KAPITALNA ULAGANJA

Za sve one koji se ne susreću često sa navedenim terminom kapitalno ulaganje se definirao kao ulaganje novca u neki financijski proizvod ili ulaganje novca u određenu materijalnu vrijednost sa ciljem da se novac "oplodi" ili da se taj novac zaštiti od gubitka vrijednosti.

Novac možemo uložiti u slijedeće financijske proizvode:
- štednja na štednim knjižicama
- oročena štednja
- ulaganje u životno osiguranje
- ulaganje u mirovinsko osiguranje (dopunsko)
- štambena štednja itd.

Ulaganje u materijalne vrijednosti kao kapitalno ulaganje može biti:
- kupovina nekretnina (stanovi, kuće, kuće za odmor, vile, poslovni prostori)
- kupovina pokretnina (automobil, avion, brod, jahta)
- kupovina zemljišta (građevinsko, poljoprivredno, vrtovi, pašnjaci)
- kupovina šuma i ulaganje u vlasništvo nad dijelom prašuma
- kupovina umjetničkih vrijednosti (slike, skulpture, knjige, antikviteti)
- ulaganje u održive izvore energije (kupovina fotonaponskih panela, kupovina većih ili manjih vjetrenjača za proizvodnju struje, kupovina uređaja za proizvodnju eko-plina)
- ulaganje u plemenite metale (zlato, srebro...)
- ulaganje u drago kamenje (dijamanti, rubini...)

- ulaganje u bušotine nafte i plina

- ulaganje u izvore pitke vode
- ulaganje u udjele (dionice) u: tvornicama, kompanijama, konzernima, bankama, osiguranjima

Postavljaju se temeljna pitanja: Koja su dobra, a koja loša kapitalna ulaganja? Gdje se danas najviše isplati uložiti? Koja kapitalna ulaganja su rizična?

Na ta pitanja je gotovo nemoguće odgovoriti. Tržište se svakodnevno mijenja i ono što je danas dobro, sutra više nije. Kod kapitalnog ulaganja je bitno da se odlučimo za jednu od dviju temeljnih stvari:

1. Viša dobit i veći rizik ulaganja
2. Niža dobit te manji rizik ulaganja

Kada smo to odlučili tada u razgovoru sa neovisnim financijskim savjetnikom možemo potražiti odgovarajući proizvod za naše ulaganje.

Želio bih ukratko spomenuti "oročenu štednju" kao način kojim pokušavamo oploditi naš novac ili ga u najmanju ruku zaštititi od inflacije.

U Njemačkoj je najčešća kamata na oročenu štednju između 2,8 i 3,2% na godinu.
To znači da ste od 100 oročenih eura godišnje zaradili maksimalno 3,2 eura, a banka je godinu dana trgovala sa Vašim novcem i ostvarila profit.
Ako uzmemo službenu stopu inflacije u Njemačkoj od 3,2 % vidljivo je da ćemo oročenjem našeg novca zaraditi nulu eura.

Međutim ako smo oročili veću sumu novca, te imamo kao pojedinac godišnju kamatnu dobit veću od 801 € ili kao bračni par veću od 1.602 €, tada još dodatno plaćamo državi slijedeće poreze:

1. Porez na dobit 25%
2. Porez na solidaritet 5,5%
3. Porez crkvi 8% (ako smo član katoličke ili protestantske crkve)

Pošto smo kroz oročenu štednju zaradili nulu eura, moramo od toga još odbiti navedene postotke poreza kod većeg oročenog iznosa.

To je gorka stvarnost. Zaradila je banka, država i crkva, a mi smo u minusu.

Usprkos svemu tome građani Njemačke imaju preko 5 bilijuna eura u različitim financijskim proizvodima (normalna štednja, oročena, životna osiguranja itd.).

Republika Hrvatska je po štednji građana daleko iza Njemačke, međutim građani imaju na štednji u bankama Republike Hrvatske preko 161 milijardu kuna, a samo u Ljubljanskoj banci imaju "zarobljeno" 300 milijuna eura.

U većini banaka u Republici Hrvatskoj oročena štednja se dijeli na kunsku oročenu štednju i deviznu oročenu štednju, odnosno oročenu štednju u eurima. Kamate za kunsku oročenu štednju su nešto više nego kamate na štednju oročenu u eurima. Klijent najčešće može oročiti svoj novac od jednog mjeseca do tri godine i shodno tome dobija određenu kamatnu dobit.

