ALFA MENADŽER I NJEGOV UTJECAJ NA TVRTKU

Tražeći temu za ovo poglavlje došao sam na gore navedenu ideju, te pokušao preko googla pročitati nešto više o toj temi. Upisao sam u google "alfa rukovodilac", poslije "alfa menadžer", te dobio rezultat pretrage nulu. Na hrvatskom jeziku o tom pojmu nije napisana ni jedna riječ.

Međutim temu ćemo ipak obraditi.

Alfa ljudi su rođeni vođe. Bilo da se nalaze u politici, vojsci, ekonomiji, medicini oni su uvijek prvi.

Traže najviše ali najviše i daju.

Nas zanima kako utječe jedan "alfa rukovodilac" na tvrtku u kojoj je zaposlen. Alfa čovjek je također čovjek sa svojim vrlinama i manama. Znači nije nepogrešiv.

Općenito karakteristike koje obilježavaju alfa čovjeka, tj. rukovodioca su slijedeće:

• samouvjeren (posjeduje visoko samopouzdanje)
• visoko inteligentan
• postavlja visoke zahtjeve
• vrlo direktan u komunikaciji
• visoko discipliniran
• potiskuje emocije

Pošto je alfa menadžer čovjek od krvi i mesa, sa svojim manama i prednostima, on može pozitivno ali i negativno utjecati na poslovanje tvrtke u kojoj je zaposlen.

Tvrtka koja je uposlila alfa menadžera profitira njegovim radom kroz slijedeće prednosti koje on posjeduje:

• ciljno odlučivanje
• izražena intuicija
• postizanje zacrtanih rezultata
• visoko zacrtavanje ciljeva
• poticanje drugih na uspješan rad
• visoka osobna produktivnost
• fokusiranost i objektivnost u poslu

Međutim tvrtka koja je uposlila alfa menadžera mora računati i sa slabostima koje on nosi u sebi:

• nestrpljiv u odlučivanju
• ne prihvaća tuđe mišljenje
• ne uočava važne detalje
• preveliki pritisak na podređene
• rezultat navedenog je moguća demotivacija suradnika i podređenih

Svi mi koji imamo radno iskustvo sigurno smo se u našem poslu bar jednom sreli sa "alfa tipom rukovodioca".

Četiri temeljne funkcije menadžmenta su:

1. Planiranje
2. Organiziranje
3. Vođenje
4. Kontrola

Za menadžere je opće poznato da imaju iznad prosječna primanja. Da li su ta primanja opravdana ili ne o tome bi se moglo dugo diskutirati. Posebno su dobro plaćeni visoki menadžeri banaka i autoindustrije, kao i energetskih koncerana.

Njemačke novine Augsburger Allgemeine 14. juna 2013 prikazale su listu najbolje plaćenih menadžera u Njemačkoj u 2011. godini. Redoslijed je slijedeći:

1. Martin Winterkom (VW AG) - godišnje primanje 16,5 milijuna eura
2. Josef Ackermann (Deutsche Bank) - godišnje primanje 9,4 milijuna eura
3. Peter Löschner (Siemens AG) - godišnje primanje 8,7 milijuna eura
4. Dieter Zetsche (Daimler AG) - godišnje primanje 8,6 milijuna eura
5. Wolfgang Reitzle (Linde AG) - godišnje primanje 6,7 milijuna eura
6. Jürg Gerßmann (REW) - godišnje primanje 6,4 milijuna eura
7. Norbert Reithofer (BMW AG) - godišnje primanje 6,1 milijuna eura
8. Herbert Hainer (Adidas) - godišnje primanje 5,9 milijuna eura
9. Kasper Rorsted (Henkel) - godišnje primanje 5,4 milijuna eura
10. Frank Appel (Deutsche Post) - godišnje primanje 5,2 milijuna eura

Portal "Poslovni savjetnik.com" je 16.05.2011 na svojoj stranici objavio listu najbolje plaćenih menadžera u Republici Hrvatskoj, kako slijedi:

1. Franjo Luković, Zagrebačka banka, te Božo Prka, Privredna banka, procjena oko 90.000 kuna/mjesečno
2. Emil Tedeschi, Atlantik grupa, 87.900 kn/mj i menadžerski bonus 2,7 milijuna kuna
3. Ivica Mudrinić, Hrvatski telekom, 83.300 kn/mj i menadžerski bonus 666.200 kn
4. Irena Jolić Šimović, Hrvatski telekom, 62.900 kn/mj i menadžerski bonus 92.200 kn
5. Božidar Poldrugač, Hrvatski telekom, 59.900 kn/mj i menadžerski bonus 225.700 kn
6. Branka Skaramuča, Hrvatski telekom, 55.300 kn/mj i menadžerski bonus 215.700 kn

Iz prikazanih lista vidimo da su menadžerska primanja i bonusi astronomske sume.

Prosječna plaća u Njemačkoj prema Saveznom uredu za statistiku je 28.000 eura godišnje. Godišnja plaća šefa Volkswagena Martina Winterkoma je 16,5 milijuna eura. Uz malo matematike dolazimo do zaključka da prosječni radnik u Njemačkoj da bi zaradio godišnju plaću gospodina Winterkoma mora raditi 600 godina. Prosječna plaća u Republici Hrvatskoj iznosi 5.000 kn. U omjeru sa menadžerskim plaćama i bonusima u Republici Hrvatskoj prosječna zarada radnika je premala.

Prva zemlja koja se referendumom pobunila protiv nerealno visokih menadžerskih primanja bila je Švicarska. Povod referendumu je bio menadžer Daniel Vasella koji je prilikom odlaska iz tvrtke Novartis trebao dobiti otpremninu od 60 milijuna eura kao nadoknadu da se u budućnosti ne zaposli kod konkurencije. U ožujku 2013. Švicarci su izišli na referendum, te se sa 67,9% glasova odlučili protiv visokih isplata menadžerima. Inicijativa poduzetnika i neovisnog političara Thomasa Mindera protiv visokih menadžerskih primanja prethodila je referendumu.

Inicijativa je zahtjevala da:

• Dioničari sami odlučuju o primanjima menadžera
• Otpremnine menadžera u milijunskim iznosima trebaju biti zabranjene
• Za nepoštivanje zakona kazna zatvora do tri godine i novčana kazna

Zahtjevi "Minderove inicijative" u slijedeće dvije godine trebali bi biti zakonom regulirani.

Primanja Top menadžera su nerealno visoka. Isplatom tog novca direktno se oštećuje tvrtka. Veliki koncerni gotovo da vode natjecanje tko će svoje menadžere više platiti, te na taj način pokušavaju osigurati vodeću poziciju u branši. To je štetna pojava kojoj se treba suprotstaviti i u zemljama Europske Unije, a ne samo u Švicarskoj. 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

 

SMOKVE! Čudesno voće s mnogobrojnim dobrobitima za ljudsko zdravlje + KOMENTAR

Clanak je citiran iz portala "Dnevno.hr", dana 11.08.2015

Autor: T. Pšenko 

 

Smokve, slatko voće koje uspijeva samo u toplijim krajevima svijeta, zbog svojih se ljekovitih i nutritivnih vrijednosti izdiže u vrtlogu mnogih voćki.

Narodnom se predaju ističe da će vas, jedete li smokve, zaobilaziti sve bolesti modernoga doba. Uz to, smokve se nazivaju i najstarijim ljekovitim voćem, a neizostavan su dio mnogih domaćih recepata.

