JUTARNJI USRED HUMANITARNE DRAME 70.000 ljudi bez novca, hrane i vode luta Srbijom, a jedina im je želja Europa + KOMENTAR

Citirani tekst je iz portala "Jutarnji.hr", dana 17.08.2015

• 
  Peđa Milosavljević / CROPIX

Autor: Snježana Pavić

Srbija nespremno dočekala veliki val migranata: osim cisterni s vodom, migranti ostali bez ikakve pomoći

Beograd i Srbiju zatekao je ovih dana veliki val migranata koji preko te zemlje žele u Mađarsku i dalje u zapadnu Europu. Deseci, stotine ljudi leže u izgaženom hladu parka između autobusnog i željezničkog kolodvora u Beogradu. Nisu ni turisti ni domaći putnici: od svih se razlikuju po tome što nemaju kofere, samo kakav manji ruksak. Ili tek mobitel i nešto novca u džepu. Prži 38 stupnjeva, ali jakne dugih rukava što vise na ogradi pokazuju da su spremni na dug put. “Jako sam umoran. Već tri dana ovdje spavam”, kaže Omar, 20-godišnjak iz Alepa u Siriji. Na putu je već tri godine, ako računa vrijeme u izbjegličkom kampu u Turskoj.

Najbrojnije su grupe mladića, ali tu su i stare žene u maramama, cijele obitelji s malom djecom sjede pod drvećem, okruženi gomilama smeća. Bijeli, crni, Arapi, nešto malo Azijaca. Svi su mirni i tihi. Dvoje djece se zatrči, zakratko: pokorno se vraćaju, otac ih je pozvao.

FOTOREPORTAŽA: Jutarnji usred humanitarne krize

Vrh ledenog brijega

Migranti oko autobusnog samo su vrh ledenog brijega, objašnjava nam Radoš Đurović iz Centra za azil: migranti su posvuda u Srbiji, od južne granice s Makedonijom i sjeverne s Mađarskom, oko beogradskog kolodvora samo su oni koji nemaju novca za spavanje u hotelima i hostelima. Iduće jutro u hotelu s tri-četiri zvjezdice u centru grada umjesto očekivanih backpackera salu za doručak ispunile su obitelji iz Sirije i Afganistana. Građanski odjeveni, kao na opuštenom turističkom proputovanju. U Srbiju dnevno dolazi oko 2000 migranata, od početka godine kroz zemlju je prošlo oko 130.000 ljudi, kaže Đurović. Procjenjuje se da ih je u ovom trenutku više od 70.000. Migrantima u parku gradske vlasti Beograda osigurale su nekoliko cisterni s pitkom vodom, par pokretnih toaleta i ništa više. -Ima mjesec dana da su se počeli skupljati u parkovima oko kolodvora, kaže mi kolega Peđa Milosavljević. - Iz Beograda idu prema Subotici, možeš ih vidjeti kako pješače uz cestu. Tamo će pokušati prijeći granicu s Mađarskom, koja je podigla zid uz granicu. - Neće uspjeti. Ali, kad su ljudi odlučni da se dokopaju boljeg života, ništa ih ne može zaustaviti. Jedino će krijumčarima povećati zaradu, jer će prebacivanje postati skuplje - objašnjava Đurović. Nevladine organizacije migrantima ponekad podijele nešto hrane ili higijenskih potrepština. Visoki tip u kratkim hlačama i sa zlatnim lancem oko vrata, očito domaći, razgovara s jednom skupinom. Nakon pola sata vidimo da visoki odlazi iz parka, a desetak ljudi kreće za njim, nekoliko mladića, dvoje djece i tri žene s crnim maramama. Očito su se dogovorili. Taksistima je zabranjeno voziti migrante, policija ih zaustavlja i šalje na sud.

Nepomične žene

Preko puta su javna montažna garaža i drugi park. Dalje u parku tri žene s crnim maramama i u tradicionalnim tamnim haljinama jedine sjede na brdu kovčega. Nepomične su, šute i gledaju pred sebe. Oslovljavamo mladića pokraj njih, ali on zove drugoga koji bolje govori engleski: Ahmad je nešto kao neformalni vođa skupine, iz Sirije i Iraka su, jedan je iz Egipta. Dvije noći spavaju u parku. Najgore im je bilo u Makedoniji, tamo ih je policija pendrecima tjerala, Ahmad nam pokazuje modrice. Tri tjedna im je trebalo iz Turske do Srbije: tjedan dana su u Turskoj čekali na brod za Grčku, zatim su dva dana bili u Makedoniji, a sada dva dana u Srbiji. Kamo idete? - To je teško reći - smijući se kaže Ahmad, 30-godišnjak svijetle puti s naočalama, bradicom i crnim šeširićem. Brat mu je u Finskoj i savjetovao mu je da bi najbolje bilo da pokuša u Njemačkoj. - Izgledam kao oni, to bi mi možda moglo pomoći - kaže ovaj irački hipster. U Bagdadu je završio fakultet, ima magisterij iz bibliotekarstva. - Ali Bagdad nije mjesto za život. Želim mir! - kaže. - Znam da mi neće biti lako - dodaje s mješavinom nade i fatalizma. - Ti imaš pasoš, možda bih mogao s tobom - s malo nade pokušava i odustaje prije nego što je rečenicu izgovorio do kraja. Pokraj invalidskih kolica mlada žena igra se s dvogodišnom djevojčicom. Dolaze policija i hitna pomoć, neki je taksist okrznuo autom neko dijete iz parka. Ne smanjuje se red pred česmom na kojoj ljudi peru ruke, noge.- Ja želim u Njemačku, studirati IT - jasan je Heshmat Samat, tanak mladić izrazito crnih očiju. Ima 16 godina. Afganistanac je, rođen u Iranu, u izbjeglištvu. Sličnu priču ima i njegov prijatelj Navip Ahmad Azim: roditelji su mu prije 20 godina pobjegli iz Afganistana u Teheran. Tamo nema posla ni za roditelje. Sad su oni ostavili roditelje i krenuli na Zapad. Navip želi biti pilot. - Želim imati lijep život, želim svoju obitelj u lijepom gradu. Sve samo ne rat - kaže Navip.