Važno je istaknuti da u Republici Hrvatskoj država preko Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka "jamči za štednju građana" do iznosa od 400.000 kuna. Preko tog iznosa štednja ima karakter visokog rizika!

Da li ćemo mi naš novac uložiti u neki financijski proizvod ili u materijalnu vrijednost ovisi jedino o nama samima. Vrlo je važno prije ulaganja konzultirati dva neovisna savjetnika iz područja kapitalnih ulaganja. O prijedlozima treba dodatno razmisliti i odlučiti se za najpovoljnije ulaganje u tom trenutku.

Vrlo je bitno da Vaš novac nikada ne uložite samo u jedan financijski proizvod. Za preporučiti je kombinacija ulaganja "financijski proizvod plus materijalna vrijednost". U tom slučaju ako se i dogodi najgore izgubiti ćete samo jedan dio Vašeg kapitala.

Moram napomenuti da su pojedina kapitalna ulaganja podložna visokoj špekulaciji, pa je stoga neophodan dodatni oprez.

Moj osobni moto kod savjetovanja u području kapitalnog ulaganja je:

" Low risk. More sleep" – odnosno hrvatski rečeno "Nizak rizik, miran san"!

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

Dražen Katić

KONGRES U ZAGREBU A POTOM U STUTTGARTU

Citirani tekst kao i slika preuzeti su iz online portala "Vecernji.hr", dana 26.04.2016

http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/zivjeti-zeleno-uz-nove-tehnologije-1079441

"Za sve one koji, iz osobnog zanimanja ili profesionalno, prate zelene koncepte u načinu življenja i poslovanja, događaj u Zagrebu 13. svibnja bit će prava poslastica.

Konferencija 'Živjeti zeleno uz nove tehnologije', koja se održava u Hrvatskoj obrtničkoj komori u sklopu Zagrebačkog energetskog tjedna, je događaj koji zasigurno nećete propustiti. I to ne samo zato jer je 'zelena energija' kojom se bavi konferencija jedna od najpopularnijih tema trenutno u svijetu, nego i zato što će posjetitelji imati jedinstvenu priliku slušati vodeće svjetske predavače i vidjeti ponudu inozemnih izlagača koji su svojim poljem interesa i djelovanja vezani uz pojam 'zelenog'. 

 A on uključuje doista puno toga i dotiče sve ono što je trenutno aktualno - od novih materijala i tehnologija i obnovljivih izvora energije, zatim zelenih kredita, ekoturizma i ekouzgoja pa sve do štednih uređaja i visokoučinkovite energetske gradnje.

Osim spomenutih sadržaja – predavanja i rasprava sa stručnjacima iz sektora green farminga, zelene energije i novih tehnologija te ponude izlagača, konferencija će uključivati i okrugli stol o zelenom gospodarstvu na kojem će sudjelovati predstavnici resornih ministarstava.

Ono što će zasigurno pobuditi najveću pažnju na konferenciji jest gostovanje Stevena Beckersa, svjetski poznatog arhitekta i jednog od pionira održivog načina gradnje koji će u svom predavanju govoriti o popularnim pojmovima cirkularne ekonomije te 'urban farminga', koncepta proizvodnje hrane u gradovima koji polako osvaja svijet.

'Zeleni autoritet br. 1 na svijetu' Steven Beckers u svoje je arhitektonske projekte upisao i sjedište Europske komisije u Bruxelessu, Pharmacopea i nove zgrade Agora za Vijeće Europe u Strassborugu, sve odreda primjere uspješne zelene arhitekture.

Svi zaintresirani, koji žele tek postati dio 'zelene priče' ili pak unaprijediti svoja dosadašnja saznanja, mogu se prijaviti za sudjelovanje na konferenciji putem obrasaca na internetskoj stranici Konferencije na kojoj će saznati i sve detalje o događaju."

Link za prijavu:

http://www.vecernji.hr/konferencije/zivjeti-zeleno/

KOMENTAR:
Vrlo je pohvalno odrzavanje nadolazece "zelene konferencije" u Zagrebu. Republika Hrvatska zbog hrvatskog turizma ovisi o zelenim tehnologijama i ocuvanju prirode. Takodjer ratarstvo, stocarstvo i vinogradarstvo u RH ne moze se dalje razvijati bez modernih tehnologija koje podrazumjevaju visoki nivo ekologije.
Nadolazeca konferencija nudi posebice poduzetnicima koji se bave "zelenim tehnologijana" u Domovini ali i izvan nje razmjenu iskustava, izmjenu kontakata (B2B), te moguce zajednicke projekte u nadolazecem vremenu. Osobno vrlo rado prisustvujem konferencijama i kongresima ali i obicnim predavanjima na kojima je glavna tema: odrzivi razvoj i zelene tehnologije. Godinama sam volonterski voditelj i moderator UVNT GRUPPE koja se bavi modernim tehnologijama iz podrucja odrzivog razvoja!
Ovom prilikom Vas postovani citatelji moga bloga pozivam da prije svega ako financije i vrijeme dozvoljavaju posjetite konferenciju u Zagrebu, a nakon toga ako je to moguce dodjete na svjetski kongres "Cities for mobility" u Stuttgartu, koji ce se odrzati od 19.-21.06.2016 godine. Kongres u Stuttgartu ne kosta nista te grad Stuttgart financira hranu, pice, posjete muzeju za vrijeme kongresa i akontaciju sudjelovanja, kao i trodnevnu kartu za gradski tramvaj i vlak. Gosti kongresa moraju snositi troskove puta i prenocista. Prenociste se moze vec vrlo jeftino naci u hostelima i za 20 eura, a "Mitfahrengelegenheit"- "Voziti se sa nekim" omogucuje onima koji imaju manje novca da "jeftinije" dodju do Stuttgarta!
Link za posjetu web stranice kongresa:

http://www.cities-for-mobility.net/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=163

 Na svjetski kongres u Stuttgartu se mogu prijaviti pojedinci, drzavne institucije, privatne tvrtke, studenti, fakulteti itd. Formular za "online" prijavu kako na engleskom tako i na njemackom jeziku biti ce objavljen uskoro na web stranici. Na kongresu se govori pretezno engleski i njemacki jezik, te ponesto spanjolski. Postoje nekoliko simultanih prevodioca koji svakom onom tko zeli putem slusalica omoguciju simultano slusanje kongresnih predavanja.
To je ujedno i prilika da upoznate i posjetite grad Stuttgart u cijoj siroj okolici zivi preko 40.000 Hrvata. Osobno sam svake godine sudionik kongresa, dobro poznajem organizatore kongresa te mogu potvrditi da je kvaliteta odrzanih kongresa iz godine u godinu bila bolja.
Ugodan dan i lijep pozdrav iz Stuttgarta!

Drazen Katic

"DIE IDENTITÄT"!

"Die Identität"

32,0 x 46,0 cm

Papier, Acryl

06.05. 2015 Stuttgart

Link "ATELIER DK – Freie Kunst":

https://www.facebook.com/Atelier-DK-Freie-Kunst-320359054835245/

EKONOMIJA I POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE - SMJERNICE ZA BUDUĆNOST

Republika Hrvatska ima mogućnost svoj ekonomski razvoj usmjeriti na 4 slijedeća područja (4 temeljna stupa održivosti):

A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna vozila.
2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„! Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova.
3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„! Jačanje pčelarstva.
4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„! Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku i zrakoplovnu industriju, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.
5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno Industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku te proizvodi u području „bionike“.
6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„ posebice za hrvatske investitore iz iseljeništva, ali i za domaće investitore.

7. Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta sa tvrtkama i institucijama u Republici Hrvatskoj (Povezivanje teorije i prakse)!

B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.
2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!
3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice)
4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također pojačano subvencioniranje kroz fondove Europske unije.
5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj!
6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj.
7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!

C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!
2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama!
3. Povećanje najmanjih mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno sa rastom stope inflacije!
4. Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.
5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu praksu u vodeće europske tvrtke i institucije (Posebice tvrtke i institucije u njemačkoj pokraini Baden-Württemberg: Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl, Simens, Kärche, Alcatel, Mahle, BW Bank, Bausparkassen, TÜV, DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel, Univerzitet Stuttgart, Stuttgarter-Straßenbahn i ostalih 100 srednjih i većih tvrtki u široj okolici Stuttgarta)!
6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja elektroničke pismenosti i digitalizacije te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!
7. Jačanje volonterskih organizacija i volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.

D) Političko područje

1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!
2. Ukidanje „preskupih 20 Županija“, te uvođenje „5 hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!
3. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!
4. Organizirano učenje hrvatskog jezika za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.
5. Jačanje političkih prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini! Nakon Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti "Ministarstvom iseljeništva", uvesti jednak broj saborskih zastupnika za iseljeništvo (11. izborna jedinica) kao u drugim izbornim jedinicama, odnosno svesti broj saborskih zastupnika na maksimalno 10 po svakoj izbornoj jedinici!
6. Jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini!