Biljka koja malo traži, a puno daje, kako joj se također tepa u narodu, sadržava visok udio magnezija koji je jedan od temeljnih elemenata zaštite živčanog sustava od stresa, sjajan je za kosti, imunitet, usporava starenje organizma. Osim toga, smokve obiluju željezom, kalcijem, kalijem, bakrom, vitaminima B6, C, kao i betakarotenom. Masnoća gotovo i nemaju, dok su s druge strane bogate vlaknima koja “čine čuda” kada je u pitanju probavni sustav. Pektin iz smokvi smanjuje kolesterol u krvi, a vlakna triptofana pomažu kod problema s cirkulacijom i nesanicom.

Svi ljubitelji smokvi uvijek će ih opisati kao vrlo slatko voće – s razlogom, pune su prirodnih šećera koji potiče rad mozga. Dijabetičari s njima trebaju biti oprezni, osobito kada se radi o suhim smokvama koje su gotovo dvostruko slađe od svježih. Suhe se smokve pak preporučuju sportašima kao nutritivno vrijedan međuobrok, osobito u kombinaciji s orašastim plodovima. Osim visokog postotka šećera, smokve sadrže čak 80 posto vode.

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Stari Grci i Rimljani smokve su nazivali rajskim voćem jer su primjećivali njihova ljekovita svojstva. Mnogi bi se s tom sintagmom složili i danas, osobito ako znaju da je njihova ljekovitost i znanstveno dokazana.

KOMENTAR:

Smokve, voce koje raste u mediteranskim zemljama je vrlo malo zastupljeno u trgovinama. Najcesce ih mozemo kupiti kao osuceni proizvod. Vrlo je rijetka ponuda u trgovinama u Stuttgartu svjeze ubranih smokvi. To me zaista cudi, posto u trgovinama postoje proizvodi iz cijelog svijeta, egzoricno voce i tko zna sto sve ne. Tko ima srecu da provodi godisnji odmor na Jadranu moze na svakoj gradskoj trznici ili od OPG-a kupiti to ukusno i zdravo voce. Mozda bi se u Republici Hrvatskoj trebalo razmisliti o plasmanu svjezih smokvi na trziste zemalja Europske unije! Pitanj je samo postoji li dovoljno smokvi za izvoz, ili u njima mogu jedino uzivati turisti koji trenutno borave na Jadranu. Ugodan Dan. Drazen Katic.

www.drazenkatic.blogspot.de

DŽIHADISTI BEZ MILOSTI 'Ubili smo Hrvata zbog sudjelovanja njegove zemlje u ratu protiv Islamske države' + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 12.08.2015

• 
  Vlado Kos / CROPIX, SITE Intel Group

Autor:  Hina

Islamska država objavila je da je odsijecanjem glave pogubila Salopeka te je na svom Twitteru objavila fotografiju za koju tvrdi da je fotografija njegova tijela.

Agencija France presse piše da još nije potvrđena autentičnost fotografije, a isto tvrdi i Reuters dodajući da uz fotografiju stoji i naslov: "Ubojstvo hrvatskog taoca zbog sudjelovanja njegove zemlje u ratu protiv Islamske države, nakon što je istekao rok".
Reuters napominje da uz fotografiju dekapitiranog muškarca stoji kopirani tekst vijesti iz arapskih medija s naslovima: "Hrvatska potvrđuje potporu Egiptu u naporima u borbi protiv ekstremizma i terorizma" i "Hrvatska potvrđuje kontinuiranu potporu Kurdistanu".

Glasnogovornik egipatskog ministarstva unutarnjih poslova rekao je za Reuters: "Vidjeli smo ovu vijest na internetu, ali upravo radimo svoje vlastite provjere. Ako potvrdimo da je to istina, informirat ćemo medije putem priopćenja".

KOMENTAR:

Smaknuce Tomislava Salopeka pokazuje da za ISIS ne vrijede nikakve ratne konvencije, moralni ili pravni zakoni. Smaknuce koje se nicim ne moze opravdati. Iskrena sucut porodici pokojnog Salopeka i neka mu laka hrvatska zemlja!