Željena Italija

U tenisicama, majicama s natpisima na engleskom i poderanim trapericama njih dvojica izgledaju poput svojih zapadnih vršnjaka. Ozbiljnije izgleda Jawad Nasiri, u plavoj, čini se, ispeglanoj košulji. - Jako puno novca smo platili da dođemo do ovdje, nemamo novca za hotel - žali se Jawad koji se žarko želi dokopati Italije, svoje zemlje snova.

Balkanski put do obećane Europe: Turska, Grčka pa Srbija i Mađarska

RUTA: Iz Turske morskim putem u Grčku, zatim do granice s Makedonijom, ilegalno uz pomoć krijumčara prepješače granicu, zatim vlakom ili autobusom do srpske granice. Ponovo ilegalno prijeđu granicu, a potom se upute prema sjeveru i granici s Mađarskom. Oko 100.000 migranata je trenutno u Grčkoj. U Makedoniji smiju boraviti 72 sata. U Srbiju ulaze kod Preševa iz Makedonije, izlaze kod Kanjiže u Mađarsku.
CIJENA: Oko 10.000 dolara da bi se domogli Zapada

KOMENTAR:

Danas u svijetu postoji oko 50 milijuna ljudi koji pokusavaju izbjeci iz ratom zahvacenih podrucja, izbjeci od klimatskih katastrofa te od ekonomske neimastine. Vecina njih zeli u Europu, odnosno tocnije receno u Njemacku ili Veliku Britaniju. U Njemackoj su se poceli javljati ozbiljni problemi oko zbrinjavanja izbjeglih, nema dovoljno mjesta za zbrinjavanje, posebno prvi prihvat, troskovi zbrinjavanja su se udvostrucili, nedovoljan je broj volontera koji pomazu izbjeglima itd. Dolaskom zime problemi ce biti jos drasticniji. U ljeti se ljudi mogu za prvu ruku zbrinuti i pod satorima, medjutim u zimi to nije moguce. Grcka, Italija, a sad vidimo i Srbija su posebno pogodjene masama izbjeglih osoba koje zele dalje put zapadne Europe. Mnoge zemlja Europske unije su pocele graditi visoke zidove kojima zele sprijeciti ulazak izbjeglih u svoju zemlju. Kako i da li je uopce moguce rijesiti problem migracije u tako velikoj mjeri? Gdje je to Europa u svojoj vanjskoj i unatarnjoj politici napravila kljucne greske?
Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de

VOLONTERSKI RAD KAO VAŽAN FAKTOR EKONOMSKE STABILNOSTI SVAKE ZEMLJE

Volontiranje je rad kao i svaki drugi. Donosi "dobit" onome za koga radimo u obliku proizvoda ili usluge, a mi za volontiranje ili ne ostvarujemo dohodak ili je visina tog dohotka u pravilu znatno niža od plaće redovnog zaposlenika!

Postavlja se pitanje: Zašto onda toliko ljudi sudjeluje u volonterskom radu?

U Njemačkoj svaki treći građanin je uključen u neki vid volonterskog rada. Znači oko 27 milijuna ljudi aktivno proizvodi, popravlja, podučava, gasi vatru, pruža prvu pomoć itd.

Taj volonterski rad ima u Njemačkoj ekonomsku godišnju vrijednost od oko 75 milijardi eura.

U volonterski rad su uključene sve tri generacije: mladi, ljudi srednje dobi i umirovljenici.

Usudio bi se tvrditi da se u Njemačkoj samo na nekoliko dana otkaže ukupan volonerski rad, kratkotrajno bi došlo do ekonomskog i socijalnog kolapsa zemlje.

Neki tipično volonterski poslovi su: Dobrovoljna vatrogasna društva, Crveni križ, Caritas, rad u staračkim domovima, volontiranje u sportskim i kulturnim društvima, volontiranje u političkim strankama i na političkim funkcijama itd.

Volontiranje je staro koliko i svijet. Uvijek je čovjek čovjeku pomagao.

U bivšem sistemu socijalističkog samoupravljanja bile su poznate "Omladinske radne akcije " u kojima su mladi ljudi sudjelovali u izgradnji cesta, vodovoda i sl.

Dobrovoljna vatrogasna društva i Crveni križ su vrlo stare institucije koje se temelje na volonterskom radu.

Koji su motivi volonterskog rada?

Volonterski rad nije dobno ograničen, kao ni spolom, kvalifikacijom, a niti materijalnim statusom.

Temeljni motivi volonterskog rada su:

1. Stjecanje radnog iskustva. Ovaj motiv je pretežno vezan za mlađu generaciju učenika ili studenata koji nakon završenog školovanja trebaju stupiti u radni odnos. Volonterskim radom u nekoj od dobrovoljnih organizacija stječu dragocjena radna iskustva koja im kao reference odlično nadopunjuju molbu za posao.
2. Socijalna odgovornost. Ovaj motiv je karakterističan za sve dobne granice. Svaki pojedinac je jedinka društva. Jedino socijalno stabilno društvo može ponuditi svim građanima socijalnu sigurnost (plaće, mirovine, zdravstveno osiguranje, dječje doplatke, naknade za nezaposlene, socijalnu pomoć). Volonterskim radom jačamo socijalnu stabilnost države, te samim tim i vlastitu socijalnu sigurnost.
3. Socijalni kontakti. Taj motiv volonterskog rada je također jednak za sve. Svaki čovjek ima potrebu socijalnog kontakta. Ovdje bih mogao naglasiti pripadnike treće dobi koji žive sami. Njima volonterski rad pruža idealnu priliku da daju svoj "doprinos društvu", a pored toga vrijeme provedu u druženju sa drugim volonterima.
4. Mogućnost ostvarenja stalnog radnog odnosa. Ovaj motiv je interesantan za mlađu generaciju nakon završenog školovanja. U njemačkim tvrtkama i koncernima često mladi ljudi nakon završenog školovanja idu 6 mjeseci volontirati. Na taj način stječu radno iskustvo, te se druže se sa zaposlenicima i pretpostavljenima. Volontiranjem stječu odličnu bazu da se natječu za slobodno radno mjesto koje tvrtka raspiše, odnosno da se zaposle u sestrinskoj tvrtci ili drugoj tvrtci koja ima isti ili sličan proizvodni proces.
5. Suzbijanje negativnih simptoma prilikom nezaposlenosti. Svi koji smo bar jednom bili nezaposleni znamo kakav je to život. Kratko ga možemo okarakterizirati kao "Puno slobodnog vremena i malo novca".
6. Nakon dobivenoga otkaza u tvrtci ljudi vrlo rijetko odmah pronađu drugi posao. Naknada za nezaposlenost je daleko niža od plaće pa nam ne omogućava jednaki životni standard, a i traje samo ograničeno vrijeme. Nakon dobivenoga ili datog otkaza u tvrtci prvi tjedan možemo ostati kod kuće, srediti misli i odmoriti se, otići sa prijateljima na piće. Možemo to učiniti još jedan tjedan, ali treći tjedan će polako početi kriza. Zaposleni prijatelji nemaju više vremena za nas, djeca idu u školu, supruga / suprug rade, televizijski program postaje dosadan. Da bi izbjegli negativne simptome koji prate nezaposlenost (egzistencijalne brige, dosada i monotonija, bezvoljnost, osjećaj manje vrijednosti itd.) idealno je da započnemo neki volonterski rad koji će nam pomoći da prevaziđemo period do novog zaposlenja ili nas čak odvesti na put do stalnog posla.
7. Osjećaj "potrebnosti i vrijednosti". Ovi posljednji motivi su karakteristični posebno za treću generaciju. Potpuno pogrešan stav o trećoj generaciji je: "Odgojili su djecu, otišli u mirovinu i nikome više ne trebaju". Da bi umirovljenici ponovo dobili osjećaj da su potrebni zajednici i da poslovno još vrijede često se odlučuju na volonterski posao. Volonterski rad im ispunjava svakodnevnicu, omogućuje socijalne kontakte, te daje potpuni osjećaj "potrebnosti i vrijednosti".

U zemljama južne, jugoistočne i jugozapadne Europe do posljednjih godina volonterski rad je bio čak i rijetkost. Polako se probija svijest o potrebi volontiranja kao društvene i socijalne komponente, te komponente podržavanja ekonomske stabilnosti države.

U Republici Hrvatskoj je 31.05.2012 pokrenuta akcija za suzbijanje nezaposlenosti mladih – "Volontiranje za1600 kuna mjesečno + mirovinsko osiguranje".

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske je objavilo da je tijekom 2012. godine 9.583 osoba volontiralo, te je do 25. travnja 2013:

• 2.538 osoba ponovo u evidenciji nezaposlenih
• 3.084 osoba je zaposleno nakon isteka mjera

Mjere volontiranja u Republici Hrvatskoj su namjenjene osobama višeg i visokog obrazovanja do 29 godina koje nemaju više od 6 mjeseci radnog iskustva u svome zanimanju i mladima do 25 godina sa završenom srednjom školom bez radnog iskustva.

U Republici Hrvatskoj postoje 4 regionalna volonterska centra: Zagreb, Rijeka, Split i Osijek. Volontirati se može u udrugama, zakladama, vjerskim zajednicama, sindikatima, turističkim zajednicama, javnim ustanovama, tijelima državne uprave, te jedinicama lokalne samouprave.

Najčešća područja volontiranja u Republici Hrvatskoj su:

• socijalne aktivnosti za djecu i mlade
• rad sa siromašnim, starijim i osobama sa invaliditetom
• briga za životinje
• domene ljudskih prava, kulture, sporta i zaštite okoliša

Svi znamo da je volonterski rad koristan rad kako za društvo tako i za pojedinca. Za njega volonter dobiva ili malo novca ili ništa, međutim volonterskim radom se nerijetko otvaraju neka "vrata u životu" koja inače sami ne bi otvorili. Volontiranje jača duh zajedništva.

Uz sve nabrojene pozitivne aspekte još uvijek postoji otpor volonterskom radu u zemljama južne, jugoistočne i jugozapadne Europe. Nadajmo se brzom zaokretu.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

 

VOZAČ U BAVARSKOJ RASPLAKAO PUTNIKE Primio u svoj bus 15 migranata: 'Imam važnu poruku za sve vas - dobrodošli!'+KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 15.08.2015,

• 
  Facebook

Autor: Portal Jutarnji.hr

Dok Europa muku muči s tsunamijem migranata koji svakodnevno pristižu iz afričkih i bliskoistočnih zemalja, jedan je vozač autobusa u Njemačkoj izveo gestu koja je dirnula mnoge.
Sven Latteyer je u svoje vozilo u Erlangenu u Bavarskoj primio 15 migranata, kojima se imao potrebu posebno obratiti. 'Imam važnu poruku za sve ljude koji su iz raznih dijelova svijeta došli u ovaj autobus: dobrodošli! Dobrodošli u Njemačku, dobrodošli u moju zemlju. Želim vam ugodan dan!', kazao je Latteyer na ne baš najboljem engleskom, ali dovoljno razumljivo da potpuno dirne neke od putnika.

Kako prenosi Daily Telegraph, jedan od afričkih došljaka je obrisao suzu koja mu je potekla, a svi su, i Nijemci i migranti, vozaču zapljeskali.

Latteyer je kasnije njemačkim medijima izjavio da je na njega snažno utjecao zet, porijekom s Kosova, koji je svojedobno pobjegao s Balkana za vrijeme rata. Kaže i da je njegov djed izgubio ruku u Drugom svjetskom ratu.
'Bila je to mala gesta', skromno je dodao.
U Njemačkoj je broj zahtjeva za azilom skočio u prvoj polovici ove godine: utočište u toj prosperitetnoj državi zatražilo je 180.000 ljudi, što je dvostruko više nego u isto vrijeme lani. U posljednje se vrijeme Njemačka suočava s valom antiimigracijskih sentimenata i prosvjeda, u kojima nerijetko prednjače neonacističke grupacije, koje su nedavno čak zaprijetile likvidacijom jednom političaru jer je javno dao podršku prihvatu imigranata.
U Latteyerovom Erlangenu četvrtina stanovništva porijeklom je iz inozemstva.