Otvaram diskusiju o navedenim prijedlozima. Slobodno i bez ustezanja oglasite se u komentarima bloga. Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje po bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.

Uskoro ću dovršiti „prezentaciju u slikama“ o prvom elementu održivosti "EKONOMSKI ELEMENT". Nakon dovršetka prezentacije ista će se moći pogledati u "online" formi.

Ugodan dan.
Dražen Katić

PREDSTAVLJAM TI SEBE - CROATIA - 2016

ORGANIZIRANJE ZAJEDNIČKOG 1. SUSRETA U ŽIVO Facebook grupa "POSLOVNI USPJEH" te "NOVI VINODOLSKI & CRIKVENICA"!

Poštovani članovi grupe POSLOVNI USPJEH,

Poštovani članovi grupe NOVI VINODOLSKI & CRIKVENICA,

Poštovani prijatelji biznisa i druženja i prirode

Nakon provedenih više godina u virtualnoj komunikaciji i druženju red je da organiziramo prvi susret u živo za članove ove dvije gore navedene facebook grupe te za sve prijatelje biznisa, druženja i prirode . Dvije navedene facebook grupe su skoro dosegle 12.000 virtualnih članova, a svakodnevno dolaze novi. Shodno tome uspjeh organizacije 1. susreta nije upitan!

Moto prvog susreta je "PREDSTAVLJAM TI SEBE"!

Za organiziranje susreta javnim (online) anketiranjem u grupi "POSLOVNI USPJEH" 2013. godine definirali smo slijedeće točke organizacije (2-5):

1. Vrijeme održavanja susreta: srpanj / kolovoz 2016 (subota 10.00 – 16.00 sati) (Točan datum održavanja znat će se najmanje 2 tjedna prije susreta)!
2. Mjesto održavanja susreta!
   Naše grupe imaju internacionalni karakter. Članovi grupa žive u različitim zemljama, a najviše ih ima u Republici Hrvatskoj. Anketom (javnim glasanjem) u "POSLOVNOM USPJEHU" 2013. godine otvoriti smo mogućnost predlaganja gradova za održavanje susreta, a prvih pet gradova je ušlo u drugi krug izbora. U drugom krugu izabrali smo grad za održavanje!
   Nakon 14 dana glasanja izabrani grad održavanja susreta bio je: FUŽINE (Fužinsko jezero)
   http://hr.wikipedia.org/wiki/Fu%C5%BEine
3. Lokacija održavanja.
   Nakon izabora grad za održavanje susreta predložili smo "četiri lokacije" za održavanje. Anketom (javnim online glasanjem) izabrana je lokacija održavanja i alternativa.
   Nakon 7 dana glasanja izabrana lokacija održavanja prvog susreta je:
   *****"Roštilj na jezeru Bajer u Fužinama"*****
   Alternativna lokacija u slučaju kišnog vremena je:
   *****"Konoba Volta"*****
   http://www.tz-fuzine.hr/view.asp?p=4&c=10
4. Financiranje susreta.
   Postoji više načina da susret financiramo. Također je anketom (javnim online izborom) odlučeno koji model financiranja ćemo koristiti. Predlažena su bila 3 modela:
   Prvi je bio financiranje skupa putem sponzora, odnosno prikupljanjem novca! Drugi model je bio plaćanje troška unaprijed individualnom participacijom od 30, 50, 70 ili 100 kn. Treći model je bio "Ponesi nešto"- ako se susret održava na jezeru, ili ako bude u konobi "Volta" tada koristimo model "Svako plaća svoje"!

Javnim glasanjem nakon 7 dana odlučeno je da će se primijeniti treći model "Ponesi nešto",

ili u slučaju kišnog vremena "Svako plaća svoje"!

5. Program susreta. Pošto se radi o grupi koja ima poslovni karakter (POSLOVNI USPJEH), te grupi koja zastupa regionalne interese politike, turizma, sporta i kulture
   (NOVI VINODOLSKI & CRIKVENICA) osim small talka i neobaveznog upoznavanja organiziramo "business speed dating", a to znači da jedan dio vremena provodimo upoznavajući druge članove s nama osobno, našom tvrtkom, institucijom u kojom radimo, projektom, idejom, sportskim klubom, kulturnim društvom, volonterskom organizacijom itd.
   "Business speed dating" ćemo organizirati u taktu od 10 minuta. A to znači svako ima 5 minuta za predstavljanje sebe drugome sudioniku, a nakon 2 puta 5 minuta sudionici predstavljanja se zamjenju, tako da je na kraju "business datinga" svaki član imao mogućnost da se predstavi svim drugim sudionicima. Za očekivat je da će to predstavljanje uroditi budućim zajedničkim poslovnim projektima, suradnjom i proširenjem ekonomske, turističke, sportske, kulturne i volonterske sinergije. Naravno nakon i izmedju "business speed datinga" imat ćemo dovoljno vremena za neobavezno čavrljanje, druženje, roštilj i sl.
   http://www.webindustrija.com/2012/business_speed_dating

