četvrtak, 27. kolovoza 2015.

EUROPA SPREMNA NA NEŠTO DOSAD NEZAMISLIVO Zbog terorizma i izbjeglica EU sve bliže suspenziji ili čak ukidanju Schengena + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnj.hr", dana 25.08.2015

  • AFP
Europska komisija odlučna je braniti schengenska pravila, ali raste pritisak članica koje strahuju za sigurnost građana
U petak spriječeni pokolj u brzom vlaku Thalys iz Pariza prema Bruxellesu i Amsterdamu, gdje je nekolicina putnika uspjela savladati i razoružati teško naoružanog 25-godišnjeg Marokanca Ayouba el-Khazzanija, više nego ikada doveo je u opasnost opstanak načela slobode kretanja unutar tzv. schengenske zone. Upravo u vrijeme kada je francuski predsjednik Francois Hollande odlikovao dvojicu Amerikanaca i jednog Britanca najvišim francuskim odlikovanjem za hrabrost kojom su spasili mnoge živote, u Bruxellesu se rasplamsala rasprava o suspenziji Schengena ili o uvođenju jačih kontrola ili na granicama ili pri ulasku u vlakove.
I Belgija popustila Čak i belgijski premijer Charles Michel, koji je do sada bio jedan od najžešćih protivnika bilo kakvog preispitivanja Schengena, sada priznaje da sloboda kretanja, koju koriste i teroristi, utječe na porast opasnosti od terorizma.
Khazzani je, prema pisanju belgijskih medija, zadnju godinu proveo u Belgiji, a upravo je u Bruxellesu i nabavio kalašnjikov te se u Bruxellesu i ukrcao na vlak.
Iz Europske su komisije jučer poručili da su “sloboda kretanja i Schengen nepovratni te se o njima ne može pregovarati”.

Granica na 30 dana

Među mjerama je, kažu u Komisiji, i mogućnost privremene suspenzije Schengena i uvođenje graničnih kontrola putnika najdulje 30 dana ako se dokaže da jedna država za to ima razloga ili uvođenje sustavnijih kontrola identiteta putnika, ali pod uvjetom da to ne bude isto kao granična kontrola.
Nakon što su zapadne države, uključujući i one iz Europske unije, uspjele pojačati sigurnosne mjere u zračnim lukama i avionima, sada je prijevoz željeznicom postao cilj teroristima i ranjiva mreža za sigurnost putnika. Terorizam i imigraciju građani EU, prema anketama, sada identificiraju kao najveći problem, daleko veći od ekonomskih problema i nezaposlenosti.

Glavni cilj željeznica

Prijetnje terorista i prijepori između država članica o zbrinjavanju migranata ozbiljno su doveli u pitanje opstanak režima slobodnog kretanja unutar EU. Europska komisija najesen će predložiti mjere za veću sigurnost u željezničkom prometu, za što članice donedavno nisu bile previše zainteresirane. No, u Komisiji ističu da neće dopustiti bilo kakve ideje o suspenziji Schengena. Ipak, ako se među državama članicama poveća potpora toj ideji, Komisija neće moći spriječiti povratak kontrole na granicama unutar EU.

KOMENTAR:

 Moguce uvodjenje kontrole na granice nekih zemalja Europske unije koje granice drugim clanicama unije vratilo bih nas mnoge godine unazad. Cilj Europske unije je i bio prijvoz putnika i dobara unutar zemalja unije bez granicne kontrole. Moze li se uvodjenjem tih kontrola sprijeciti terorizam u Europskoj uniji tesko je odgovoriti. Mi imamo vec u zemljama clanicama unije povratnike iz ISILA koji mogu izvesti teroristicke napade, a da ne prelaze nikakvu granicu. Politicka situacija je u Europskoj uniji toliko iskomplicirana (rat protiv ISILA, ulaz izbjeglih u EU) da je tesko garantirati temeljnu sigurnost gradjanima. Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de

