeg odmora, ovisno o radnom stažu. Ako u tvrtci vaš stariji radni kolega nije još koristio godišnji odmor, nećete ga ni vi uzeti iako imate zakonsko pravo na to. U japanskim tvrtkama "bushido" kodeks često stoji iznad državnih zakona.

Moralna načela ponašanja u poslovanju ne postoje samo u industriji već i u trgovini. Napisati ću par riječi o trgovini u Njemačkoj. U trgovini postoje dvije strane, a to su prodavač i kupac. Etika u poslovanju se odnosi kako na veliku prodajnu kuću, tako i na samostalnog prodajnog zastupnika. Ako je prodajni proces zaključen po moralnim normama tada će obadvije strane ostvariti dobit, engleski zvano "win-win", te će obadvije strane osjetiti zadovoljstvo nakon procesa prodaje , odnosno kupnje.

U Njemačkoj prodavač mora na najbolji i najkorektniji način prezentirati proizvod, te navesti i nedostatke koji su vezani za njega. Prešućivanje nedostataka nije dozvoljeno po moralnim načelima. Pošto većina proizvod imaju više prednosti nego nedostataka, dobar prodavač će proizvode uspjeti prodati.

S druge strane mušterija se "moralno" obavezuje da će kupiti proizvod od tog prodavača sa kojim je i obavila prodajni razgovor, a ne od nekog drugog ili kupiti isti proizvod dva dana kasnije u internetu.

Etika u poslovanju se može ocijeniti prema AA 1000 AccountAbility principima nastalim 2003. Taj internacionalni standard određuje načela kvalitete: pravednost, objektivnost i neovisnost, stručno i profesionalno ponašanje, te poštovanje subjekata u poslovnom procesu.

Republika Hrvatska je mlada država koja je iz faze "socijalističkog samoupravljanja" skočila u hladnu vodu kapitalizma i tržišnog gospodarstva. Kapitalistički sustav prožet socijalnom komponentama (poput Danske, Švedske) ne može se izgraditi u 20 godina. Radne navike socijalističkog samoupravljanja su se izmiješale s novim društvenim poretkom. Vrlo brzim tempom u postupku privatizacije "zajedničkog socijalističkog dobra" određeni pojedinci postaju vlasnici: tvornica, hotela, benzinskih postaja, trgovačkih lanaca, radničkih odmarališta i sl. Ono što nakon toga slijedi ima malo zajedničkoga s etikom u poslovanju.

Novonastali kapitalisti definiraju kapitalistički sistem u hrvatskoj poput "američkog kapitalizma"!

Međutim taj sistem često nazvan "divlji kapitalizam" nema čak ni američke komponente.

Vrlo brzo stasaju mnogobrojne negativne, zakonski nedopuštene, a ne samo neetične radnje:

• neprijavljivanje radnika (neplaćanje socijalnog i mirovinskog osiguranja radnicima)
• neredovito isplaćivanje plaća ili neisplaćivanje plaća dugi vremenski period
• plaćanje minimalne radničke nadnice, te prijetnje otpuštanjem
• neplaćanje prekovremenih radnih sati
• tjeranje radnika na dulje radno vrijeme od 12 sati dnevno
• uskraćivanje radnicima godišnjeg odmora
• uskraćivanje radnicima dnevnog odmora
• zabrana odlaska na bolovanje i sl.

Istovremeno kapitalist stječe neprimjerenu dobit, proširuje proizvodnju, kupuje druga financijski slabija poduzeća i tvrtke. Vrlo često k tome povećava i "osobnu imovinu" kupujući skupocjene automobile, vile i jahte.

Navedene radnje nemaju nikakve veze sa etičnosti u poslovanju, već prije spadaju u domenu privrednog kriminala.

Drugi fenomen koji je nastao kao sporedni proizvod novog kapitalističkog sistema je "fenomen neplaćanja". Svako je svakome dužan i to postaje pravilo, a ne iznimka.

Na taj način ekonomski ciklus proizvodnje i prodaje usluge i dobara, te naplata istih ne funkcionira. To dodatno dovodi do destabilizacije tržišne ekonomije i mlade kapitalističke države.

Borba sindikata za radnička prava trebala bi biti vrhunac etičkoga djelovanja. Nažalost kroz godine se primjećuje da je sindikalnim vođama daleko bitnije zadržati funkciju koju obavljaju, te prilično visoka primanja, nego borba za radnička prava.

Vođenje politike je također posao. Ako kao političar imate mjesečna primanja, te živite od tog novca znači da ste u istoj poziciji kao radnik ili inženjer u tvornici. Fenomen koji je ove godine posebno izazvao ljutnju građana na političare je bio nedolaženje na saborska zasjedanja. Saborski zastupnici su birani od građana Republike Hrvatske da po najboljoj savjesti zastupaju interese tih istih građana. Te interese mogu zastupati na svome radnom mjestu, a ono se zove Sabor Republike Hrvatske. Pošto ne postoje kazne u našoj zemlji za neopravdano nedolaženje na saborsko zasjedanje, nedolasci se mogu pripisati neetičnom ponašanju.

Također donošenje zakona koji nisu u interesu građana Republike Hrvatske može se smatrati neetičnim.

"Lažna bolovanja" zaposlenika u javnom i privatnom sektoru pripadaju u neetičnost poslovanja, pošto na taj način zaposlenici oštećuju tvrtku ili državu.

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

BRITANSKI MEDIJI PAD APPLEA USPOREDILI S NAŠOM EKONOMIJOM 'U dva tjedna na burzi izgubili su više od BDP-a Hrvatske'+ KOMENTAR

Citirani clanak objavljen je u internet portalu "Jutarnji.hr", dana 07.08.2015

• 
  AFP

Autor: Portal Jutarnji.hr

U posljednja dva tjedna ova je najveća svjetska kompanija izgubila 15 posto na vrijednosti svojih dionica, što konkretno iznosi 123 milijarde dolara

Burzovne dionice kompanije Apple u srijedu su doživjele pad veći od 2 posto i s 112,1 dolara dosegnule su svoju nanižu vrijednost u posljednjih šest mjeseci, ponajviše zbog značajnog usporavanja rasta prihoda od prodaje iPhonea.

U posljednja dva tjedna ova je najveća svjetska kompanija izgubila je 15 posto na vrijednosti svojih dionica, što konkretno iznosi 123 milijarde dolara. Britanski Telegraph je, za usporedbu, naveo kako ta svota iznosi daleko više od cijelog godišnjeg BDP-a Hrvatske ili Maroka.
Na pad Appleovih dionica najviše je utjecala procjena Bank of America da se očekuje značajno usporavanje rasta prihoda od prodaje iPhonea, dok drugim Appleovim segmentima, kao što su Apple Watch, Apple Pay i Apple Music, treba vremena za tržišni razvoj.