Preporučljivo je da na susret donesete vizit karte i prospekte Vaše tvrtke, Vaše institucije, Vašeg kluba ili kulturnog društva, Vaše turističke zajednice, Vašeg OPG-a ili obrta, Vaših proizvoda ili usluga, Vaše volonterske organizacije ili inicijative te da ih u "business speed datingu" podjeliti drugim učesnicima. Svi oni koji traže posao, ideju, projekt, investitora, neka to na datingu sugovornicima jasno i iznesu te razmijene osobne podatke da bi ih drugi sudionici mogli u budućnosti kontaktirati.

Sudionici susreta koji traže posao ili su u fazi preorijentacije svog dosadašnjeg zanimanja preporučio bi da naprave kvalitetan životopis (Euro standard), isprintaju ga u nekoliko primjeraka te ga uruče kao "svoj propagandni materijal" za njih interesantnim sugovornicima.

Napisana je temeljna ideja za organiziranje 1. susreta naših facebook grupa. Razmislite o svemu, bez obzira da li ste član navedenih facebook grupa ili želite kao "naš cijenjeni gost" sudjelovati na prvom "live" susretu! Svaka Vaša napisana sugestija, kritika ili prijedlog je samo "pomoć u organizaciji susreta".

Nakon pune tri godine uspješnog virtualnog druženja dijeli nas samo "tračak" do prvog i dugo isčekivanog susreta u živo u predivnoj prirodi koja okružuje fužinsko jezero.

Ne ustručavajte se napisati Vaše mišljenje direktno u facebook grupama "POSLOVNI USPJEH", "NOVI VINODOLSKI & CRIKVENICA" ili ovdje u BLOGU!

Moderatori grupa:

Josip Mayer i Drazen Katic

Party im Krempels Bistro - Stuttgart - 30.04.2016

Zašto je potreban povratak ekološkoj proizvodnji?

Citirani tekst i slika preuzeti si iz online portala "Agroclub.com", 23.04.2014

http://www.agroklub.com/prehrambena-industrija/zasto-je-potreban-povratak-ekoloskoj-proizvodnji/13170/

"Na tu temu navode nas različite staze s raznih polazišta. Većina struke reći će da ekološka proizvodnja ne može prehraniti stanovništvo, da je realno desetak posto takve hrane, prehrambena industrija ima sve labavije kriterije o kemijskim dodacima hrani i zlorabi znanost, slabo obrazovanje i siromaštvo potrošača dovodi do stagnacije u edukaciji: što to uopće jest ekološka ili organska hrana. Nedjelotvorne inspekcije, da samo izbace nepropisno deklariranu hranu, ispraznile bi više od polovice dućanskih polica.

Opasni dodaci hrani zamaskirani u "E"-ove

A da objave prisutne opasne dodatke (akumulirajuće otrove) nevele bi kupce da bar razmisle o vrsti i kategoriji hrane koju kupuju. Na kojoj smo razini u tom smislu, najbolje govori podatak da smo iza SAD-a, drugi po redu uvoznik talijanskih hrenovki ili da na „prirodno kiseljenom“ kupusu opasni konzervans kalijev sorbat - koji po zakonu mora biti istaknut (sada naravno u E kostimu) nitko niti ne vidi. Sintetički sokovi, voćni jogurti bez voća, prerađeno meso kao što su hrenovke, salame, paštete, kobasice - često su s produljenim trajanjem, a nitrati koji se dodaju za održavanje boje i sprečavanje rasta bakterija povezani su s povećanim rizikom od raka debelog crijeva.