VIŠE PRAVEDNOSTI ZA SVE POREZNE OBVEZNIKE




Europska Unija želi više pravednosti za sve porezne obveznike.
Na održanomm sastanku šefova zemalja Europske Unije prošle godine u Briselu na dnevnom redu su bile teme "poreza i energije"!
1. Korporativno izbjegavanje plaćanaj poreza
Američki koncern Apple sa svojom strategijom izbjegavanja plaćanja poreza prošle je godine izazvao veliku debatu. U borbi protiv utaje i malverzacije porezom EU želi u budućnosti više kontrolirati internacionalne koncerne. Također se želi spriječiti da se koriste "trikovi" prilikom prijavljivanja i plaćanja poreza.
Na sastanku šefova u Briselu se istaklo da zemlje Europske unije gube godišnje 1 bilijun eura od „ne plaćanja" poreza. Dalje je istaknuto da je cilj bolja izmjena i kontrola bankovnih podataka za strance u cijeloj Europskoj Uniji.
Godinu dana nakon održanog sastanka šefova zemalja Unije veliki koncerni i tvrtke i dalje vrlo uspješno izbjegavaju plaćanje poreza matičnim zemljama. Na vrlo jednostavan način prebacuju sjedište tvrtki u zemlje "vrlo niskog poreza". Na taj način direktno se oštećuje ukupan proračun zemalja Europske Unije. U državnim kasama je znatno manje novca. Taj novac nedostaje za potrebne socijalne projekte, školstvo i zdravstvo.
Veliki koncerni i tvrtke, lukavo koristeći rupe u zakonu "neplaćanjem poreza" ostvaruju ekstra profit na uštrb svih građana Unije. Žalosno je da čak i neke crkvene organizacije koje su dužne plaćati porez koriste istu taktiku poput koncerana.
Nedavno sam vidio na televiziji da u jednoj europskoj "zemlji porezne oaze" postoji mala zgrada u kojoj su registrirane preko 3.000 tvrtki. Među njima su poznate velike europske tvrtke.
2. Bankovna tajna
Na sastanku je dalje utvrđeno da će bankovna tajna ostati i dalje netaknuta za građane Europske Unije. EU želi postići sporazum sa Švicarskom i Lihenštajnom o izmjeni bankovnih podataka.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je o novim planovima kontrole banaka iznijela da je to "veliki korak naprijed"!

Belgijski premijer Elio Di Rupo je izjavio da koncerni moraju podmiriti obaveze društvu.
Američki političari zamjeraju koncernu Apple da je preko irske kćerke-tvrtke izbjegao plaćanje visokih poreza u SAD-u. Općenito je poznato da Irska ima niske poreze za tvrtke. U svoju obranu irski premijer Enda Kenny je naveo da Irska nema specijalne dogovore sa pojedinim tvrtkama.

Ministri financija EU dobili su zadatak da do kraja 2013. godine dogovore zakon o plaćanju poreza na kamatnu dobit.
Austrija i Luksemburg se posebno obavezuju sudjelovati u automatskoj izmjeni bankovnih podataka za strance u EU.

Od navedenog u godinu dana je u Republici Hrvatskoj donijet zakon o plaćanju poreza na kamatnu dobit. Prosječno građanin RH ima 10.000 eura bankovne ušteđevine. Plaćanjem navedenog poreza državna blagajna će ojačati. Nadajmo se da će taj dodatni novac biti utrošen u potrebne projekte, prije svega suzbijanja siromaštva u Republici Hrvatskoj, te pomoć školovanju djece iz siromašnih obitelji.
3. Liberalizacija energetskog tržišta
Druga tema o kojoj se na sastanku u Briselu raspravljalo je bila cijena skupe energije za građane. Želja je bila građanima omogućiti korištenje energije po prihvatljivim cijenama, po mogućnosti iz održivih izvora energije.
Republika Hrvatska je jedna od zemalja sa posebno visokim cijenama energije, kako električne energije tako i plina.
Do prošle godine u našoj zemlji nije postojalo liberalno tržište energije, nego monopolističko.
HEP je u Republici Hrvatskoj bio jedini monopolist u prodaji električne energije. Električna energija je u našoj zemlji bila desetljećima nerealno skupa. Osiromašeno stanovništvo moralo je svake godine plaćati sve veću ratu struje.
Liberalizacijom tržišta energije i stupanjem na scenu slovenskog i njemačkog ponuđača struje nada stanovništva je bila da će se cijena struje sniziti. Mnogobrojne promidžbene akcije tri koncerna su obećavale pojeftinjenje. Također je i HEP najavio jeftiniju struju za "vjerne korisnike".
Stvarnost je danas potpuno drugačija. Ja u gradu Štutgaru svake godine plaćam sve skuplju električnu energiju. Također moja mama koja živi u Hrvatskoj nije profitirala liberalizacijom tržišta energije. Ona i dan danas plaća skupu mjesečnu ratu struje.
Par godina sam radio u području energetike i dobro upoznao filozofiju poslovanja velikih energetskih koncerana. Oni teže poput banaka maksimiranju profita. Taj profit kako u Njemačkoj tako i u drugim zemljama plaća krajnji potrošač. Dok god korištenje električne energije ne postane temeljno ljudsko pravo koncerni će i dalje krojiti politiku i cijenu energije u Europskoj Uniji.
 
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj trećoj knjizi “POSLJEDNJA RUŽA HRVATSKA”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „ Peleman Industries NV “
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
www.drazenkatic.blogspot.de



srijeda, 26. kolovoza 2015.

Zašto Hrvati svjetskog glasa ne trebaju Hrvatskoj? + KOMENTAR

Clanak  je citiran iz portala "Dnevno.hr", dana 23.08.2015


Dusko Marusic/PIXSELL
Dusko Marusic/PIXSELL
Autor: Zoran Paškov/7 Dnevno/ 21. kolovoza 2015.

Hoće li HDZ, ako dođe na vlast, angažirati hrvatske uglednike poput profesora Đikića, Pavune i Kušića, te niz drugih vrhunskih hrvatskih intelektualaca i akademika koji su ugled stekli širom svijeta?