ISTOVREMENO MAJKA I BIZNIS ŽENA

Ova tema zahvaća u sve većem broju žensku populaciju. Prije je svijet bio jednostavan. Muškarci su išli na posao, radili cijeli dan i donosili novac kući, a žene su odgajale djecu.

Sedamdesetih godina pojavio se pokret "emancipacije" i svijet se preko noći okrenuo na glavu. Žena domaćica je preuzela djelomično mušku ulogu i pokazala svoje kvalitete.

Pogotovo na području određenih zanimanja dogodilo se čudo. Do tada takozvana "muška zanimanja" pala su u ruke nježnijem spolu. Žene su postale profesionalni vojnici, inženjeri, vozači autobusa, piloti, kirurzi itd.

Pojava emancipacije je dodatno poljuljala mušku patrijarhalnu poziciju, jer su u nekim ekstremnim slučajevima uloge muškarca i žene u potpunosti zamijenjene. Završni udarac "patrijarhatu" donijela je ekonomska kriza 90-tih godina koja egzistira do danas. Puno muškaraca je izgubilo zaposlenje, te su morali zamjenski preuzeti ulogu "rada u kućanstvu". Žene su bile prisiljene ići raditi.

Zbog sve manjih primanja i sve skupljeg životnog standarda danas često obadva supružnika moraju ići na posao. Nerijetko muškarci preuzimaju i dio porodiljskog dopusta, pogotovo ako žena ima veća primanja od muškarca.

Tradicionalno je žena bila ta koja je odgajala djecu i bila kod kuće. Taj svijet više ne postoji. Sve više žena preuzima rukovodeće funkcije u politici i privredi. To su radna mjesta koja često zahtijevaju dvanaestsatno, a ponekad i duže radno vrijeme.

Međutim kod kuće dijete želi majku. Kako to spojiti?

Dali su danas djeca žrtve ekonomske krize i karijere pod svaku cijenu?

Kod mojih poznanika je prije 12 godina bila slična situacija. Moj poznanik je izgubio posao i bio otpušten iz tvrtke kao tehnološki višak. Njegova supruga je bila zaposlena kod grada Štutgarta, te imala tzv. "siguran posao". Znači egzistencija im nije bila u pitanju. Dobili su prvo jednu bebu, a dvije godine kasnije i drugu. U Njemačkoj porodiljski dopust se ne plaća, pa žene nerijetko ostaju kraće vrijeme na porodiljskom, te odlaze ponekad i nakon 6 mjeseci ponovo na posao. Kada se poznanikova supruga ponovo vratila na posao djeca su još bila mala. Zaposlenici koji rade za grad Štutgart imaju najčešće radno vrijeme od 09.00 do 17.00 sati. Međutim ako radite za grad, često se događa da zbog obima posla i nedovoljnog broja zaposlenika prekovremeni sati postaju pravilo, a ne iznimka. Pogotovo ako radite na nekoj rukovodećoj funkciji 9 do 10 sati dnevno je česta svakodnevnica.

Ta sudbina je pogodila i suprugu mog poznanika. Zbog prirode posla obavljala je privremeno funkciju zamjenice šefa, a nakon određenog vremena i službeno postala zamjenica. Dolazak sa posla je bio često između 18.00 i 20.00 sata navečer, te ponekad i rad vikendom. Djeca su odlazila u vrtić, kasnije počela u školu, rijetko viđajući svoju mamu. Poznanik je bio kod kuće, te preuzeo glavnu brigu o djeci, te rad u kućanstvu.

Danas su djeca velika i cjelodnevni rad njihove mame nije im više problem. Međutim kada sam bio u posjeti dok su djeca još bila mala, nebrojeno puta su pitala gdje je mama i kada će se vratiti s posla?

Znači da otac koji je bio cijeli dan na raspolaganju djeci nije mogao kompenzirati nedostatak socijalnog kontakta djece sa njihovom majkom.