Također, pojačana konkurencija u Kini, gdje Apple prodaje četvrtinu svojih mobitela, mogla bi predstavljati prepreke razvoju Applea na tom iznimno značajnom tržištu.
Kako ulagači očekuju neprestani rast, i na temelju toga donose svoje odluke, prodanih 47,5 milijuna iPhoneova u trećem kvartalu nije ih usrećilo, iako je to rast za više od trećine Appleovih mobitela prodanih u istom razdoblju prošle godine. Naime, analitičari su očekivali više od 49 milijuna prodanih iPhoneova, pa sve manje od toga investitori doživljavaju kao razočaravajuće rezultate.
U ukupnoj prodaji Appleovih proizvoda iPhone zauzima ak 70 posto, Mac računala 10 posto i iPad 9 posto. Dodatnih 9 posto odnosi se na prodaju usluga, kao što je iTunes, a preostalih 2 posto donosi prodaja drugih proizvoda, poput iPoda i Watcha.
Bez obzira na trenutno raspoloženje investitora, Apple je i dalje u vrlo jakom položaju, o čemu svjedoči i količina gotovine kojom kompanija raspolaže: krajem ožujka na računu im je ležalo 194 milijarde dolara. Također, valja podsjetiti da tržišna kapitalizacija Applea iznosi vrtoglavih 658 milijardi dolara.
Pametni sat Apple Watch, prvi veliki proizvod koji je kompanija pustila na tržište nakon smrti svog osnivača Stevea Jobsa, u travnju se prodavao na američkom tržištu u zadivljujućih 200 tisuća primjeraka dnevno u prvom tjednu. No, prodaja je nakon toga pala na manje od 20 tisuća dnevno, prema analizi tvrtke Slice Intelligence.
No, očekuje se da će Watch u tržišnom smislu zasjati punim sjajem uoči božićne šoping groznice, a u sljedećih nekoliko mjeseci Apple će predstaviti i svoj iPhone sljedeće generacije.

KOMENTAR:

Nekada je cijenu dionica diktirala ponuda i potraznja. Nekada se nije na burzama trgovalo hranom, poput psenice, soje, kukuruza. Danas vrijednost dionica racunaju posebni programi "algoritmi", a ponuda i potraznja ne igra presudnu ulogu. Dionice su umjetna tvorevina koja bi trebala predstavljati vrijednost nekog proizvoda ili usluge. Medjutim ta vrijednost je podlozna manipulaciji, te ju mozemo kreirati onako kako nam odgovara. U nas zivot se sve vise i vise uplecu programi i inteligentni programi. Burze su samo jedan primjer. Da li je to dugorocno dobro za covjecanstvo pokazati ce skora buducnost! Ugodan dan. Drazen Katic

www.drazenkatic.blogspot.de

MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO U BORBI PROTIV MEGAKONCERANA – BORBA DAVIDA I GOLIJATA

Uzmimo kao primjer malu trgovinu prehrambenim proizvodima u našem susjedstvu.

Mala obiteljska trgovina, zaposlenici su članovi familije, a kupci obližnji susjedi.

Takve male obiteljske trgovine u Njemačkoj se nazivaju "Tante Emma Laden", odnosno trgovina kod tetke Emme. Kada sam prije više godina došao u Štutgart još je bilo za vidjeti po koju trgovinu tog tipa, a danas su one prava rijetkost.

Međutim vratimo se našem susjedu trgovcu. On nudi gotovo sve proizvode koje trebamo, izbor nije prevelik ali je zadovoljavajući.

Samo koji kilometar dalje nalazi se konkurencija našem susjedu.

Golijati zvani: Aldi, Lidl, Spar, Kaufland nude veliki asortiman proizvoda. Čak i po desetke različitih marki istog proizvoda. Kako bi se za ispravan proizvod odlučili trebate oko pola sata istraživanja marki ili konzultaciju sa ljubaznim prodajnim osobljem.

Naš susjed koga možemo nazvati "Davidom", bori se svakog dana da preživi, plati porez i da kupi nove proizvode za svoju trgovinu.

Da li je to zaista borba Davida i Golijata?

U Starom zavjetu je zapisano da se David suprostavio Golijatu i pobijedio ga na kraju. Međutim biblijski David je imao praćku, te je kamenom pogodio Golijata u glavu i oborio ga.

Da li i naš susjed "David" koji vrijedno radi svakog dana da prehrani svoju obitelj ima praćku?

Svi znamo da je to neravnopravna borba. Da mali i srednji poduzetnici imaju malu konkurentsku šansu u borbi sa velikim koncernima.

Mi kao susjedi i građani možemo biti ta praćka koju "David" treba. Kupujmo lokalno, kupujmo od obližnjeg seljaka domaće proizvode, kupujmo kod našeg susjeda u maloj trgovini.

Tko kaže da je hrana uvezena iz Španjolske i Nizozemske zdravija i bolja od hrane proizvedene kod nas na selu. Malo i srednje poduzetništvo predstavlja temelj gospodarstva u Europskoj Uniji, te zapošljava više od dvije trećine zaposlenika u privatnom sektoru. U Republici Hrvatskoj malo i srednje poduzetništvo čini 99,5 % ukupnog gospodarstva, koje ostvaruje više od 50 % udjela u BDP-u.

Državu naš susjed "David" pretjerano ne interesira iako se u javnosti prikazuje sasvim suprotno.

Pri Ministarstvu poduzetništva i obrta Republike Hrvatske postoji "Uprava za malo i srednje poduzetništvo". Na WEB stranici ministarstva nalazi se ovo opširno objašnjenje zadataka i djelatnosti Uprave:

" Uprava za malo i srednje poduzetništvo i obrt prati stanje u području malog i srednjeg poduzetništva, obrta, zadrugarstva te klastera s ciljem prepoznavanja i otklanjanja prepreka za njegov brži razvoj, predlaže politiku mjera za sustavni razvoj kroz promidžbu, izobrazbu, informiranje, stručnu pomoć, formiranje i dodjelu poticajnih sredstava, nadzire namjensko trošenje sredstava potpora, izgradnju institucionalne podrške, primjenu inovacija i usklađivanje pravnih propisa; potiče međusobno povezivanje subjekata maloga gospodarstva, te njihovo povezivanje s velikim gospodarskim subjektima; prati djelovanje i predlaže unaprjeđenje instrumenata gospodarskog sustava; osmišljava mjere gospodarske politike za malo i srednje poduzetništvo, obrt, zadrugarstvo i klastere, predlaže i organizira stručno usavršavanje poduzetnika, prati podatke o malom i srednjem poduzetništvu i obrtu te trendove njegova razvoja; obavlja stručne poslove koji se odnose na prilagodbu propisa propisima Europske unije; surađuje s drugim tijelima državne uprave,

jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, stručnim i znanstvenim institucijama.