KOMENTAR:

Danas u svijetu postoji oko 50 milijuna ljudi koji pokusavaju izbjeci iz ratom zahvacenih podrucja, izbjeci od klimatskih katastrofa te od ekonomske neimastine. Vecina njih zeli u Europu, odnosno tocnije receno u Njemacku. U Njemackoj su se poceli javljati ozbiljni problemi oko zbrinjavanja izbjeglih, nema dovoljno mjesta za zbrinjavanje, posebno prvi prihvat, troskovi zbrinjavanja su se udvostrucili, nedovoljan je broj volontera koji pomazu izbjeglima itd. Politicari su precjenili mogucnosti koje Njemacka moze pruziti u zbrinjavanju izbjeglih. Dolaskom zime problemi ce biti jos drasticniji. U ljeti se ljudi mogu za prvu ruku zbrinuti i pod satorima, medjutim u zimi to nije moguce. Gradovi i opcine imaju sve manje novca za zbrinjavanje izbjeglih, a drzava financita troskove u mnogim slucajevima sa ne vise od 20%. Svaji izbjegli u Njemackoj mjesecno potrebuje nesto vise od 350 eura. Naravno da je covjeku u nevolji potrebno pomoci, medjutim ta pomoc treba biti racionalna i realna. Da li Nijemci racionalno postupaju u nastaloj situaciji?

www.drazenkatic.blogspot.de

INTUITIVNO ILI RACIONALNO ODLUČIVANJE U DONOŠENJU POSLOVNIH ODLUKA

Poznato je da u visokom (Top menadžmentu) menadžeri većinu odluka ne donose racionalnim zaključivanjem nego intuitivno!

Top menadžment je najviša razina menadžmenta. On donosi najvažnije odluke za koncern i odgovoran je za njegovo poslovanje.

Što je to zapravo intuitivno, a što racionalno odlučivanje?

Evo jednostavan primjer! Odlučili smo ići u šetnju šumom. Put nam nije poznat ali vjerujemo da se nećemo izgubiti. Nakon dužeg vremena glavni put na kome se nalazimo račva se (razdvaja) u dva dijela. Kojim dijelom krenuti?

Razum će nas pokušati orijentirati prema mahovini, suncu ili zvijezdama ako je već pala noć. Također će naš razum zapovjediti da izvadimo iphone iz džepa i preko GPS-a pronađemo put kući.

Intuicija će nam tiho reći "kreni lijevo ili desno".

Koji ćemo odgovor poslušati? Racionalan ili intuitivan?

Intuicija je sposobnost osjećanja (primanja) signala u vezi rješavanja nekog problema. Intuitivni signal, odnosno prvi signal koji dobijemo iz podsvjesnoga je uvijek ispravan. Ljudi intuiciju često poistovjećuju sa "osjećajem iz trbuha"!

Čovjek kao medij uvijek dobije ispravan intuitivni signal (odgovor na problem ili situaciju). Mi ćemo taj signal ispravno interpretirati samo ako smo mi kao prijemnik sposobni primiti informaciju.

Često se događa da intuitivno poslani signal iz podsvijesti, u našem primjeru "Top menadžer" nije u mogućnosti primiti. Postoji više razloga da čovjek signal ne može primiti, odnosno da intuicija ne funkcionira.

Razlozi su slijedeći:

• neispavanost ili preveliki umor
• konzumirani alkohol
• velika ljutnja ili srdžba
• osobni problemi
• bolest
• strah (blokira intuiciju)
• izuzetna dominacija ega

Kao što sam već naveo Top menadžment odlučuje većinom intuitivno. To je ispravno jer naš razum često griješi. Međutim kada se menadžer nalazi u jednom od gore navedenih stanja njegova odluka će biti kriva.

Svake sekunde naš mozak primi do 11 milijuna bita informacija. Maksimalno 40-60 bita u sekundi može biti svjesno prihvaćeno i prerađeno. Naš mozak konstantno određuje koje su informacije važne, a koje nevažne, te ih registrira, pohranjuje i procjenjuje.

Iz podsvjesno pohranjenih informacija čovjek dobiva intuitivni odgovor.

Vrlo često se događa da vrhunski menadžeri koji vode godinama dobro koncerne prouzroče u jednom trenutku milijunske štete i gubitke.

Tada se ti menadžeri najčešće povuku sami iz koncerna ili tvrtke sa milijunskim odštetama koje im tvrtka plati. Paradoks je velik. Međutim gotovo da u praksi ne postoje visoke novčane kazne ili kazne zatvora za menadžere koji su nenamjerno nanijeli velike gubitke ili čak uništili tvrtke.

Da li je to na kraju pravedno i ispravno?

Vjerojatno su menadžeri htjeli učiniti sve najbolje. Međutim večer prije su popili čašicu više, 2 sata manje spavali i ujutro napola mamurni otišli na posao. Na poslu ih je čekalo donošenje važne poslovne odluke. Donesena je kriva "intuitivna" odluka.

U arapskom svijetu je poznato da se ne konzumira alkohol prije zaključivanja posla. Tek nakon što je posao zaključen poslovni partneri smiju popiti čašicu.

Najčešće korištene metode odlučivanja u menadžmentu su:

1. Intuitivna metoda – dobivena informacija dolazi iz podsvjesnoga
2. CAF (Consider all facts) – cilj ove metode je prikupiti sve informacije i faktore koji su važni za poslovnu odluku. Prikupljene podatke zapisujemo. Pomoću njih donosimo racionalnu odluku.
3. PMI (Plus-minus interesi) – u toj metodi se prepoznaju i uspoređuju pozitivni i negativni aspekti i pokazatelji. Ova metoda ne daje jasan odgovor na pitanje "da ili ne". Cilj metode je našu pažnju usmjeriti na plus-minus pokazatelje, te na taj način dobiti jasniji uvid u poslovnu odluku. Ta odluka je također racionalna poslovna odluka.
4. Matrix odluka – ova metoda koristi se za donošenje čistih racionalnih poslovnih odluka. Postupak je slijedeći:
   a) Traženje kriterija za donošenje odluke. Primjenjuju se samo pozitivni kriteriji.
   b) Kriterijima dajemo ocjene od 1 do 6. Najbolji dobivaju ocjenu 6, a najlošiji 1.
   c) Kriteriji koji su dobili najviše ocjene koriste se za donošenje poslovne odluke.
5. Scenario analiza – ova metoda služi za razvoj alternativnih mogućnosti za budućnost. Prognoze i planiranje se donose za slijedećih 5-10 godina. Ova metoda temelji se na prosuđivanju.