Godinama se hrvatske institucije i političari pozivaju na mlade, uspješne hrvatske stručnjake i intelektualce u iseljeništvu, ali i dalje za svoje savjetnike biraju istrošene, stare profile svojih kolega. To im je svima kao u genima. Ili bolje reći – uspješno prolazna predizborna floskula. Dok se ne dokopaju vlasti, pozivaju se na iseljeništvo, a kad preuzmu vlast onda forsiraju prijatelje, kumove, dužnike i hvalisavce svih vrsta koji zatvaraju put vrijednim, priznatim i sposobnim kadrovima. Tako niti jedan uspješniji Hrvat iz svijeta nije pozvan posljednjih godina na neku značajniju funkciju u Lijepoj našoj.

A pritom se i dalje svi veličaju dijasporu – dijaspora ovo, naša dijaspora ono, najbogatija, najuspješnija, najdomoljubnija, a na kraju – ništa od toga. Prisjetit ćemo se samo nekih negativnih iskustava hrvatskih uglednika iz svijeta, profesora, znanstvenika svjetskog glasa, ekonomista i liječnika. Mnogi od njih s pravom kažu kako im je Hrvatska ovih godina, zahvaljujući lošoj procjeni naših političara, naprosto bila – maćeha. Jer, kako drukčije protumačiti sve te trule i gadljive političke gafove koji stižu iz Hrvatske, kojima se ozbiljan poslovni svijet samo smije i ne razumije Hrvate i njihov odluke.

Prigrlila ga Leopoldina, ali ne i HAZU…
Primjerice, našem uglednom biokemičaru, profesoru dr. Ivanu Đikiću, koji slovi za jednog od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika, cijeli svijet skida kapu. Nijemci su ga izabrali za direktora Instituta za biokemiju Sveučilišta Goethe u Frankfurtu i znanstvenog direktora Centra izvrsnosti Frankfurt (CEF). Dobitnik je niza uglednih priznanja, među kojima se ističe nagrada Američkog udruženja za istraživanje raka (AACR). Dobitnik je i najprestižnije njemačke znanstvene nagrade “Gottfried Wilhelm Leibniz” za 2013. godinu, a za svoja istraživanja tumora, posebice proteina ubikvitina, nagrađen je svotom od 2,5 milijuna eura, što je najveća novčana znanstvena nagrada u svijetu.

I sva ta priznanja profesoru Đikiću nisu bila dovoljna da bi ga HAZU primio za svog dopisnog člana. Kažu – nije dobio dovoljan broj glasova!? Smiješno od naših akademika! Pa, zar to nije sramota? Profesora Đikića je zato bez problema prigrlila Njemačka akademija znanosti – Leopoldina, najstarija svjetska akademija prirodnih znanosti. Zar to pametnome nije dosta da shvati o čemu se to kod nas radi, o kakvoj, ljubomori, zavisti i trgovini?
Tko je opstruirao te znanstvenike da se tako opredjeljuju protiv svjetski uspješnog kolege prof. Ivana Đikića, dok s druge strane u Akademiji sjede mnogi koji nikada neće ni približno dostići njegov ugled i rezultate. Ali, oni su „ugledni“ članovi HAZU! Možete zamisliti? Upravao takvi omjeri snaga u jednoj od najznačajnijih hrvatskih društvenih institucija najbolje govore tko nam vodi društvo – političari iz sjene, destruktivci koji se služe čudnim kriterijima uspješnosti, ne poštujući čak ni ugledne svjetske institucije!? Jer misle – što će nama svijet, kada smo sami najpametniji na svijetu.
Dotle se neki Đikićevi „kolege znanstvenici“ postavljaju na ministarske funkcije gdje vedre i oblače, pretvarajući se u vladajuće političare koji koče kolege, uvjereni kako će se tako riješiti nepoželjnih kvalitetnijih i stručnijih kolega. I u tome su barem do sada uspjevali zahvaljujući raznim muljažama, a sve u interesu raznih grupacija i lobija koji su pridonijeli društvenoj stagnaciji i propasti istinskih društvenih vrijednosti i napretka.
Istodobno, malo je tko od vladajućih, prošlih i sadašnjih, postavio glasno i jasno pitanja: Koliko nam naši stručnjaci svjetskog ugleda mogu pomoći u svim društvenim aspektima, svojim znanjem, vezama i poznanstvima širom svijeta? Zar se profesor Ivan Đikić nije mogao naći na nekoj visokoj savjetodavnoj funkciji u vlasti i društvu? Zašto u svijetu neke stvari mogu bez problema funkcionirati, a u Hrvatskoj – NE?
Sve su to pitanja na koja se u hrvatskom društvu još dugo neće moći pronaći pravi odgovori. Ali nije profesor Đikić jedini slučaj gdje se hrvatske institucije tako neprofesionalno i maćehinski, ljubomorno i odvratno ponašaju prema uspješnim hrvatskim intelektualcima.