Izrađuje nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa iz nadležnosti Uprave; izrađuje prijedlog državnog proračuna vezano za aktivnosti Uprave, daje stručna mišljenja i objašnjenja u vezi s primjenom i provedbom zakona i drugih propisa; prati i predlaže izmjene propisa, priprema izradu i izrađuje nacrte prijedloga međudržavnih ugovora iz nadležnosti Uprave; vodi upravni postupak i upravni nadzor u upravnim stvarima iz nadležnosti Uprave, ako ti poslovi ili dio tih poslova zakonom, drugim propisom ili ovom Uredbom nisu stavljeni u nadležnost druge unutarnje ustrojstvene jedinice ili upravne organizacije u sastavu Ministarstva; prati primjenu i osigurava izvršenje zakona i drugih propisa; sudjeluje u pripremi programa i projekata te provedbi projekata iz Programa Unije, pretpristupnih programa Europske unije i ostalih oblika međunarodne pomoći, te obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga“

Ako je naš susjed "David" i proučio tekst koji opisuje rad Uprave još uvijek mu je nejasno kome se treba obratiti zbog svakodnevnih problema "nelojalne konkurencije", "monopolizacije tržišta", "udruživanje u kartele" i sl.

Ako naš susjed zapadne u financijske teškoće, pošto je prodaja slaba, a nabavne cijene proizvoda za male obrtnike visoke, tražiti će put i način da si financijski pomogne.

U tome slučaju pomoć bi mogao zatražiti od Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

Surfajući po internetu "David" je pronašao slijedeći tekst: "Hrvatska banka za obnovu i razvitak je razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva. Kreditiranjem, osiguranjem izvoza od političkih i komercijalnih rizika, izdavanjem garancija te poslovnim savjetovanjem, HBOR gradi mostove između poduzetničkih ideja i njihovih ostvarenja s ciljem osnaživanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.“

„Djelatnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak su:“

1. financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva,
2. financiranje infrastrukture,
3. poticanje izvoza,
4. potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva,
5. poticanje zaštite okoliša,
6. osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika.
   

"David" je sebe kao malog poduzetnika (mikro poduzeće) pronašao u opisu potencijalne mušterije Hrvatske banke za obnovi i razvoj. Sad slijedi cijeli birokratski proces prikupljanja hrpe različitih dokumenata od rodnog lista pa do likvidnosti njegove trgovine kao i podnošenje zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava. On i sam zna ako potrebna sredstva nakon dužeg administrativnog procesa i dobije, pitanje je dali će njegova mala trgovina do tada uopće postojati.

Iako je naš susjed "David" obični, mali trgovac njemu je stvarnost kristalno jasna. On je svjestan da doslovno ovisi o nama svakodnevnim potrošačima i da tu situaciju niti jedna banka, niti jedan Ured ministarstva ne može promijeniti. "David" zna da svaki puta kada njegovi susjedi odu u kupovinu u Aldi ili Lidl njegova šansa za preživljavanje se smanjuje.

Ako se trend kupovine u velikim prodajnim lancima nastavi, nestati će i zadnja trgovina kod tetke Emme, a to bi bio ujedno i nestanak europske potrošačke kulture.

Za ovu temu uzeo sam primjer male trgovine u susjedstvu, premda ni u drugim branšama nije puno bolja situacija.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

IMA NADE ZA SALOPEKA? Većina Europljana spašena je tajno i isplatom novca, eksperti tvrde: 'Vjerujemo da će ipak biti pregovora' + KOMENTAR

 Citirani tekst je iz online portala "Jutarnji.hr", dana 06.08.2015

• 
  SITE Intel Group

Autor: Martina Hrupić

"U Egipat su danas otputovali Vesna Pusić, te supruga i sestra otetog Tomislava

Čovjek od glave do pete zakrabuljen u crno stoji pokraj svoje žrtve. Vide mu se samo oči. U jednoj ruci drži nož. Žrtva kleči pokraj njega, odjevena u narančasto odijelo. Glas krvnika, kad prijeti da će ubiti to prestravljeno biće pokraj sebe, potpuno je izmijenjen. No, nazire se britanski naglasak. Riječ je o najpoznatijem krvniku na svijetu, vjerojatno uz samog šefa takozvane Islamske države, najtraženijem pripadniku te krvoločne skupine. Njegovo je ime Mohammed Emwazi.

No, prije nego što su mu sigurnosne službe uspjele ući u trag i identificirati ga, bio je poznat po zloglasnom nadimku Jihadi John. Ta internetska krvnička zvijezda brutalnog samoproglašenog kalifata postala je simbol zla koje je šokiralo cijeli svijet. Jihadi John, odnosno Emwazi trenutačno je navodno u bijegu pred svojim dosadašnjim kolegama. Prva snimka s Jihadi Johnom u glavnoj ulozi, puštena u javnost kao dio šokantne IS-ove propagandne taktike, tehnički savršeno snimljena, namještena i režirana s minimalno tragova za istražitelje koji su se istog trena kad je šok malo popustio bacili na nju, bila je objavljena 19. kolovoza 2014. godine. Dok se zahuktavala američka ofenziva protiv IS-a, pokraj Jihadi Johna klečao je američki novinar James Foley. Dvanaest dana kasnije, 13. rujna 2014., uslijedila je nova snimka. Ovaj put bila je adresirana na Veliku Britaniju. Na snimci je, uz Jihadi Johna, bio David Haines, humanitarac oženjen s Hrvaticom. Sve se i tada odvilo po poznatom scenariju, kao i nešto kasnije s Alanom Henningom, još jednim britanskim humanitarcem.
Na popisu talaca smaknutih na taj način našla su se i dva Japanca, Kenji Goto i Haruna Yukawa. U siječnju ove godine IS je zaprijetio da će ih ubiti ako im japanske vlasti ne plate 200 milijuna dolara u roku od 72 sata. Obojica su smaknuti - Haruna je dekapitiran 24. siječnja, a Kenji 31. siječnja. Prema procjenama iz kolovoza 2014., IS je u svojim rukama držao oko 20 stranih talaca. Mnoge obitelji zatočenih držale su njihova imena u tajnosti, pokušavajući ih spasiti iz pozadine i držati dalje od medijske pažnje, strahujući da bi to njihovim najmilijima samo moglo ugroziti život. Većina Europljana koje su držali navodno je spašena u zamjenu za novac. No, SAD i Britanija ne podržavaju plaćanje otkupnina. Time bi, tvrde, samo ohrabrivali tu praksu.

Vesna Pusić, supruga i sestra otetog Tomislava otputovale u Egipat Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić otputovala je u Kairo osobno pokušati uključiti u napore da se hrvatskog državljanina Tomislava Salopeka oslobodi iz zatočeništva Sinajske provincije, džihadističke skupine povezane s Islamskom državom. S šeficom hrvatske diplomacije prema Egiptu su krenuli Tomislavova supruga Nataša i njegova sestra...