Moja sestra i ja smo odrasli u nešto boljoj situaciji. Kod nas su obadvoje roditelja radila, a bili su raspoređeni u suprotne smjene, tako da nam je jedan od njih bio uvijek polovicu dana na raspolaganju. U toj situaciji su zapravo trpili naši roditelji jer su se vrlo rijetko viđali.

Koji bi bio zapravo idealan model po kome će žena zadovoljiti svoju potrebu "ići na posao", a

istovremeno imati vremena za odgoj svoje djece?

U današnjoj ekonomskoj krizi u kojoj čovjek mora biti zadovoljan ako uopće ima posao, teško je tražiti idealan model koji bi u praksi bio primjenjiv.

Model po kome muškarac radi puno radno vrijeme, a žena 4 sata dnevno, te ostatak provodi sa djecom bi bio teoretski idealan. Međutim vrlo je teško naći poslodavca koji će pristati da njegov rukovodeći kadar dolazi samo par sati na posao. Ako bi poslodavac i pristao na to, tada biznis žena ne bi mogla ispuniti dnevne rukovodeće zadatke na poslu, te bi ostatak dana morala raditi kod kuće. U tom slučaju ne bi se mogla adekvatno posvetiti odgoju djece.

Prema Državnom zavodu za statistiku u Republici Hrvatskoj je u 2011. godini radilo sa visokom i višom školskom spremom:

• Žene 26,0%
• Muškarci 18,3%

U političkoj vlasti 2012. u Republici Hrvatskoj je bila slijedeća raspodjela:

• Dužnosnici, visoki državni i javni službenici – žene 29,6%, muškarci 70,4%
• Veleposlanici – žene 14,5%, muškarci 85,5%

Nezaposlenost u 2012. prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je iznosila:

• Žene 53,1%
• Muškarci 46,9%

U Pravosuđu je 2011. bio slijedeći odnos sudaca - žena i muškaraca:

• Suci vrhovnog suda – žene 48,8%, muškarci 51,2%
• Suci općinskih sudova – žene 70,4%, muškarci 29,6%
• Suci trgovačkih sudova – žene 68,0%, muškarci 32,0%
• Suci prekršajnih sudova – žene 72,0%, muškarci 28,0%
• Suci županijskih sudova – žene 58,0%, muškarci 42,0%
• Suci ustavnog suda – žene 38,5%, muškarci 61,5%

Obrazovanje 2011. pokazuje slijedeći omjer:

• Magistri znanosti, magistri i sveučilišni specijalisti – žene 56,9%, muškarci 43,1%
• Doktori znanosti – žene 56,8%, muškarci 43,2%

Iz statistike Državnog zavoda je za zaključiti da su žene u Hrvatskoj dobro obrazovane, te primjereno zastupljene u privredi i sudstvu, a nešto manje na političkim funkcijama.

Na koji način te poslovne žene usklađuju posao sa odgojem djece najbolje bi nam one same mogle odgovoriti. Iz tih odgovora bi se sigurno mogla napisati još jedna zanimljiva knjiga!

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

'AJMO DEČKI, DVA PUTA TJEDNO MORATE POLIZATI TURISTIČKU ZONU' Ljuti Bandić u 4 ujutro uzeo šmrk u ruke i pokazao čistačima kako se to radi + KOMENTAR!

Citatirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 11.08.2015

• 
  Foto: www.zagreb.hr

Autor: Sandra Golemac

Osebujni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ponovno je dokazao kako mu je omiljena krilatica "idemo delat".

Uzeo je šmrk u ruke i s gradskim čistačima gradonačelnik Milan Bandić jutros u 4.30 sati prao je ulice od Trga bana Jelačića, Praškom, do Berislavićeve kako bi, kaže, polizao prometnice nakon što je jučer bio zgrožen stanjem kada je ujutro otvarao obnovljenu tržnicu Dolac.