Može savjetovati Obamu, ali ne i Kolindu…
Zar i prof. dr. Davor Pavuna, fizičar svjetskoga glasa, ne zaslužuje više pozornosti u hrvatskom društvu, kada ga je kao savjetnika za pitanja energetike angažirao i sam američki predsjednik Barack Obama? Ako profesor Pavuna može savjetovati američkog predsjednika, kao čovjek koji voli i cijeni svoju domovinu Hrvatsku, kako onda ne bi mogao savjetovati hrvatsku predsjednicu, premijera ili neko hrvatsko ministarstvo? Zašto hrvatske institucije ne angažiraju takve naše uglednike svjetskog glasa, koji imaju brojne veze širom svijeta, nego za savjetnike uzimaju istrošene političare i njihove lobije, koji ne trebaju nikome živom i koji svojim savjetima ne mogu više nikome pomoći, jer ih je vrijeme – pregazilo.
Što se tiče iseljeništva i pametnih mozgova iz dijaspore, značajno mjesto zauzima i ugledni profesor sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, prof. dr. Siniša Kušić, koji je angažiran i u Hrvatskom svjetskom kongresu Njemačke. Riječ je o vrsnom ekonomisti koji svojim predavanjima odgaja naraštaje mladih stručnjaka, koji zauzimaju značajno mjesto u njemačkoj ekonomiji. Svojedobno je davao i neke korisne savjete vodećim hrvatskim ekonomistima, ali ništa više od toga. Mnogi s pravom smatraju kako bi upravo prof. dr. Siniša Kušić, kao vodeći ekonomsnki stručnjak mogao u novoj vladi, ukoliko vlast osvoji HDZ, biti novi ministar gospodarstva, savjetnik premijera ili savjetnik predsjednice RH za ekonomska pitanja. Pritom je poznato da je prof. dr. Siniša Kušić, član njemačkog CDU-a, ali i HDZ-a.
Takve stručnjake svjetskog glasa treba hrvatsko društvo, jer ako su uspješni i priznati u svijetu, zašto ih Hrvatska ne bi angažirala za spas društva i ekonomije? Naposljetku – usta su nam neprestano puna uspješnih Hrvata u svijetu. Imamo ih, samo im ne dopuštamo da nam pomognu! Očito da nekima smeta njihov uspjeh u svijetu, ugled i poštenje, jer su to već zaboravljene kategorije na hrvatskoj društvenoj i političkoj sceni.

KOMENTAR:

Postoji odredjena doza straha Domovine Hrvatske od Hrvatskog iseljenistva. I ako iseljenistvo pomaze gdje moze kako materijalno, humanitarno, u sportu, znanosti sve to nije dovoljno da bi mu se priznao zasluzeni status. Iseljenistvo predstavljaju tri kandidata u Hrvatskom Saboru kao i Srpsku manjinu u Hrvatskoj, premda broj iseljenika u nekoliko zadnjih generacija broji i do 4 milijuna. Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske je jedina sluzbena spona izmedju Domovine i Iseljene Hrvatske. Zasto hrvatski strucnjaci koji su se dokazali u stranim zemljama nisu prihvaceni i Domovini? Na to pitanje nije jednostavno odgovoriti. Profesora Djikica sam osobno upoznao. Kao strucnjak ali i kao jednostavan covjek zaista treba imati bolju poziciju u hrvatskom drustvu. Hrvatska od njega i njegovog rada moze jedino profitirati. Naravno da isto vrijedi za prof. Pavunu, prof. Kusica te druge u svijetu priznate hrvatske strucnjake. Hrvati su nakon Izraelaca najraseljeniji narod na svijetu. Shodno tome zblizavanje Domovine i Iseljene Hrvatske bi bilo pozeljno. Egzodus hrvatskog naroda se i dalje nastavlja, ovaj puta iz ekonomskih razloga kao sto je to bilo od kraja 18. stoljeca. Bolja suradnja Domovine i Iseljene Hrvatske nikome nebi bila na stetu. Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de

IZBJEGLI - VELIKI IZAZOV ZA EUROPU (Objavljeno u Hrvatskom Glasu Berlina)

Pitanje izbjeglica: Bježanje od rata ili nešto drugo?
Piše: Dražen Katić

izbjeglice-brod

Je li Hrvatska spremna: Što će biti kada Slavoniju preplave tisuće izbjeglica!?
Njemačka ima priličan problem sa zbrinjavanjem izbjeglih. Jučerašnja emisija je prikazala velike probleme u Berlinu, gdje izbjegli spavaju na otvorenoj ulici i po parkovima jer nema dovoljno mjesta za njihovo zbrinjavanje. Neki od izbjeglih dobiju od prihvatnih centara „papir“ sa kojim mogu tražiti do 50 € prenoćište u hotelu ili hostelu, međutim malo tko ih želi primiti. Veliki problem muče i tranzicijske zemlje Srbija i Makedonija.
Zapravo veći je priliv izbjeglih nego što postoje kapaciteti za njihovo zbrinjavanje. Postavljanjem ograde na državnoj granici između Mađarske i Srbije val izbjeglih će se vjerojatno preusmjeriti na Republiku Hrvatsku.
Da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za prihvat izbjeglih. Ne smije se zanemariti da je još uvijek ljeto i da se izbjegli mogu primiti i pod šatore. Međutim, nadolazeća zima će cijelu situaciju dodatno zakomplicirati. Također su sve učestaliji sukobi između samih izbjeglih unutar „kampova“ posebice između raznih etničkih i vjerskih skupina.
Njemačka policija je jučer doživjela i prve napade izbjeglih na specijalne postrojbe. Kuda sve to vodi? Da li smo se svi mi u Europskoj uniji preračunali te zbog sukrivice u izazivanju ratova duž Sjeverne Afrike i Bliskog istoka ponudili pomoć izbjeglima kojoj zapravo nismo dorasli?
Mnoga pitanja možemo postaviti, međutim teško da ćemo pronaći neki racionalan odgovor.