Vlatko Cvrtila: 'Vjerujem da će oni stupiti u pregovore...' Tomislav Salopek, 31-godišnji Vrpoljčanina otet je 22. srpnja u Kairu. O njegovoj se sudbini do srijede poslijepodne ništa nije znalo, a onda se na internetu se pojavila videosnimka na kojoj, kako piše agencija Associated Press, pripadnici Islamske države prijete da će ga u roku od 48 sati likvidirati ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi.
Na videu pod nazivom 'Poruka egipatskim vlastima' maskirani muškarac kroz samog Salopeka zahtijeva od egipatskih vlasti da pristanu na razmjenu zarobljenika.
- Ovdje se upuštamo u spekulacije, radi se o ljudskom životu i obitelji koja s krajnjom uznemirenošću prati razvoj situacije. Nažalost, dosadašnja iskustva u sličnim situacijama ne daju pretjeranu nadu u pozitivan ishod. Strepim za sudbinu ovog čovjeka - rekao je stručnjak za terorizam dr. Vlado Azinović, profesor na Odsjeku za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu.
Dodao je da je egipatska vlada u više navrata deklarirala i objavila svoj stav da neće surađivati i pregovarati s teroristima niti odgovarati na njihove ucjene.
- Hoće li promijeniti svoj stav zbog otetog hrvatskog državljanina? Kakvi su diplomatki odnosi Hrvatske i Egipta? Bi li Egipćani bili spremni oslobađati svoje zatvorenike zbog hrvatskog državljana? To su pitanja na koje ćemo morati pričekati odgovor. Vjerujem da bi šanse bile bitno veće da se radi o otetom egipatskom državljaninu, ovako je njihov motiv za promjenu deklarirane politike prilično slabiji - zaključio je dr. Azinović.
Ističe kako mu ogranak Islamske države koji je objavio ovaj snimak do sada nije poznat te ne zna kako su do sada okončavali slične akcije na kojima bi temeljio zaključke.
- Međutim, s obzirom na brutalnost i dosadašnje metope, strahujem za konačan ishod - kaže.
Čudno je, dodaje, što prijete ubojstvom Hrvata, a ne Arapa ili muslimana, na koje bi egipatske vlasti sigurno bile osjetljivije.
- Kome je u Egiptu stalo do nekog hrvatskog državljana? Da su oteli nekog muslimana, šanse, odnosno pregovaračke pozicije islamista bile bi bitno jače. međutim, možda nisu htjeli prijetiti muslimanom. u svakom slučaju, nalazimo se u sferi špekulacija, ostaje nam samo čekati i vidjeti uspjeh diplomacije - kaže Azinović.
- Ono što je važno je to da se pojavio netko tko je preuzeo odgovornost za otmicu i dao naznaku da je osoba kod njih zatočena jer to otvara prostor za pregovore. Ako se radi o nečem što je izvedivo, odnosno, ako su zahtjevi točni - da se traži razmjena za skupinu žena zatočenih u egipatskom zatvoru, onda to počiva na siguronosno-obavještajnom sustavu Egipta - kazao je Vlatko Cvrtila stručnjak za geopolitiku i dekan na Veleučilištu Vern.
Cvrtil nastavlja: - Vjerujem da će oni stupiti u pregovore i nastojati to razriješiti kakio bi se priča sretno završila. Ključnu ulogu treba odigrati naša država koja što prije treba kontaktirati egipatske vlasti kako bi se spasio život našeg građanina. Jako je važno da su se otmičari javili postavili konkretne zahtjeve jer su veće šanse da se naš građanin oslobodi.
Na neki način dobra je vijest da uopće znamo da je živ i da postoji mogućnost pregovore, a loša je da se nalazi u rukama posebno okrutne grupacije. Činjenica je da je ISIL na početku postavljao nerealne zahtjeve i da su bili posebno okrutni, no bilo je slučajeva da su dobijali otkupnine te da su pregovori uspijevali. S obzirom na njihove stavove prema ISIL-u vjerujem da će siguronosno-obavještajni sustav Egipta posvetiti tomu veliku pozornost da ne dođe do nasilja I da se naš građanin spasi.
- Ja ipak vjerujem da će doći do pregovora i do razmjene zarobljenika premda je jasno da je situacija teška - poručio je zaključno Vlatko Cvrtila rezimirajući svoje prve dojmove o užasavajućem video zapisu.
Inače, Provincija Sinaj egipatski je ogranak IS-a, a početkom srpnja napali su nekoliko vojnih kontrolnih točaka na sjeveru Sinaja. U toj akciji ubijeno je više od stotinu ljudi, vojnika, policajaca i civila."

KOMENTAR:

Rat koji je zapocela treroristicka organizacija ISIS pokazuje se u najbrutalnijem izdanju. U toj organizaciji ne postoji kodeks ratovanja, oni ne prihvacaju Zenevsku konvenciju i ne samo da ratuju protiv krscana, vec i protiv muslimana koji ne odgovaraju njihovoj predodzbi. ISIL je nasljednik Al Kaide. Jedna teroristicka organizacija se pretocila u drugu. Borba protiv ISIL-a je vrlo teska posto ju podrzavaju mnoge bogate arapske zemlje, Saudijska Arabija prije svega. Isil, kao i Al Kaida je zapravo tvorevina americko-europskog imperijalizma i stoga je jos teza borba protiv te organizacije. Po meni jedino Iran zajedno sa vojnim formacijama Kurda moze poraziti tu teroristicku vojsku. S toga su i zavrseni zadnji pregovori SAD-a sa Iranom na korist Irana, kako bi ga se pridobilo za zemaljske vojne trupe. Nadam se da ce pregovori sa celnicima ISIS-a ici u pravcu oslobadjanja gospodina Salopeka. Ugodan dan i lijep pozdrav.
Drazen Katic

www.drazenkatic.blogspot.de

POTROŠAČKO DRUŠTVO I NJEGOV UTJECAJ NA NACIONALNU I GLOBALNU EKONOMIJU

Potrošačko društvo Europe utječe u velikoj mjeri na nacionalne ekonomije pojedenih zemalja, kao i na globalnu europsku i svjetsku ekonomiju.

Padom socijalističkog sistema te uvođenjem tržišnoga kapitalizma došlo je do eksplozije manjih ili većih prodavaonica i prodajnih centara u svim postsocijalističkim zemljama. Disciplinirani "socijalistički" potrošač našao se u jednoj sasvim novoj situaciji. Izobilje proizvoda, sezonskog i ne sezonskog voća, svih vrsta mesa, kozmetike i proizvoda za održavanje higijene promijenili su način razmišljanja i ponašanja bivšeg "socijalističkog" potrošača.

Danas postoji fenomen "zbunjenog potrošača", odnosno potrošača koji od 30 različitih vrsta jogurta i drugih mnogobrojnih ponuđenih proizvoda ima problem izbora, odnosno odluke koji proizvod da kupi.

Prosječni potrošač također misli da kupovinom proizvoda "pomaže ekonomiju". Samo jednim djelom to odgovara stvarnosti. Ako se proizvodi ne kupuju, onda ih nema potrebe ni proizvoditi. To je temelj trgovine, a samim tim i ekonomije.

Međutim pretjerana proizvodnja funkcionira toliko dugo, koliko dugo imamo dovoljno sirovina za proizvodnju.