Donose li žene bolje poslovne odluke nego muškarci?

Studija objavljena 2013. u časopisu "International Journal of Business Governance and Ethics" koju su proveli profesor Chris Bart (sveučilište Ontario), te Gregory McQueen i A.T. Still (sveučilište Arizona) navodi:

"Već neko vrijeme znamo da tvrtke koje imaju više žena u odborima ostvaruju bolje rezultate...Naši rezultati pokazuju da žene u odborima nisu više samo ispravna stvar nego i pametna stvar."

Studija dalje pokazuje da su žene koje su direktori u korporacijama sklonije odlučivati na način da uzimaju u obzir šire interese kako bi donijele fer i moralnu odluku.

Žene u odlučivanju imaju tendenciju da prilikom donošenja odluka koriste elemente suradnje i suglasnosti.

Studija je dalje pokazala da tvrtke sa najmanje jednim ženskim direktorom imaju 20% manju vjerojatnost da će otići u stečaj.

Nadalje u studiji stoji da su tvrtke koje su imale više žena u svojim upravnim odborima ostvarile bolje financijske rezultate.

U toj zanimljivoj studiji je učestvovalo 600 sudionika. Rezultati studije u potpunosti odgovaraju poslovnoj stvarnosti.

Na rezultate studije možemo nadovezati činjenicu da su žene intuitivnije od muškaraca, te im ta prednost daleko pomaže u donošenju ispravnih poslovnih odluka.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

 

OVO JE ŠESTO MASOVNO IZUMIRANJE Ni brojnost ne može zaštititi ljudski rod od nestajanja... Što očekivati od života nakon globalnog pomora?+KOMENTAR

Clanak je citiran iz portala "Jutarnji.hr", dana 14.08.2015

• 
  Ilustracija: Život poslije čovjeka
  hdwallpapers.cat

Autor: Ivan Fischer

Život na Zemlji do sada se suočio s pet masovnih izumiranja, od kojih je danas najpoznatije ono koje je označilo kraj geološkog perioda Krede i početak Tercijara, a zaslužno je za nestanak dinosaura i uspon sisavaca.

Takozvano K-T masovno izumiranje započelo je udarom velikog kometa ili asteroida u područje koje je danas Meksički zaljev. Udar je podigao oblak prašine koji se u atmosferi zadržao možda i nekoliko desetljeća, što je zasjenilo sunce i uzrokovalo izumiranje brojnih vrsta biljaka i algi, čiji je nestanak potom za sobom povukao i izumiranje vrsti koje su se hranile njima, i tako dalje duž cijelog hranidbenog lanca.

Živimo u doba masovnog izumiranja

Na Zemlji je danas u tijeku šesto globalno istrebljenje, takozvano Holocensko masovno izumiranje, čiji je glavni uzročnik čovjek.

Holocensko masovno izumiranje započelo je prije 11-12.000 godina, pojavom modernog čovjeka, koji je i prije razvoja industrije i tehnologije već uspio biti zaslužan za istrebljenje brojnih životinjskih vrsta.
S dolaskom industrije i globalnog zatopljenja, brzina izumiranja višestruko se ubrzala. Biolozi sa američkog Sveučilišta Stanford početkom ljeta su objavili istraživanje koje je pokazalo da se izumiranje sisavaca ubrzalo 20 do 100 puta.
- Oružje koje je ubilo te vrste vrlo je očigledno, i dimi se u našim rukama, rekao je tada Todd Palmer sa Sveučilišta u Floridi, koji je bio suradnik na istom istraživanju.

DRAMATIČNO OTKRIĆE NAJUGLEDNIJIH BIOLOGA 'Upravo je započelo šesto veliko izumiranje vrsta, ugroženo je i čovječanstvo'

Od 1900. godine do danas izumrlo je 69 vrsta sisavaca, i još 400 drugih vrsta kralježnjaka. Unutar samo tri generacije, čovječanstvo bi moglo ostati bez većine bioraznolikosti na koju je naviklo.
No, iako se radi o lošim vijestima po čovječanstvo, i lošim vijestima po vrste koje će izumrijeti, postoje i dobre vijesti po život na Zemlji: svako masovno izumiranje do sad potaklo je ubrzanu evoluciju novih vrsta, i svojevrsni evolucijski napredak, poput onog koji je nakon izumiranja dinosaura doveo do uspona čovjeka.

Tko će preživjeti?

U istraživanju Sveučilišta u Leedsu, objavljenom prije nekoliko dana, znanstvenici su otkrili da raširenost neke vrste ne pruža nikakvu zaštitu od masovnog izumiranja.
Četvrto masovno izumiranje, koje se dogodilo između Trijasa i Jure, prije 200 milijuna godina, označilo je pad reptila i uspon dinosaura. Tada je odumrijelo čak 80 posto životinjskih i biljnih vrsta na Zemlji, među njima i brojne vrste krokodila, tada najopasnijih mesoždera.

(Foto: University of Leeds)
Iako geografska raširenost inače uspješno štiti vrste od izumiranja, kada je u tijeku masovno izumiranje ne postoji nikakva garancija sigurnosti.
- Dinosauri, koji su bili dosta rijetki i ne pretjerano rašireni, preživjeli su izumiranje i dominirali su kopnenim ekosustavima sljedećih 150 milijuna godina, izjavio je Alex Dunhill, voditelj istraživanja.
No, postoji i druga strana masovnih izumiranja, koja otvaraju put nastanku novih vrsta.
- Iako razmišljamo o masovnim izumiranjima kao o vrlo razornim događajima, ona često potresu status quo, i omogućavaju grupama koje su prethodno bile na marginama da postanu dominantne, rekao je Matthew Wilis, suradnik na istraživanju.
- Slično se kasnije dogodilo dinosaurima, čiji je nestanak napravio prostor za sisavce, i time za nas. Naše istraživanje pokazalo je kako su ‘pravila’ preživljavanja za masovnih izumiranja drastično različita od onih u ‘normalna’ vremena: ništa nije sigurno, kazao je Willis.