Zašto migranti ne bježe u Saudijsku Arabiju, Katar, Kuvajt i Emirate?
Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati su vrlo bogate arapske zemlje koje imaju odličan životni standard. Međutim, to su i zemlje koje zagovaraju islamsku budućnost, odnosno strog religiozni život po islamskim načelima. Te zemlje Također u najmanju ruku financijski pomažu terorističku vojsku ISIL-a. Nedavno su predstavnici ISIL-a najavili da će uništiti Europu izbjeglicama koje će u nju natjerati. Zapravo je to i prava istina. Islamizacija Europe i ostatka svijeta je prioritet ISILA-a te istovremeno želja u podnaslovu navedenih 5 bogatih islamskih zemalja.
Među izbjeglima su većinom muslimani, a vrlo mali broj je prognanih kršćana sa Bliskog istoka. Svakom čovjeku se treba u nevolji pomoći. Međutim, ta pomoć mora biti racionalna, te ne ići na štetu onoga tko pomaže.
Koliko će izbjeglih u narednim godinama Europa primiti i kako će ta Europa tada izgledati?
Činjenica je da se rat protiv ISIL-a neće okončati do kraja ove godine. Činjenica je i da se taj rat ne vodi jedino oružjem već slanjem i poticanjem stanovništva Bliskog istoka na migraciju i naseljavanje Europe.
Migracija koja je vrlo intenzivna iz Sjevernoafričkih zemalja, a također i iz Indije i Pakistana samo pomaže jačanju tenzija koje su danas vezane za useljavanje u Europu.

MILANOVIĆ OBJERUČKE PRIHVAĆA IZBJEGLICE ‚To su ljudi, a ne vreće kupusa… Pa nećemo ih valjda dočekati pendrecima!‘
Nakon postavljanja „zida“ na granici Mađarske sa Srbijom pretpostaviti je da će izbjegli pokušati preko Hrvatske stići u bogate zemlje Europske unije. To konkretno znači, val ljudi koje treba u kratkom roku zbrinuti, te im omogućiti (ako oni to žele) put ka zapadnoj Europi.
Da bi izbjegli katastrofu koja se trenutno događa u Srbiji, Makedoniji i Njemačkoj (Berlin) gdje ljudi spavaju na ulici i na željezničkim kolodvorima humano je otvoriti prazne vojarne u kojima će ljudi biti za kratko vrijeme zbrinuti.
Ne treba biti u strahu da će izbjegli dugo vremena ostati u Hrvatskoj. Svima njima je cilj Njemačka, Engleska i možda još koja bogata europska zemlja. Da li će Europska unija donijeti odluku o kvotama o raspodjeli izbjeglih u svim zemljama unije vidjet će se u narednim tjednima ili mjesecima.
Ako Hrvatska bude morala trajno zbrinuti određeni broj izbjeglih u prvom redu je važno da se osigura da djeca izbjeglih krenu odmah u školu te da se izbjeglima do donošenja trajnog azila, ali i nakon njega omogući neka vrsta posla, odnosno volonterskog rada.
Izbjegli u Njemačkoj imaju ukupna primanja u visini socijalnog minimuma (stan, hrana, te oko 150 eura džeparca mjesečno po osobi).
Međutim u velikoj većini ti izbjegli nisu uključeni u radni (volonterski) odnos već se bave „ubijanjem dosade“, a ponekad i krivičnim djelima krađe i preprodaje droge. Po zakonu dok osoba ne dobije status „azilanta“ ne smije imati redovni radni odnos.
Međutim te osobe se mogu uključiti volonterski u rad, te potpomoći socijalnu situaciju u zemlji u kojoj su zatražile azil. Rješenje o azilu zna trajati 6 mjeseci, do godinu dana.
U Baden-Württembergu 40% građana volontira, a većina ima stalni radni odnos. Neshvatljivo je da se u volonterski rad ne uključuju i izbjegli. O toj temi treba u Hrvatskoj posebno voditi računa da ne činimo istu grešku sa izbjeglima kao u Njemačkoj.