Veliki problem proizvodnje, a samim tim i potrošnje je da mi pretjerano koristimo resurse, odnosno sirovine.

U Njemačkoj je bio fenomen kod pojačane potrošnje BIO benzina da je došlo do nestašice žitarica u pojedinim siromašnim zemljama koje su iz "hrane" proizvodile gorivo, te ga prodavale u Europi. Taj ECO benzin (E 10) je bio nešto jeftiniji, te stoga izazvao na početku prodaje interes potrošača. Međutim kada se pojavila glad u zemljama koje su taj benzin eksploatirale, došlo je do niza protesta humanitarnih organizacija i medija. Nakon što su njemački potrošači bojkotirali kupovinu ECO benzina (E 10) tržište žitaricama se ponovo stabiliziralo.

Fenomen koji je moderno potrošačko društvo izazvalo je da se proizvodi daleko više od onoga nego što se može potrošiti. Samim tim pojavile su se slijedeće negativne popratne pojave:

• namjerno bacanje i uništavanje prehrambenih proizvoda kako bi održali visoku tržišnu cijenu istih
• individualno bacanje hrane iz nepoznavanja roka valjanosti prehrambenih proizvoda
• izgladnjivanje stanovništva siromašnih zemalja
• uništenje zemljišnih površina sađenjem monokultura, te kultura za proizvodnju ECO dizela ili ECO benzina
• uništenje ogromne količine pitke vode u prekomjernoj proizvodnji
• uništenje zdravlja potrošača jer se konzumira meso, voće i povrće iz masovnog i neekološkog uzgoja, što direktno dovodi do tzv. civilizacijskih bolesti koje su našim djedovima i bakama bile nepoznate (dijabetes kod male djece i povećana masnoća u krvi itd.)

Zaključno bi želio iznijeti da najviše od "potrošačkoga društva" profitiraju tvrtke i koncerni koji proizvode hranu, velike tvornice za preradu i konzerviranje hrane, veliki prodajni lanci i banke, a najmanje potrošač.

Trebalo bi se polako okrenuti u pravcu "inteligentnog potrošača", koji kupuje samo potrebne stvari, odnosno kupuje u skladu sa svojim potrebama. Već sam napomenuo da ako nastavimo živjeti "ovako" kao do sada, tada trebamo 4 zemaljske kugle, a kao što svi znamo imamo samo jednu.

Naša civilizacija ovisna je o nafti, mineralu "rijetka zemlja" i fosfatima. Taj zaključak objavio je "Club of Rome" na održanom sastanku 06.06.2013 u Berlinu koji je zabilježen u izvješću "Opustošeni planet".

Znanstvenici su na sastanku upozorili na ubrzano smanjenje resursa, te uništavanju ekosistema.

Talijanski autor i kemičar Udo Bardi u Berlinu je rekao: "Uskoro ćemo investirati više energije u bušotine nafte i plina, nego eksploatacijom dobijemo. Resursi su postali rijetki, mora se bušiti sve dublje, te primjenjivati skupa tehnologija. Mi stvaramo jedan drugi planet, planet opustošenih resursa i sasvim promijenjene klime".

Na sastanku je također zaključeno da nestankom fosilnih goriva naša civilizacija se može vratiti u agrarno društvo.

Prelaskom sa socijalističkog samoupravljanja u demokratsko društvo Republika Hrvatska je uvela tržišnu ekonomiju. Samim time stvorilo se pogodno tlo za dolazak velikih europskih prodajnih lanaca. Odjednom su preplavili gotovo cijelu Hrvatsku njemački, austrijski i talijanski prodajni lanci. S vremenom su se etablirali i neki domaći prodajni centri, najveći među njima Konzum. Vrlo brzo svi proizvodi koje možemo kupiti u Njemačkoj bili su dostupni i u prodajnim lancima u Republici Hrvatskoj (Aldi, Lidl, Kaufland, DM, Baumarkt).

Hrvatski potrošač se u vrlo kratkom vremenu našao u sasvim jednoj novoj situaciji, situaciji velikog izbora. Međutim proizvodi koji se nude na hrvatskom tržištu različitih su cijena, kvalitete, zemlje uvoza i različitog roka upotrebe.

U Republici Hrvatskoj je osnovana 15.01.1998 "Hrvatska udruga za zaštitu potrošača". To je bila prva osnovana udruga u našoj zemlji. Nakon toga osnovane su Udruge za zaštitu potrošača po većim hrvatskim gradovima.

U većini tih udruga potrošač može dobiti savjetovanje iz područja: elektroopskrbe, vodoopskrbe, telekomunikacija, robnog prometa, financija i zdravstva.

Potrošač ima mogućnost uložiti pritužbu slijedećim tijelima:

1. Povjerenstvu za reklamaciju
2. Državnom inspektoratu
3. Sanitarnoj inspekciji
4. Sudu časti

Većina Udruga ima na svojoj WEB stranici i obrazac za pritužbe, kojima se potrošač može koristiti.

Potrošača u Republici Hrvatskoj osim Udruga za zaštitu potrošača štiti i zakon. Sabor Republike Hrvatske donio je 13.07.2007 na temelju članka 88 Ustava RH "Zakon o zaštiti potrošača (NN br. 79/07, 125/07, 75/09 i 79/09)".

Opasnosti kojima su vrlo često izloženi potrošači u Republici Hrvatskoj su ponude različitih telekomunikacijskih proizvoda, te ponude proizvoda za poboljšanje zdravlja (kreme, dodaci hrani, sredstva za mršavljenje, zdrav san itd.). Pored toga potrošač je izložen intenzivnom telefonskom marketingu, te pozivima na različite prezentacije.

Potrošač u Republici Hrvatskoj ima zakonsko pravo na podnošenje žalbe i pritužbe. Na taj način ne samo da se štite prava potrošača, već se i tjera tvrtke i koncerne na ispravan i zakonski reguliran rad. Jedino ako se ne žalimo tada smo kao potrošači zaista "nezaštićeni"!

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

NAJVEĆA KOPNENA BITKA U EUROPI NAKON 2. SVJETKOG RATA Detaljna kronologija akcije Oluja u 2 ključna dana, 4. i 5. kolovoza + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 05.08.2013

• 
  Josip Bistrović/CROPIX

Mladić izdaje direktivu za napad koji je trebao početi 5.8.1995. u svrhu vraćanja Glamoča i Grahova, ponovnog osvajanja Kupresa….
3.08.1995.