Ubrzavanje evolucije

Što će se dogoditi s biljnim i životinjskim vrstama nakon masovnog izumiranja pokušali su odgovoriti programeri, koji su izradili detaljnu simulaciju virtualnog scenarija masovnog izumiranja.
U istraživanju Sveučilišta u Austinu, čiji su rezultati objavljeni jučer, znanstvenici su izradili simulirane robote za hodanje, koji su mogli evoluirati uz nasumične mutacije, i postepeno su se specijalizirali za različite niše u virtualnom krajoliku.
Nakon nekoliko stotina generacija takve evolucije, nasumično bi eliminirali robote u 90 posto svih niša, čime bi imitirali masovno izumiranje.

Jedan od robota-hodača koji se pojavio u istraživanju (Foto: The University of Texas at Austin)
Nakon nekoliko ciklusa evolucije i izumiranja, ‘vrste’ robota koje su preživjele bile su one koje su imale najviše sposobnosti za evoluiranje, koje su imale najveći potencijal za razvoj novih ponašanja.
Također su otkrili kako su roboti koji su prolazili kroz masovna izumiranja bili puno bolji hodači od robota u simulacijama u kojima nije bilo izumiranja.
- Fokusirano uništavanje može dovesti do neočekivanih ishoda, rekao je Risto Mikkulainen, profesor informatike i voditelj istraživanja.
- Katkad, morate evoluirati nešto što se čini objektivno lošije, kako bi mogli razviti alate koji će vam omogućiti da postanete bolji, objasnio je.
Njegovo istraživanje potvrdilo je neke teorije evolucionarnih biologa, koji su tvrdili kako masovna izumiranja ubrzavaju evoluciju vrsta bolje opremljenih za evoluiranje, onih koje brzo mogu razviti korisne nove sposobnosti i vještine.

Što čeka čovjeka?

U geološkom vremenu, novo masovno izumiranje proteći će u tren oka. Većina biljnih i životinjskih vrsta koje danas postoje vjerojatno će nestati, no hoće li među njima biti i čovjek?
To je pitanje s previše faktora da bi na njega mogli pouzdano odgovoriti. Naša brojnost i raširenost ne predstavljaju nikakvu zaštitu od masovnog izumiranja u kojem živimo. Premda se ne događa ništa što nas izravno ugrožava, mi ovisimo o biljkama i životinjama koje su nam hrana, a one ovise o uvjetima u svojim staništima - o bioraznolikosti, o drugim vrstama, o klimi, o brojnim faktorima.
Kada započne lom hranidbenog lanca, teško je predvidjeti koji će segmenti opstati. Srećom, ljudi su svejedi koji mogu živjeti u izrazito velikom rasponu staništa, i koji koriste svoju inteligenciju za bolju prilagodbu promjenama u okolišu, te je opravdano pretpostaviti kako će se ljudska vrsta u nekom obliku sačuvati.
Čak i ako preživimo, svijet u kojem će živjeti naši dalji potomci teško da će nalikovati na svijet u kojem živimo danas. Nestat će brojne vrste na koje smo navikli, a zamijenit će ih neke nove, vjerojatno potpuno drugačije od bilo čega što smo vidjeli do sada, koje će biti puno uspješnije u preživljavanju u novom svijetu.
Ako čovječanstvo izumre, njegovo će mjesto dominantne vrste gotovo sigurno preuzeti neka od danas zapostavljenih vrsta.

KOMENTAR:

Sama biblija govori o tome da ce u posljednje dane biti unisteno 2/3 covjecanstva, medjutim ne i covjek kao vrsta na planetu. Medjutim da li ce covijek dominirati u buducnosti na planetu ili od predatora postati lovina interesantno je pitanje. Postoje razliciti scenariji unistenja ljudske vrste odnosno unistenja naseg planeta. Intenzivno se radi na tome da se u buducnosti osigura "biranim" predstavnicima ljudske vrste napustanje naseg planeta i kolonizacija nekog drugog planeta u svemiru. Filmovi naucne fantastike koji nas uvjek ponovo iznenade nekim novim scenarijem govore o opasnosti na nasem planetu od masina i softvera. To bi zaista mogla biti najrealnija opasnost za ljudsku vrstu. Softver je postao svakodnevnica ljudskog zivota. Gotovo da nema podrucja u kome nas ne prati. Softver upravlja letjelicama, atomskim elektranama, ukljucuje i iskljucuje grijanje u stanovima, preracunava (odredjuje) cijenu dionica na trzistu, upravlja samohodnim vozilima, posluzuje robote, posluzuje smartfon i kompijutore itd. Znanost ide toliko daleko da ce u skoroj buducnosti stopiti covjeka i masinu, te upravljacku funkciju prepustiti softveru. Drugi scenario koji se cesto prikazuje je unistenje ljudske vrste elementarnim nepogodama, odnosno globalnim zatopljenjem. Medjutim taj scenario se nece odviti u ovom stoljecu. Ovo je vrlo interesantna tema o kojoj bi u nedogled mogli razmijenjivati misljenje. Ugodan dan i lijep pozdrav.

www.drazenkatic.blogspot.de

SOCIJALNI KONTAKTI I NJIHOVA ULOGA U POSLOVANJU

Socijalni kontakti su za nas ljude jednako bitni kao hrana i piće.

Francuski kralj Ludwig XIV je u srednjem vijeku sproveo eksperiment sa novorođenom djecom. Djeca su bila redovito hranjena i previjana međutim sa njima se nije smjelo pričati, te su bila potpuno sama zaključana u sobi. Kralj Ludwig XIV je tim eksperimentom htio utvrditi da li su djeca sposobna sama razviti materinski jezik bez da se sa njima komunicira. Rezultat eksperimenta je bio da su djeca poumirala.