ISIL: Poslat ćemo vam pola milijuna imigranata koji će preplaviti Europu
Vlada Baden-Württemberga je nedavno izjavila da do kraja godine očekuje oko 800.000 izbjeglih u toj Njemačkoj pokrajini. Ako je po tvrdnjama ISIL-a od veljače ove godine kvota od pola milijuna izbjeglih je odavno premašena, čak samo u Njemačkoj.
Koliko ljudi zaista bježi pred ratom, a koliko pred gladi, neimaštinom i željom za boljim životom teško je precizno utvrditi. Ima izvora koji tvrde da najviše 20% izbjeglih dolazi zbog ratnih strahota, a da ostatak pripada u tzv. ekonomske izbjeglice.
Bilo kako bilo Europa se sada nalazi u najvećem izazovu koji je imala nakon 2. svjetskog rata.


mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=151409

RAZVOJ EKONOMIJE OD NEOLITA DO DANAS



Mlađe kameno doba ili neolit je razdoblje u ljudskoj evoluciji prije metalnog doba s obilježjima razvoja poljoprivrede i stočarstva, pojavom stalnih nastambi tj. prijelaza sa nomadskog na sjedilački način života, te proizvodnjom keramičkog posuđa i kamenog oružja. Po meni je neolit početak stvaranja ekonomije. Prvi puta da čovjek proizvodi nešto planski i u količinama većim od njegovih stvarnih potreba.
U brončanom dobu dolazi do usavršavanja oružja i oruđa za rad, te nakita ali ne više od kamena nego od bronce.
Željezno doba koje je bilo preteća prvoj industrijskoj revoluciji obilježava upotrebu, oblikovanje, te kovanje željeza u svrhu proizvodnje proizvoda šire upotrebe (oružje i alati za rad). Može se reći da je u metalno doba čovjek već bio "mali poduzetnik"!
Prva industrijska revolucija, odnosno izum parnog stroja okreće svijet na glavu. Mašine više ne pokreću životinje nego stroj radi samostalno. Stroj može proizvesti daleko više od čovjeka, feudalizam polako isčezava, a dotadašnji kmetovi preko noći postaju slobodni ljudi odnosno najamni radnici.
U to doba se proizvodi još više nego što čovjeku treba. Proizvodi se višak. Razvija se trgovina. Rađajuju se prva osiguravajuća društva, banke, plaćanje plemenitim metalima polako zamjenjuje papirni novac.
Druga industrijska revolucija, odnosno izum motora sa unutarnjim izgaranjem okreće svijet ponovo na glavu. Konjske zaprege zamjenjuje automobil. Čovjek ne treba više pomoć životinje da bi se kretao.
Vojna industrija iskorištava izum i proizvodi prvo oklopno vozilo, te se javlja prvi zrakoplov i podmornica. Ekonomija počinje cvjetati. Izum rendgenskog uređaja, penicilina, telegrafa, pa poslije telefona i tv-a dovode do rađanja potrošačkog društva. Istražuje se svemir, otkrivaju se novi zakoni fizike, rađa se intranet, a poslije i njegov nasljednik internet.
Potrošač živi jako dobro. Po mome mišljenju od 1960. do 1990. godine čovjek nikad bolje i kvalitetnije nije živio na ovome planetu i taj životni standard ne možemo više ponoviti.
Devedesetih godina svijet se ponovo okreće na glavu. Padom komunizma u mnogim zemljama rađa se demokracija, te se proširuje kapitalizam. Od 1990. godine do danas su se vodili mnogobrojni ratovi u cijelom svijetu. Razlog je bio u većini slučajeva imperijalističkog karaktera. Raste glad u svijetu i razdor između bogatih i siromašnih se svakodnevno povećava. Glavni dobitnici su banke i veliki koncerni. Političari nemaju utjecaj na raspodjelu svjetske dobiti.
Internet koji je nakon intraneta razvijen u Pentagonu jasno pokazuje prisustvo treće informacijske revolucije. Generacije mladih ljudi pokazuju da su u potpunosti ovladali software-om i informatičkom tehnikom.
Informacija kao proizvod danas najviše utječe na promjenu našeg svijeta, čovjekove svijesti i njegovo daljnje evoluiranje. Iphone, tablet, laptop su uređaji kojima se služe djeca od najranije dobi. Znanstvenici govore o programima koji će samostalno razmišljati i osjećati. Robotika ugradjuje umjetne dijelove tijela ljudima, razmišlja se o kolonijalizaciji drugih planeta, čipiranju ljudi, kloniranju, razvija se genetski inženjering.
Čovjek žudi i dalje za poboljšanjem životnog standarda, političari govore o izlasku iz krize, povećanju proizvodnje i oporavku svjetske ekonomije.

Mnogi danas imaju malo ili ništa, a malo njih posjeduje gotovo sve. Danas 0,1 posto ljudi upravlja sa 81% ukupnog kapitala na ovome planetu. Milijarda ljudi nema pitku vodu i nema što jesti. Toliko se hrane baca u smeće da bi svakog dana njome mogli nahraniti sve gladno stanovništvo.


Nameću se slijedeća pitanja:
Kakvu ekonomiju trebamo izgraditi da mi bolje živimo, a da ne "uzimamo" od drugih?
Ima li na ovom planetu dovoljno dobara za sve nas?
Kako možemo zaustaviti imperijalističke ratove?
Da li je održivi razvoj naša budućnost i riješenje globalne ekonomske krize?