- Ovo je moja podrška radnicima. Časno je raditi svaki posao, ali treba malo više vode i malo bolja organizacija da bi sve bilo besprijekorno. Ovo nije moj PR, svi znaju da ja znam radit. Jedino nisam rađao, ali ostalo sve znam – poručio je zorom radnicima Čistoće, te dodao da 18 posto više noćenja stranaca u Zagrebu zaslužuje da grad bude čišći. Na pitanje novinara je li riječ o njegovoj predizbornoj kampanji, Bandić je samo kratko poručio da njegova kampanja traje 365 dana u godini.

Iz centra grada zaputio se, potom, na Zagrebačku aveniju gdje se na dionici Selska-podvožnjak Savska uređuje južni kolnik. Najavio je da će radovi vrijedni 2,4 milijuna kuna biti završeni do 15. kolovoza.

Već oko 7 sati gradonačelnik je otputovao u Milano gdje će dogovarati mogućnost sudjelovanja Zagreba na manifestaciji EXPO 2015.

KOMENTAR:

Cistoca velikih gradova koji su svakodnevna meta turista igra veliku ulogu. Kada turist posjeti neki grad obratiti ce paznju na kulturne znamenitosti, gastronomsku ponudu i cistocu grada. Na osnovu ta tri parametra prenijeti ce dalje informaciju o gradu koji je posjetio te ga preporuciti svojim prijateljima i poznanicima ili ih odgovoriti od posjete tom gradu. Republika Hrvatska nikako da odskoci od svakogodisnjih 7-8 milijardi eura od turizma, pa stoga turisticka ponuda grada Zagreba moze pomoci da se konacno probije ta godisnja dobit. Austrija ostvaruje godisnje 20 milijardi eura od turizma, a da nema ni mora. Znaci mnogo se moze uciniti da se hrvatski turizam poboljsa. Promocija hrvatskih gradova je samo jedan segmenat doprinosa turizmu. Lijep pozdrav.

Drazen Katic

www.drazenkatic.blogspot.de

Britanci oduševljeni: Ovaj hrvatski otok je odgovor na španjolsku Mallorcu! + KOMENTAR!

Clanak je citiran iz portala "Vecernji.hr", dana 09.08.2015

Otok nema za ponuditi samo svjež i zdravi zrak. More je tirkizno i odlično, piše britanski Daily Mail

Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

Što je Mallorca za Sredozemno more, to je Lošinj za Jadransko. Tako bar tvrdi britanski Daily Mail koji ovaj hrvatski biser naziva jadranskim odgovorom za najpoznatiji španjolski otok Mallorcu.

List piše kako se nešto veliko događa na Lošinju s obzirom na to da hotelska grupa Jadranka ulaže pravo bogatstvo kako bi ovaj otok pretvorila u jednu od najuzbudljivijih destinacija na svijetu.
Izgradili su i obnovili niz luksuznih hotela, a planiraju čak graditi golf-igralište sa 18 rupa i međunarodni aerodrom.
– Otok nema za ponuditi samo svjež i zdravi zrak. More je tirkizno i odlično. Talijani su preplavili otok zato što su, kaže nam naš vodič, ljubomorni na vodu – piše Daily Mail.
Gradovi Veli i Mali Lošinj sa svojim marinama i pastelnim vilama slični su talijanskim gradovima San Remu i Portofinu i jednako lijepi.
Mali Lošinj je jedan od najvećih otočnih gradova na Jadranskom moru, dok je Veli Lošinj gradić, iako ima puno zanimljiviju prošlost. Tu su građeni skupi brodovi od borovine za Mlečane i vjerojatno Osmanlije. Gradska crkva sv. Antuna je bazilika s nekoliko baroknih oltara.
– Sa suprugom i dvoje djece odsjeo sam u hotelu Bellevue u Velom Lošinju. Inače ne mogu podnijeti velike hotele, ali ovaj hotel sa 200 soba potpuno nas je iznenadio. Sve je posve novo, a atmosfera je luksuzna. Naša je soba imala spektakularan pogled na more, a na ogromnom balkonu smo imali i hidromasažnu kadu – opisuje svoje iskustvo novinar poznatog britanskog lista.