Tragični eksperiment je pokazao da socijalni kontakt i komunikacija za nas ljude igraju životno važnu ulogu.

Socijalne kontakte dijelimo na fizičke socijalne kontakte i virtualne socijalne kontakte.

Fizički socijalni kontakt je kada sa prijateljima odemo na nogometnu utakmicu ili sa prijateljicom na jutarnju kavu.

Izumom telefona, kasnije interneta i mobitela omogućen je virtualni socijalni kontakt. To znači da kad telefoniramo ili kad elektronski pišemo sa našim prijateljima kontaktiramo virtualno!

U posljednji 5 godina došlo je do eksplozije društvenih mreža koje nam nude i omogućavaju virtualne socijalne kontakte. Neke od mreža su besplatne, druge se plaćaju. Neke imaju poslovni karakter, druge pak zabavni!

Neke od društvenih mreža koje imaju poslovni karakter su:

• Xing
• Google plus
• Facebook (Poslovni profili)
• Linkedin

Društvene mreže zabavnog karaktera su:

• Facebook (Privatni profili)
• My Face
• Twitter
• Skype / You Tube

Mi ćemo reći par riječi više o društvenim mrežama poslovnog karaktera!

Već se godinama pitam koji je ispravan omjer u participiranju fizičkog i virtualnog socijalnog kontakta. Prije sam mislio da je jedan ili dva sata dnevno maksimum koji smijemo participirati u virtualnoj komunikaciji. Kako je obim posla tijekom godina poprimao sve više virtualni karakter, moje mišljenje se također mijenjalo. Danas znam da ne postoji pravilan omjer.

Sve dok virtualna komunikacija ne poprimi obilježje "ovisnosti" sve je u redu. Poslovno gledano postoji ogromna korist od virtualne komunikacije. U zadnje dvije godine mnoge tvrtke nude "virtualno školovanje" i "virtualne seminare", a sve zahvaljujući specijalnim programima za održavanje virtualnih konferencija! Ta nova tehnologija uveliko smanjuje troškove školovanja pošto se sudionici seminara (konferencije) mogu nalaziti čak na različitim kontinentima pred svojim računalom. Socijalni kontakti igraju u poslovanju bitnu ulogu kao i u privatnim životu. U poslovnim društvenim mrežama sreću se ljudi koji imaju prvenstveno za cilj poslovanje. Čim imamo više socijalnih kontakata u poslovnoj društvenoj mreži povećava se mogućnost da ćemo naći kupca za naš proizvod, pronaći adekvatno radno mjesto, pronaći projekt ili investitora. Prva poslovna društvena mreža sa kojom sam se ja susreo bila je Xing.

Na jednom seminaru koji se 2007. održavao u Štutgartu voditelj seminara mi je predložio da napravim poslovni profil u Xingu. Registracija je bila besplatna kao i prvih mjesec dana korištenja mreže. Napravio sam uz njegovu pomoć profesionalni poslovni profil koji postoji još i danas i koji je moja poslovna osobna iskaznica. U njemu se nalazi cijeli moj životopis tako da potencijalni "kontakti" na jednostavan način vide odgovara li moj profil njihovim poslovnim željama i potrebama. Nakon nekoliko dana dva moja poznanika i ja na istom seminaru smo osnovali jednu poslovnu grupu.Dali smo joj naziv "Umwelt-Verkehr-Neue Tehnologie" ili skraćeno UVNT GRUPA.U grupi smo načinili poglavlja sa raznim poslovnim temama, na više jezika o kojima se moglo pisati i diskutirati. Svakodnevno se povećavao broj članova. Članovi su bili studenti, inženjeri, profesori, novinari, pravnici, ekonomisti itd. Nakon što smo prikupili prvih 200 članova grupe, organizirali smo i prvi susret "u živo u Štutgartu" u jednom lijepom kafiću. Prva tema je pored neobaveznog čavrljanja bila diskusija o industriji i novim tehnologijama.

Grupa se bavila, a bavi se još i danas sa tri temeljna područja:

1. Elektromobilitet i nove tehnologije
2. Obnovljivi izvori energije
3. Održivi razvoj

Grupa ima internacionalni karakter. U prvih par godina održali smo 25 sastanaka, seminara i predavanja u Štutgartu, nekoliko skupova u Minhenu, Hamburgu, Berlinu, Zagrebu.

Ugostili smo različite predavače sa fakulteta, razne tvrtke, sudjelovali na bezbrojnim skupovima, predavanjima, seminarima, kongresima.

Volonterskim radom u UVNT GRUPI stekao sam bezbrojne "socijalne kontakte". Neki su prerasli u prijateljstva.

Na seminarima i predavanjima koja smo održavali došlo je do poslovnog povezivanja pojedinaca kao i tvrtki. To je bio jedan predivan period u kome sam bio prisutan kao organizator ili kao gost.

UVNT GRUPA postoji i danas. Članovi se više sastaju virtualno i razmjenjuju iskustva, potrebe i informacije u poslovanju. Prije mjesec dana dok sam bio u šetnji u Štutgartu sreo sam jednog člana, te smo kratko popričali o radu grupe. On je bio prisutan na dosta sastanaka koje smo održali. Upitao me kada će biti novi skup! Odgovorio sam: "Kada pronađemo kvalitetnu temu sastanka ili kvalitetnog referenta organizirat ćemo skup".

UVNT GRUPA danas broji 2650 članova iz različitih zemalja, te različitih poslovnih profila. Grupa ima četiri moderatora koji vode komunikaciju i organiziraju susrete.

I danas kada sudjelujem na nekom kongresu iz područja novih tehnologija ili održivog razvoja, ispunjavajući prijavnicu prijavljujem se kao član UVNT GRUPE. Često sam naziv grupe izaziva zanimanje drugih sudionika, te nerijetko moram objašnjavati što znači skraćenica.