Ako ste uspjeli čitajući dosadašnje teme doći do ovih pitanja pokušajte o njima malo razmisliti. Možda već imate odgovore na neka od njih.
Naša zajednička budućnost ovisi o svima nama. Kako ćemo sutra živjeti ne ovisi o predsjednicima država, Top menadžerima i vlasnicima koncerana i banki. Naša budućnost ovisi o 7 milijardi stanovnika na našem planetu. Nemojte zaboraviti da ste i Vi jedan od njih i da ste i Vi jednako važni za našu zajedničku budućnost.

  Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
www.drazenkatic.blogspot.de



utorak, 25. kolovoza 2015.

POLICIJA U AKCIJI PO KLUBOVIMA NA ZRĆU Oduzeli veliku količinu 'balona', nove droge popularne među mladim partijanerima + KOMENTAR

Citirani tekst je iz portala "Jutarnji.hr", dana 25.08.2015

Carina je ovih dana provela veliku operativnu akciju na Pagu pod nazivu 'Zrće 2015.'. Službenici Odjela za mobilne jedinice Zadar i Odjela za mobilne jedinice Varaždin krenuli su u pojačan nadzor i provjeru na području otoka u cilju suzbijanja nelegalne trgovine, nelegalnog taksi prijevoza i sprječavanja nelegalne prodaje proizvoda kojima su povrijeđena prava intelektualnog vlasništva.

Foto: Carina.hr
Pritom je utvrđeno 19 nepravilnosti temeljem čega su podneseni optužni prijedlozi ili prekršajni nalozi od strane Odjela za mobilne jedinice Zadar, te su tom prilikom privremeno oduzete razne vrste naočala, odjevnih predmeta, kapa, torbi, igračaka, ručnika, muzičkih slušalica i druge robe u ukupnoj količini od 2709 komada uključujući i 6 osobnih vozila.

Foto: Carina.hr
U klubovima na području grada Novalje i mjesta Kolan utvrđeno je 15 nepravilnosti vezano uz nelegalnu prodaju ampula sa plinom N2O i 3 nepravilnosti vezane uz prodaju proizvod „RUSH“- poppers, sredstava koja se zlouporabljuju na način da ih se koristi kao omamljujuće sredstvo. Tom prilikom privremeno je oduzeto 3566 komada ampula sa plinom N2O, 915 komada balona, 27 komada inhalatora i dozera te preparat „RUSH“ 76 komada, priopćeno je iz Carine.

KOMENTAR:

Zrce, poznato odrediste i ljetovaliste mladih ljudi osim dobre muzike i lijepe plaze nudi mladim ljudima uzivanje u prirodnim ljepotama otoka. Medjutim mladi koji dolaze iz stranih zemalja zele pored navedenog uzivati u opojnosti prekomjernog alkohola te konzumiranju opojnih droga. Sinteticke droge zauzimaju prvo mjesto medju konzumentima, jeftinije su, lakse je do njih doci, a policiji je teze da ih pronadje. Pored raznoraznih tableta, kao sto clanak pokazuje drogiranje ampula sa plinom je takodjer zastupljeno. Borba protiv opijnih droga traje vec stotinama godina. U nekim zemljama postoji smrtna kazna za trgovinu opijnim drogama. Druge zemlje legaliziraju sredstva poput "konoplje". Sinteticke droge su najveca opasnost jer se mogu u velikoj kolicini proizvesti, lakse distribuirati, te su jeftinije. Djeci odgojom treba skrenuti paznju na izbjegavanje tih opasnih sredstava. Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de

ZAŠTO PLAĆAMO SVAKE GODINE SVE SKUPLJU ELEKTRIČNU ENERGIJU



Tema električne energije kao proizvoda je sama po sebi vrlo interesantna.
Električna energija je proizvod koji svi mi koristimo. Ako ne živite na pustom otoku i nemate vlastito solarno postrojenje svaki mjesec ćete struju kupovati i plaćati po tarifi koju odredi isporučioc.

U Saveznoj Republici Njemačkoj postoji burza za prodaju električne energije u Lajpcigu gdje trgovci strujom kupuju proizvod, isporučuju ga krajnjem korisniku, te ostvaruju dobit preprodajom. Trgovina strujom je ista kao trgovina krumpirom ili narančama. Struja se kupuje, te isporučuje kroz žice i transformatore koji su većinom u vlasništvu jednog od 4 državna koncerna u Njemačkoj. Kod struje postoji "potrošna cijena" i "temeljna cijena" i one zajedno formiraju prodajnu cijenu struje koju krajnji korisnik plaća. Potrošnu cijenu ubire isporučioc (preprodavač) struje kojeg smo mi odabrali, a temeljnu cijenu ubiru koncerni koji se bave pored isporuke iznajmljivanjem i održavanjem električne mreže.