KOMENTAR:

Kao dijete cesto sam odlazio sa roditeljima na Veli Losinj. Posto je Pamucna industrija imala svoje odmaraliste na tom otoku bila je to prigoda koja se mogla koristiti svake dvije godine. Otok je zaista lijep i interesantan. Takodjer valja napomenuti da je Losinj poznat po lijecenju plucnih bolesti jer ima posebno dobar zrak. Kulturne znamenosti i arhitektura otoka su takodjer lijepe. Cijene su za strane turiste prihvatljive, medjutim za domace nije bas jeftino. Zato je ukidanje radnickih odmaralista, odnosno njihovo zapostavljanje, a kasnije propadanje lose ucinjen privatizacijski korak. Svima onima koji ce provesti ove godine godisnji odmor na Losinju zelim ugodan provod. Drazen Katic 

www.drazenkatic.blogspot.de

NERAVNOMJERNA RASPODJELA FINANCIJSKOG KAPITALA

Stručnjaci tvrde da naš planet može prehraniti 15 milijardi stanovnika. Nas ima samo 7 milijardi, a od tih 7 gotovo jedna milijarda ljudi danas nema pitke vode, a niti dovoljno hrane za jedan obrok dnevno.

Dalje se govori kada bi se podijelio sav novac ovog svijeta svi bi bili milijuneri.

Danas se zna da 0,1 posto stanovništva našeg planeta posjeduje 81 % ukupnog kapitala.

Drugim riječima 99,9% stanovništva našeg planeta ima samo na raspolaganju 19 % bogatstva. Ponekad se pitam kako je to moguće? Teško je naći razuman odgovor.

Brojčano to izgleda ovako:

• 0,001% stanovništva posjeduje 16,7 bilijuna $ (30% ukupnog bogatstva)
• 0,01% stanovništva posjeduje 10,7 bilijuna $ (19% ukupnog bogatstva)
• 0,1% stanovništva posjeduje 17,4 bilijuna $ (32 % ukupnog bogatstva)
• 99,9% stanovništva posjeduje 10,3 bilijuna $ (19% ukupnog bogatstva)

Prema američkom časopisu "Fabes magazine" na svijetu postoji 793 milijardera koji zajedno posjeduju 2,4 bilijuna $.

Prvih nekoliko najbogatijih ljudi svijeta bi bilo:

1. Meksički vlasnik telekomunikacija Carlos Slim Helu sa 69 milijardi $
2. Microsoft osnivač Bill Gates sa 61 milijardu $
3. Američki investitor Warren Buffett sa 44 milijarde $
4. Suosnivač Aldija Karl Albrecht sa 25,4 milijarde $

Kada pogledamo "milijarderske" gradove svijeta, tada poredak izgleda ovako:

• New York sa 55 milijardera
• London sa 28 milijardera
• Moskva sa 27 milijardera

Po kontinentima raspodjela bogatstva izgledao kao što slijedi:

• Sjeverna Amerika
• Europa
• Južna (Latinska) Amerika
• Bliski Istok
• Afrika

Iz gornjeg poretka je uočljivo da je po financijskom kapitalu Afrika na posljednjem mjestu. Začuđujuće je da je Afrika koja je izrazito bogata resursima s druge strane financijski toliko siromašna.

Koliko $ dnevno stoji na raspolaganju stanovništvu našeg planeta?

• Preko 80% svjetskog stanovništva živi sa manje od 10$ na dan
• Preko 50% svjetskog stanovništva živi sa manje od 2$ na dan
• Preko 20% svjetskog stanovništva živi sa manje od 1,25$ na dan

Da sam obožavatelj "teorije zavjere" odmah bi rekao: "Zločeste banke su krive za to. To je bankarski plan financijskoga porobljavanja svjetskog stanovništva!"