Socijalni kontakti u poslovanju igraju vrlo važnu ulogu. Oni omogućavaju pronalaženje novih poslovnih partnera, proširenje proizvodnje i poslovnu komunikaciju. Svima onima koji su privatnici ili zaposlenici u društvenom ili privatnim sektoru savjetovao bi da naprave svoj poslovni profil u nekoj od poslovnih društvenih mreža. Taj profil je Vaša poslovna osobna iskaznica koja će Vam zasigurno pomoći u daljnjem poslovanju. Kada smo mi osnovali UVNT GRUPU ona je bila jedna od prve tri grupe u Xingu koja se bavila temom održivog razvoja. Danas postoje stotinu takvih grupa. Uvijek je lijepo biti "pionir" u nekom području, te svojim iskustvom i znanjem uputiti i druge na ispravan poslovni put.

Ono što je najvrjednije u poslovanju to je iskustvo. Njega ne možete posuditi, kupiti ili iznajmiti. Iskustvo morate proživjeti. Ono je individualno i služi razvoju pojedinca kako u privatnom tako i u poslovnom životu. Svijet u kome živimo postaje sve virtualniji i zato ako još nemate svoj poslovni profil napravite ga odmah nakon čitanja ovog poglavlja!

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de

UPOZNAJTE HRVATSKE KOMANDOSE Samo deset vojnika završilo je paklenu obuku: 'Oni su najbolji od najboljih!' + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 13.08.2015

• 
  Tomislav Krišto / CROPIX

Autor: Portal Jutarnji.hr

Na obuku koja je trajala šest mjeseci i bila podijeljena u pet faza prijavilo se sedamdesetak kandidata

UDBINA - U vojarni "Josip Jović" na Udbini u srijedu, 12. kolovoza 2015. održana je prigodna svečanost kojom je završena Temeljna obuka za specijalna djelovanja Zapovjedništva specijalnih snaga, koju je uspješno završilo 10 pripadnika OS RH.

Oni su tradicionalno, pod okriljem noći, klečeći uz vatru izrekli comando molitvu, nakon čega su im uručene diplome o uspješnom završetku obuke. Na postignutom uspjehu čestitao im je zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga brigadir Perica Turalija te im poželio dobrodošlicu u najelitniji dio Oružanih snaga: "Vi ste uspjeli postići ono što većina nije, a to je doći do kraja ove teške, naporne i izuzetno zahtjevne obuke koja vam širom otvara vrata i osigurava budućnost u Zapovjedništvu specijalnih snaga." Prema njegovim riječima oni su najbolji od najboljih koji trebaju biti primjer svima koji žele graditi svoju profesionalnu karijeru u ZSS-u. "Biti dio elitnog društva čini nas ponosnim, a u isto vrijeme zahtjeva apsolutnu odgovornost prema postrojbi i OS RH u cjelini. Vaše iskustvo i motivaciju morate prenositi na nove naraštaje. Poticati ih da budu jaki i ne posustanu pod pritiskom, da izdrže sve napore koje ste i vi izdržali u proteklih šest mjeseci.", kazao je. Brigadir Turalija je izjavio i kako je ponosan na ovaj naraštaj te da će oni biti značajan dobitak Zapovjedništvu specijalnih snaga.

Inače na obuku koja je trajala šest mjeseci i bila podijeljena u pet faza prijavilo se sedamdesetak kandidata iz raznih postrojbi OS RH. Radi se o jednoj od najtežih obuka u OS RH koju mogu završiti samo psihofizički najizdržljiviji vojnici.
Zadaće i brojne prepreke koje su tijekom obuke trebali savladavati zahtijevale su iznimnu fizičku pripremu, upornost, sposobnost funkcioniranja u teškim i složenim uvjetima, vremenskim neprilikama, dugotrajnom boravku u prirodi bez kontakta s vanjskim svijetom, minimalnoj logističkoj potpori u hrani i vodi. Obuka se provodila u svim uvjetima na kopnu moru i zraku, a završna faza bile su stalne operacije kad su, da bi uspjeli, kandidati za specijalce iz sebe morali izvući posljednje atome snage kako bi deset dana preživjeli u divljini, izvršili zapovijed i ušli u društvo izabranih. Jedan od voditelja obuke stožerni narednik Ranko Granić kazao je kako su tijekom gotovo cijele obuke, pogotovo onih najtežih dijelova, bile ekstremne vrućine što je ionako napornu i zahtjevnu obuku dodatno otežavalo. Svaka faza obuke, napominje Granić, bila je eliminacijska s definiranim točno određenim kriterijima koje je trebalo zadovoljiti da bi se nastavilo s obukom. No, sudeći prema reakcijama desetorice "pobjednika" isplatilo se.
Iako su iza njih mjeseci napornog rada oni su zapravo tek na početku svoje profesionalne karijere. Morat će usvojiti niz drugih sadržaja i završiti specijalističke obuke koje će im biti neophodne u razvoju sposobnosti kako bi u potpunosti bili osposobljeni za izvršenje namjenskih zadaća iz spektra specijalnih operacija. Jer, prema riječima zapovjednika ZSS-a, njihova primarna zadaća je osposobljen pojedinac koji kroz svoj daljnji angažman jamči izvršenje zadaće u potpunosti.

KOMENTAR:

Za malu drzavu poput Republike Hrvatske specijalno obucene vojne i policijske snage igraju vaznu ulogu. Hrvati su tradicionalno bili vojnici sluzivsi u raznim postrojbama od tridesetogodisnjeg rata u njemackim zemljama (16.stoljece), napoleonovoj vojsci, austro-ugarskoj vojsci, svicarskoj gardi, legiji stranaca, raznim mirovnim misijama itd. Specijalne postrojbe primjenjuju se u najtezim i najopasnijim situacijama: borba protiv terorizma, otmica taoca, otmica zrakoplova, pratnja sticenih osoba. Shodno tome pripadnici specijalnih postrojbi moraju savladati program obuke koji zahtjeva natprosjecnu fizicku i mentalnu snagu. Republika Hrvatska moze biti ponosna pripadnicima vojnih i policijskih oruzanih snaga, a posebice specijalnim postrojbama. Sve cestitke desetorici novih hrvatskih komandosa na uspjesno polozenoj obuci!

www.drazenkatic.blogspot.de