Snage HVO-a pod zapovijedanjem generala Glasnovića izvršile su napad na snage bosanskih Srba pravcem Glamoč – Vitorog (u svrhu zavaravanja neprijatelja)
4.08. 1995
04.59
Postrojbe dobivaju šifrirani signal za početak operacije Vatra
05.00
Proglas PRH Tuđmana na Hrvatskom radiju (to je bio zadnji znak za početak operacije)
05.01
Počinje topnička priprema po prvoj crti neprijatelja i po dubini (zapovjedna mjesta, komunikacije, važna križanja, relejna čvorišta, sustavi neprijateljskih veza,..) u zonama odgovornosti svih zbornih područja – izuzev ZP Gospić
05.05
Pješaštvo HV-a ulazi u zonu razdvajanja – počinju prvi okršaji
05.15
Prestanak topničke pripreme – pješaštvo HV-a silovito napada sva ključna obrambena uporišta SVK – koji se grčevite brani.
06.00
Početak napada u zoni odgovornosti ZP Gospić
06.10
Hrvatsko zrakoplovstvo napada relejna čvorišta Ćelavac i Petrovu goru
07.00
Potpukovnik Milorad Radić, inače načelnik štaba 7.Kninskog korpusa SVK, a sada zapovjednik BG (borbene grupe) Dinara koje se brani od naleta 7.gbr javlja u Knin da kod njega sve “gori”. Komandant 7. kninskog korpusa Kovačević odgovara mu: Radiću, drži to kako znaš, samo mrtav možeš doći, drugačije ne možeš. Tuku kasarnu, živ ne možeš doći!
8.00
Pojačavaju se pješadijski naleti HV-a, posebno je dramatično na Dinari gdje pripadnici 7.gbr PUMA uz potporu 4.gbr, žestoko napadaju glavnim smjerom GRAHOVO – CRVENA ZEMLJA-S. KOVAČIĆ (selo do Knina) i na Velebitu gdje pripadnici Specijalne policije na glavnom i pomoćnim smjerovima napada prema Prezidu – prema Gračacu i Svetom Roku i zadarskih Termita (2 bojna 9 gbr) koji na glavnom smjeru GORNJA BUKVA - MODRIĆI – MUŠKOVCI - silovitim udarima probijaju prve crte SVK.
8.10
Tenkovi 7. i 4. Gbr HV-a približavaju se prvoj crti na Dinari
8.20
Komandant 7. kninskog korpusa Slobodan Kovačević, nakon što mu se komandant BG Dinara Milorad Radić žali kako je pritisak HV-a snažan - odgovora: “Drži se ti, ti si mi načelnik, ti treba da odradiš. Reci mi kako se milicioneri (Minđušari) drže? Reci im da idu tenkovi iza njih, j…..ću im majku ako se povuku. Čuješ, nitko ne sme da se povuče. Nemamo kamo nego na Drinu, a Drina nam ništa ne znači u ovom kraju.
8.45
Nastavljaju se žestoki napadi HV-a duž cijele bojišnice, na Dinari tenkovi HV-a otvaraju vatru po položaju SVK Samar koji drže Minđušari
8.50
Topništvo HV-a uz pomoć bespilotne letjelice “pronalazi” i neutralizira topničke položaje na Crvenoj zemlji – položaj Anića staje
09.00
Zapovjednik BG Dinara Radić izvještava komandanta Kninskog korpusa Kovačevića da mu se uslijed jakih pješačko-tenkovskih i topničkih napada HV-a raspada crta obrane. Kovačević mu odgovara da mora izdržati kako god zna.
09.15
Glavni komandant SVK general Mile Mrkšić razgovara s Radićem s Dinare i obećaje poslati zrakoplovstvo u ispomoć koje bi trebalo zaustaviti napade HV-a. Donosi odluku da Radiću pošalje 2. gardijsku brigadu iz sastava KSJ (Korpus specijalnih jedinica) pod zapovjedništvom potpukovnika Miloša Cvjetičanina – kako bi stabilizirao crtu bojišnice.
10.00
Probijene su crte obrane SVK na Dinari, 7.gbr uz potporu 4.gbr napreduje s Dinare prema Crvenoj zemlji. Na Velebitu Specijalna policija napreduje prema Prezidu, Gračacu i Sv. Roku, a Termiti prema Tulovim gredama i Muškovcima U OG Sinj razbijena je obrane SVK sjeverno od Peručkog jezera, 126.br napreduje prema Uništima, a 144. Prema Bravčevu docu ; ZP Gospić napreduje prema Ljubovu, zauzet Medački džep odakle topništvom tuče Zračnu luku Udbna; ZP Bjelovar 125. dp uspješno prešle Savu i nastavlja prema Hrvatskoj Dubici
10.15
Iz Knina javljaju Radiću da zbog jakih topničkih udara zrakoplovi s Udbine ne mogu poletjeti, ali da će im pomoći zrakoplovstvo Republike Srpske.
10.55
Snage 2. gardijske brigadu iz sastava KSJ (Korpus specijalnih jedinica) pod zapovjedništvom potpukovnika Miloša Cvjetičanina stiže kao ispomoć BG Dinara. Pokušavaju stabilizirati crtu obrane.
11.10
Zrakoplovi iz RS napadaju HV na Dinari i Specijalnu policiju na Velebitu.
11:30
Radić s Dinare javlja da HV i dalje žestoko pješaštvom i tenkovima napada, traži ponovno potporu zrakoplovstva.
12:00
Postrojbe HV-a i SP MUP nastavljaju žestoke napade i napredovanje iz pravca Dinare prema Crvenoj zemlji i Kninu, Iz pravca Velebita SP MUP-a prema Svetom Roku, Gračacu i Prezidu, a Termiti prema Tulovim Gredama i Muškovcima. I ostale (pričuvne) postrojbe na području ZP Split postrojbe ostvaruju prodore i razbijaju liniju obrane SVK. Na području ZP Gospić uz žestoki otpor SVK 9.gbr napreduje prema Ljubovu, a 1.GBR, 138. dp, 119. dp i 133. dp pravcem Glibodol – Lička Jasenica – Saborsko – Tržačka Raštela, uz veliki otpor SVK napreduje prema bihaćkoj enklavi
12:25
Unatoč žestokoj obrani sada već pojačanoj sa 2. gardijskom brigadom iz KSJ, snage 7.gbr zauzele položaj Samar na Dinari
13:45
Snage SP MUP ovladale prostorom Mali Alan i selom Sveti Rok
14:30
Prvi pripadnici specijalne postrojbe milicije Minđušari nakon povlačenja s položaja na Dinari stižu u Knin i govore kako su snage HV-a prejake i da je crta obrane razbijena te da ništa više ne može zaustaviti napredovanje HV-a prema Kninu. U Kninu su Minđušare imali status njihove najelitnije postrojbe, ta se informacija u narednim satima velikom brzinom širila Kninom i izazivala nelagodu i paniku.
14:45
Snage 7.gbr u potpunosti razbile obranu BG Dinara i zauzele sve dominantne kote Igla, Samar, Visibaba i Badanj110 te otvorile put za spuštanje preko Crvene zemlje prema Kninu.
15:30
Snage 1. gbr ovladale Visokim vrhom na Maloj Kapeli
16:00
Snage HV-a SP MUP, na Dinari i Velebitu utvrđuju dostignute položaje i pripremaju se za nastavak napredovanja prema Kninu i Gračacu – cilj je spajanje snaga u Otriću, čime bi snage 7. kninskog korpusa ostale u potpunosti u okruženju.
16:30
Milan Babić iz Beograda obavještava Martića i Mrkšića da mu je Peter Galbraith rekao da nema šanse da Hrvati stanu te im poručuje: Izlazite iz te rupe.
16:45
Martić saziva Vrhovni savjet obrane na kojemu se donose odluku: 1. Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac. 2. Evakuaciju provesti prema pripremljenim planovima pravcima koji izvode prema Kninu i dalje preko Otrića prema Srbu i Lapcu. 3. Za evakuaciju zatražiti pomoć od komande UNPROFOR-a Sektor “Jug” sa sjedištem u Kninu.
17:20
Odluka o evakuaciji ovjerena u Glavnom štabu SVK
18:00
General Mrkšić saziva sastanak glavnog štaba SVK i svih zapovjednika iz 7. kninskog korpusa za 20 sati
18:30
Počinje evakuacija civilnog stanovništva
19:40
Snage ZP Bjelovar ovladale Dubicom, napreduju prema Kostajnici
20:00
Počinje sastanak u Glavnom stožeru SVK, general Mrkšić predočava situaciju na ratištu, ističe probleme na Dinari i Velebitu, obrazlaže im razloge za skraćivanje bojišnice i formiranje nove crta obrane Mala Dinara – Derala – Otrić – Malovan uz odsudnu obranu Buline Strane iznad Knina radi sprječavanja brzog prodora snaga 4.gbr i 7. gbr prema Otriću i obavezu 15. Korpusa SVK da po svaku cijenu obrani Gračac. Reagirao je zapovjednik 92. benkovačke brigade Uzelac rekavši kako njega HV nije nigdje ugrozio i da ne vidi razloga zašto bi se povukao s linije koju u potpunosti kontrolira. Mrkšić mu replicira tvrdnjom da ovakvim rasporedom nema načina zaustaviti snage generala Gotovine da izbiju na Otrić i odsjeku sve snage 7. kninskog korpusa.
21:00
General Mrkšić šalje podređenim postrojbama svoju zapovijed o skraćivanju crte bojišnice i jačanje obrane Gračaca snagama SP MUP-a jednom bojnom iz 4.lbr Obrovačke brigade i bojnom iz 92.mtbr Benkovačke brigade;
22:00
Evakuacija civilnog stanovništva je u punom jeku, počinje premještanje postrojbi SVK.
22:10
zapovjednik 39. korpusa izvijestio je generala Mrkšića da su snage HV-a (ZP Bjelovar) ovladale Dubicom i napadaju prema Kostajnici. General Mrkšić odmah zapovijeda i premještanje Oklopne brigade iz sastava Korpusa specijalnih snaga na područje Gline zbog osiguranja ceste Topusko – Glina – Dvor na Uni.
23:50
Prometnice u Kninu i one koje vode iz Knina prema Otriću su zakrčene civilima koji se evakuiraju i postrojbama koje se povlače.
05.kolovoza 1995
00:30
Komanda 7. kninskog korpusa premješta se u Pađene, a Glavni štab SVK u Srb.
03:00
Sve postrojbe 7. korpusa povlače se s položaja
04:00
Generala Mrkšić iz Srba izdaje novu zapovijed podređenim postrojbama u kojoj ističe negativne posljedice evakuacije stanovništva, napuštanje postrojbi od strane vojnih obveznika kako bi pomogle obiteljima u evakuaciji. Inzistira na odsudnoj obrani crte Gračac – Malovan – Otrić kako bi se sve postrojbe i civili mogli evakuirati.
05:00
Većina postrojbi 7. kninskog korpusa povukle se s obrambenih položaja, izvlače se smjerom Otrić – Srb
05:00
Počinje napad na cijeloj crti bojišnice
06:00
Pričuvne postrojbe u ZP SPLIT pokreću napredovanje prema Obrovcu, Benkovcu, Drnišu i Vrlici
08:00
SP MUP ušle u Lovinac
08:50
Snage 4.gbr oslobodile Golubić i napreduju prema Otriću i štite desni bok 7.gbr koja je pred Kninom
10:00
Snage SP MUP-a ovladale Štikadom
10.00
Snage 7.gbr uz potporu 4.gbr ušle u Knin i izvjesile hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđavi
11:00
Pripadnici 142.dp ovladale prostorom Drniša
11:30
Snage SP MUP-a zauzele Gračac i napreduju prema Otriću, Bruvnu, i Medačkom džepu gdje se spajaju s pripadnicima ZP Gospić.
12:35
Pripadnici 126. ovladali prostorom Vrlike i Kijeva
14:00
Po zapovijedi generala Gotovine pripadnici 1. HGZ-a (do tada u operativnoj pričuvi)prebačeni helikopterima u Šepurine sa zadaćom pomoći Termitima u ovladavanju Obrovcem i Muškovcima.
15:00
Pripadnici 1.gbr energičnim udarom presijecaju prostor pod kontrolom 21. korpus SVK, izbijanja na prostor Tržačkih Raštela gdje se spajaju sa 5. korpusom ABiH i deblokiraju bihaćku zaštićenu zonu.
18:00
Pripadnici 7.dp ovladali Benkovcem.
19:00
Pripadnici 2.gbr probili prvu crtu obrane SVK i došli pred sami ulaz u Petrinju.