U Njemačkoj trenutno postoji 1.150 poduzeća koja se bave isporukom električne energije. Svako to poduzeće ima svoju tarifu koju potrošači plaćaju. Nije sve to tako ni loše na prvi pogled.
Jedini problem koji se javlja usprkos liberaliziranom tržištu električne energije je da krajnji potrošač svake godine plaća sve skuplju i skuplju struju.

Kupovna cijena koju plaća isporučioc u Njemačkoj je oko 5 ct / Kwh, a prosječna cijena koju plaćaju danas krajnji potrošači je 28,73 ct / Kwh.
Prodajna cijena struje za domaćinstva varira od ponuđača do ponuđača za nekih 1-2 ct, a industrijska struja oko 5 ct.
Vidljivo je da je dobit od preprodaje struje za domaćinstva oko 23 ct / kwh. Prosječno domaćinstvo u Njemačkoj troši oko 2500 kwh/god.

Pozamašan profit isporučioca je jedan od razloga zašto nam cijena struje svake godine raste. Drugi razlog je povećana potrošnja struje. Mi svake godine trebamo sve više struje. Nedavno uvođenje električnih automobila na njemačke ceste doprinosi tome fenomenu. Također postupno zatvaranje nuklearnih elektrana pridonosi rastu cijene električne energije.

Postavlja se pitanje kako izbjeći svake godine sve veći i veći račun za struju. Jedan od načina je isključivanje "stand by" modusa uređaja u domaćinstvu. Npr. kada idemo spavati isključimo daljinskim naš televizor. On je isključen, ali ipak troši struju dok mi spavamo. To nazivamo "stand by" modus. Ako preko jedne razvodne utičnice sa prekidačem umrežimo naš TV, radio, kompjutor, muzičku liniju i sl., jednim pritiskom na prekidač razvodnika ćemo isključiti "stand by" modus uređaja koji neće biti napajani preko noći električnom energijom. Godišnje se u jednom domaćinstvu na taj način može uštediti 100 – 150 €. Potrebno je oko tjedan dana da se naviknete isključivat i uključivat "stand by", a tada Vam to postane normalno. Njemačku košta godišnje ukupan "stand by" oko 3 milijarde eura. Isključivanjem "stand by-a" sudjelujete u održivom razvoju Vaše regije i zemlje u cjelini. Korištenje štednih žarulja se također može utjecat na smanjenje računa za struju.

Ako imamo vlastitu kuću postavljanjem fotonaponskog sustava možemo ublažiti mjesečne troškove za struju. Fotonaponsko postrojenje nije baš jeftino, ali se već u sedam godina može isplatiti natrag, pa ostatak godina profitiramo kroz vlastitu proizvodnju električne energije.

"Statista" nam prikazuje porast svjetske potrošnje struje (u terawatt-ima) posljednjih 30 godina:
1980.......................................................7.323,36
1985.......................................................8.658,17
1990.......................................................10.394,74
1995.......................................................11.486,18
2000.......................................................13.235,75
2005.......................................................15.717,70
2010.......................................................18.466,46

Porast svjetskog stanovništva, kao i snažan razvoj industrije (posebice Kina) uticao je na značajan porast potrošnje električne energije u svijetu.

"Statista" nam dalje prikazuje prosječnu mjesečnu cijenu električne energije za tročlanu obitelj u razdoblju od 1998 – 2013 (travanj) u Njemačkoj:
1998.......................................................49,90 €
1999.......................................................48,21 €
2000.......................................................40,66 €
2001.......................................................41,77 €
2002.......................................................46,99 €
2003.......................................................50,17 €
2004.......................................................52,39 €
2005.......................................................54,44 €
2006.......................................................56,77 €
2007.......................................................60,21 €
2008.......................................................63,16 €
2009.......................................................67,71 €
2010.......................................................69,10 €
2011.......................................................73,59 €
2012.......................................................75,51 €
2013.......................................................83,80 €

Od 2000. godine vidimo konstantan rast cijene električne energije. Cijena se do travnja 2013. udvostručila.
Električna energija ne poskupljuje samo u Njemačkoj već i u drugim zemljama.

U Republici Hrvatskoj od ove godine postoje tri veća ponuđača električne energije. Pored Hrvatske elektroprivrede (HEP) struju nude slovenski GEN-I, te njemački RWE.
GEN-I će u naredne dvije godine u Republici Hrvatskoj opskrbljivati 35 ministarstava i ureda državne uprave. GEN-I-ova struja za kućanstva trebala bi biti do 12,5 % jeftinija od HEP-ove, te prvi mjesec besplatna.
Svoj dio na tržištu želi zauzeti i RWE sa otprilike 7-12% jeftinijom električnom energijom za kućanstva od HEP-a.
U tržišnoj utakmici pojeftinjenja struje želi se uključiti i Hrvatska elektroprivreda, te ponuditi 6-7% jeftiniju struju za kućanstva uz potpisani ugovor.

Da li će električna energija u Republici Hrvatskoj zaista pojeftiniti i koliko, to će se vidjeti.
Liberalno tržište električne energije omogućava tržišno natjecanje i mogućnost izbora isporučioca struje, međutim ne garantira godišnje smanjenje cijene električne energije. 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de