Međutim treba uvijek trijezno razmišljati. Da li su zaista samo banke i veliki koncerni jedini krivci za ovakvu raspodjelu kapitala?

Kako je 0,1 % posto stanovništva u zadnjih 150 godina došlo u posjed tako ogromnog kapitala?

Mogu razumjeti generacijsko naslijeđe kao i kraljevstva koja posjeduju bogatstva duže od 1.000 godina.

Također mi je jasno da su neki ljudi postali jako bogati koji su nešto izmislili ili koji su pokrenuli jedinstveni biznis na planetu.

Međutim tih je vrlo malo, pa se postavlja pitanje kako su ostali došli do nesrazmjernog bogatstva?

Zapravo rascjep između bogatih i siromašnih svakim danom je sve očitiji. Siromašni imaju svaki dan sve manje, a bogati sve više. Poznato je da "novac privlači novac", međutim postavlja se pitanje što će zapravo dogoditi na kraju ako se pretoči i tih 19 % financijskoga kapitala bogatima?

Da li je zapravo ta cijela priča o financijskom kapitalu jedna iluzija, a novac samo trik kojim se ostvaruje određeni cilj?

Danas postoji samo 2% novca u fizičkom obliku (papirni novac i kovanice), a 98% je prebacivanje brojeva sa jednog bankovnog računa na drugi, odnosno virtualne transakcije putem internetskog plaćanja i plaćanja karticama, čekovima i sl.

Da li ste ikad pomislili da nestane "internet" kako bi tada bilo financijsko bogatstvo raspodijeljeno? Vi dođete u Vašu banku i želite podignuti Vaših 1.000 eura, a bankar vam da samo 20 € i kaže :"To je vaš novac, ostatak ćete dobiti kada opet budemo imali internet"!

Novi fenomen je da čak i u Švedskoj koja je glasila kao izuzetno socijalno uređena zemlja dolazi do sve jačeg rascijepa između bogatih i siromašnih.

Raspodjela bogatstva se definira "Gini indeksom". Razvio ga je talijanski statističar Corrado Gini po kome je indeks i dobio naziv. Kada je bogatstvo potpuni jednako među svima raspoređeno Gini indeks je tada 0. Kada je sve bogatstvo u rukama samo jedne osobe, Gini indeks tada iznosi 100. Što je Gini indeks manji, to je bogatstvo ravnomjernije raspoređeno.

U 2011 godini Gini indeks je iznosio kao što slijedi:

• Norveška 22,9
• Švedska 24,4
• Hrvatska 31,0
• Europska Unija 30,7
• SAD 48,0
• Kolumbija 58,8

U Republici Hrvatskoj je raspodjela bogatstva približna kao i u Europskoj Uniji. U Sjedinjenim Američkim Državama, Južnoj Americi i Africi je bogatstvo prilično neravnomjerno raspoređeno, te postoje vrlo visoke razlike između bogatih i siromašnih.

Nakon brojnih statističkih podataka u ovom poglavlju još uvijek ostaje ključno pitanje:

"Kako je 0,1 % posto stanovništva u zadnjih 150 godina došlo u posjed 81% ukupnog kapitala?

Na to pitanje do danas nisam našao jasan odgovor. Vjerojatno se radi o cijelom nizu čimbenika, događaja, te raznih zakona koji su omogućili stvaranje tolike neravnomjerne raspodjele. Činjenica je da cijeli svijet trpi progresiju siromaštva.

Što će se dogoditi ako ostalih 19% kapitala prijeđe u ruke bogatih? Da li je moguće taj proces zaustaviti, te na koji način? Dosadašnja borba protiv siromaštva urodila je jedino daljnjim kontinuiranim povećavanjem siromaštva. Da li je ta borba bila fingirana ili je vođena na krivi način? Nadam se da će netko od Vas čitatelja naći odgovore na postavljena pitanja.

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de