KOMENTAR:

Oslobodjenje teritorija Republike Hrvatske akcijom "Oluja" bilo je legitimno i odobreno od vecine vlada Europe i vlade Amerike. Bjezanje srpskog stanovnistva u Srbiju bio je dio propagande velikosrpske politike. Preko 10.000 srbskih gradjana sudjelovalo je u Domovinskom ratu u HV-u. Stoga je bio i nerealna strah od mogucih zlocina nad civilnim stanovnistvom za vrijeme akcije "Oluja". Nakon te akcije Republika Hrvatska je zadrzala teritorij koji joj je pripadao nakon Drugog svjetskog rata. Ugodan dan. Drazen Katic.

www.drazenkatic.blogspot.de

inShare

UTJECAJ EKONOMSKE PROPAGANDE (REKLAME) NA SVJEST DANAŠNJEG POTROŠAČA

Mi smo u Europi dio modernog potrošačkoga društva koje troši sve i svašta. Čovjekova priroda nije megalomanska, nego više racionalna, skromna i sklona dijeljenju.

Zašto se normalni potrošač šezdesetih godina danas transformirao u "potrošača ovisnog o potrošnji"?

Odgovor velikim dijelom leži u reklami odnosno ekonomskoj propagandi putem medija. Mi smo danas svakodnevno bombardirani sa tisuću akcija i ponuda različitih proizvoda, a da zapravo većinu tih proizvoda ni ne trebamo.

Psiholozi prodaje tvrde da ako netko 100 puta vidi reklamu za jedan proizvod 101 puta će taj proizvod i kupiti.

Reklama je po mome mišljenju danas poprimila karakter "djelomičnog nasilja"!

Ujutro kad otvorimo poštanski sandučić čeka nas u njemu reklama pojedinih proizvoda. Kasnije želimo u miru popiti kavi i pročitati novine, međutim opet reklama iz novina upire u naše oči. Tijekom dana bombardiraju nas reklamom preko interneta, na autobusnim ili tramvajskim stanicama preko "Infoscreena".

Konačno kad završimo naš naporni radni dan, večeramo i želimo pogledati neki film ili seriju na televiziji, počinje svakih pola sata novo bombardiranje reklamom.

Ono što me zaista začudilo je da na Hrvatskoj televiziji čak i prva dva državna programa u tako obilatoj mjeri koriste reklamu proizvoda.

Reklama prodaje proizvod, međutim mora li reklama biti toliko prisutna u našoj svakodnevnici?

Više ni sami ne znamo koji proizvod je potreban, a koji nije. Jednostavno odemo u prodavaonicu i kupimo proizvod koji smo vidjeli u Večernjem ili na televiziji.

Da li mi kao potrošači izvrgnuti utjecaju reklame polako gubimo naš identitet i sposobnost "racionalne kupovine"?

Čak i sam povremeno kupim nešto, a tek kada dođem kući vidim da sam kupio proizvod koji uopće ne trebam ili bar ne u tom trenutku.

Da li mi kao potrošači polako trebamo zaštitu od utjecaja reklame ili pak edukaciju kako se oduprijeti reklami?

Sve su to važna pitanja koja će biti razmatrana u budućnosti sa različitih aspekata.

U reklamu se ulažu ogromna financijska sredstva. Ta sredstva ulaze u troškove, međutim ponekad bi se ta sredstva mogla uložiti za poboljšanje tehnologije, kupovinu kvalitetnijih sirovina, isplatu bonusa zaposlenicima i sl.

Posljednji primjer ekonomske propagande je bio politički marketing stranaka i neovisnih kandidata na izborima ove godine za parlament Europske Unije, te lokalnim izborima u Republici Hrvatskoj.

Politička propaganda se vodila na svim nama dostupnim medijima: televiziji, radiju, dnevnim novinama, internetu, postavljanjem plakata, dijeljenjem propagandnih listića i propagandnih poklona građanima, različitim skupovima i manifestacijama. Ta vrsta reklame iznosi uvijek znatna financijska sredstva koja se dodjeljuju strankama i neovisnim kandidatima iz proračuna Republike Hrvatske, sponzoriranjem tvrtki, te vlastitim financiranjem. I ako se tu radi većim dijelom o izgubljenom novcu koji se mogao daleko bolje investirati, prednost takve vrste marketinga je da on traje relativno kratko vrijeme. Nakon predizborne kampanje mi kao potrošači (glasači) možemo odahnuti i uživati u miru do idućih izbora!

Prije otprilike 100 godina pionir serijske proizvodnje automobila Henry Ford je izjavio: "Tko ne reklamira, taj umire". K tome je dodao da je polovica uloženog novca u reklamu izgubljeni novac, međutim da on ne zna koja je to polovica!

Taj duhoviti industrijski proizvođač automobila koji je i tvorac moderne industrijske proizvodnje (serijska proizvodnja na traci) prije jednog stoljeća uvidio je koliko je snažno oružje "ekonomska propaganda".

Pošto sam završio postdiplomski studij na Poslovnoj ekonomiji, te magistrirao na temi: "Primjena marketinške koncepcije u Hrvatskoj policiji", morao sam prilikom studija ekonomsku propagandu proučavati u detalje. Ono što sam pročitao u knjigama i čuo na predavanjima o ekonomskoj propagandi bile su samo pozitivne stvari. Međutim pošto mi živimo u dualnom svijetu, svaka stvar koja postoji ima kako svoju pozitivnu, tako i negativnu stranu.

Kao građanin i potrošač u praktičnom životu uvidio sam i tu drugu stranu ekonomske propagande. Često se zapitam može li ekonomska propaganda biti drugačija, ne samo profitno orijentirana, nego orijentirana prema istinskim potrebama potrošača?

Može li ekonomska propaganda biti održiva? Drugim riječima može li istovremeno zadovoljiti svoju primarnu funkciju, prodaju proizvoda, te na jedan "održiv" način težiti zadovoljenju istinskih potreba potrošača. Ako potrošač pod utjecajem ekonomske propagande kupi proizvod koji mu ne treba, tu se jednostavno radi o psihološkoj obmani potrošača koja je zakonski ali ne i etično dozvoljena.

Smatram da današnja ekonomska propaganda treba zadovoljiti svoju primarnu funkciju, međutim na jedan sasvim drugi način, poštivajući načela poslovne etike.

Kada dobijete reklamu u pismu na vašu kućnu adresu, prvo se zapitate: "Odakle im moja adresa?". Ja se posebno trudim da moju adresu stanovanja nigdje ne dajem. Često smo izloženi reklami proizvoda ili usluga na štandovima, gdje postoji "dobitna nagradna igra". Međutim ako želite u njoj sudjelovati tada morate navesti vašu adresu stanovanja, e-mail i telefon. Nerijetko su te akcije usmjerene na skupljanje adresa građana. Iako je u Njemačkoj zakonom zabranjena prodaja adresa, ipak se to događa. Povremeno znam dobiti na kućnu adresu pismo meni potpuno nepoznate banke, gdje me čak oslovljavaju klijentom, te nude različite financijske proizvode ili otvaranje žiro računa. Pošto nigdje ne ostavljam moju adresu, svaki puta se ponovo zapitam tko im je prodao moje podatke? To misteriozno pitanje do danas nisam uspio odgonetnuti. Sigurno je da neke banke kupuju na "crnom tržištu" kućne adrese građana, te pokušavaju na taj nedozvoljeni način doći do novih klijenata ili prodati svoje proizvode.

Slanje pisama je jedan vrlo negativan način korištenja ekonomske propagande i po mome mišljenju vrlo neučinkovit.

Ako sam zainteresiran za neki financijski proizvod koji nudi banka, tada ću prvo otići u svoju banku, te porazgovarati sa osobnim bankarom.

Fordova teza da pola novca uloženog u ekonomsku propagandu je izgubljeni novac ovdje nije slučaj. Poznato je da je marketing koji se vrši ubacivanjem reklamnih listića u poštanski sandučić ili slanjem pošte potencijalnoj mušteriji jedan od najneučinkovitijih načina marketinga. Učinak je minimalnih 1-3 %. Znači da takvom reklamom banke idu na svjestan gubitak sredstava.

Ipak se taj marketing iako je neučinkovit, neetičan i u "sivoj zoni poslovanja" kod nekih banaka prakticira.

Ekonomska propaganda je postala dio svakodnevnog života, ona prodaje proizvod, ali se u budućnosti mora fokusirati na potrošača kao "partnera", a ne tretirati ga isključivo kao "subjekt" za ostvarenje profita.

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de