Kad smo već spomenuli hrenovke (nekad dijetalni proizvod), svakom je na netu dostupna industrijska odobrena receptura: strojevi destruiraju masu (pa što ona bila) do razbijanja molekularne strukture, a da se ona ne bi grijala i bjelančevine koagulirale, dodaje se i do 50 posto ljuskica leda, naravno i sintetičke boje, arome, veziva i nastaje čarobni proizvod „barena kobasica“ ili crvena roba. Tragedija je u tome, kada preračunaš cijenu te najniže kategorije, po kilogramu ispada skuplja od pravoga mesa. Primjere bi mogli nizati unedogled, ali najbolje su priče iz života: prijateljev sin umjetnik koji je dobro zarađivao u New Yorku, nije si mogao priuštiti organsko mlijeko. Što onda mi možemo proizvoditi i sebi priuštiti u cilju prevencije od teških bolesti i trovanja dojenčadi majčinim mlijekom s reziduama kemije iz njezine hrane.

Poljoprivreda ne smije biti industrija, trebamo je vratiti stoljeće unazad

Ekološka proizvodnja ima svoje zakonitosti, o čemu je zakon izglasao i Hrvatski Sabor. Podrazumijeva dio stočarske proizvodnje zbog organskog gnoja, a što se zaštite tiče, sve je više (dosta skupih) ekološki prihvatljivih sredstava, a prinosi se ne nabrijavaju mineralnim gnojivima. Mi bismo rekli: ipak je sve u glavi i duši čovjeka.


Ne moramo pojesti sve što nam se nudi, nego ono što nam je potrebno i onoliko koliko je neophodno. Zašto ne slušati prirodu, i u proizvodnji i u potrošnji, a to je proizvesti pravo, platiti koliko vrijedi da i proizvođač zaradi svoj kruh te se na tržištu uočljivo i vjerodostojno prezentirati. Upravo to nudi Klaster ekološke poljoprivrede (Andreja Vugrinović, menadžerica svjetskog iskustva), a ljudski nam je nedavno ukratko lijepo rekao dobri duh vinarstva Ivan Enjingi "Imam oko vinograda kravice baš zbog ekološkog gnoja, kad zimi posegnu za zaostalim lišćem na trsju, nikada se neće prevariti i pobrstiti špricano."
Opširnije ćemo prikazati još jednog maga povratka ekološke proizvodnje u vinogradarstvo i podrumarstvo (gdje je to zaista zahtjevno), vlasnika Vinskoga vrha Tomislava Bolfana, koji nam nedavno reče, "poljoprivreda ne smije biti industrija, trebamo je vratiti stoljeće unazad, a seljaka i zemlju uzajamno vratiti jedno drugome."".

KOMENTAR:


Kao sto je autor gornjeg teksta naveo postoji bezbroj opasnosti za ljudsko zdravlje ako koristimo u prehrani iskljucivo industrijske proizvode, meso iz masovnog uzgoja te voce, povrce i zitarice intenzivno prskane pesticidima.

Medjutim osim zdravstvenih razloga postoje i stratesko-ekonomski razlozi zasto Republika Hrvatska treba organsku (bio) poljoprivredu i stocarstvo.

Zapravo odgovor je vrlo jednostavan. Mi sa konvencionalnom poljoprivredom ne mozemo konkurorati na trzistu Europske unije, a posebice ne na svjetskim trzistima!

Zasto smo mi nekonkurentni?
Ne zato sto su nasi proizvodi losi, odnosno nekvalitetni, vec .....
Hrvatska poljoprivreda ne moze konkurirati cijenom spanjolskim poljoprivrednim proizvodima posto na spanjolskim njivama rade moderni robovi, najcesce emigranti iz Afrike koji rade ispod svake nadnice dostojanstvene covijeku, samo zato da bi ostali u Europi. Ti ljudi spavaju pod satorima od najlona, spricaju usjeve bez zastitne odjece i maski, te rade od jutra do mraka. Oni su toliko nisko placeni da licki krumpir ili dalmatinska rajcica nece imati nikada toliko nisku prodajnu cijenu kao spanjolski proizvod te shodno tome niti konkurentnost. Gdje je proizvod proizveden i u kojim uvjetima to najcesce ne zanima prosjecnog europskog potrosaca, vec mu je jedina orijentacija cijna kilograma takvog proizvoda.

Drugi razlog zasto je nasa konvencionalna poljoprivreda nekonkurentna je visoko tehnolozirana staklenicka proizvodnja povrca u Nizozemskoj. Nizozemci koriste najmoderniju tehniku za staklenicku proizvodnju koja donosi izuzetno visoke prihode i dobru kvalitetu sa minimalnom upotrebom pesticida(ili organski uzgoj). Nizozemska rajcica i krastavac je zbog visoke tehnologije i visokih prinosa opet jeftinija od dalmatinske rajcice i krastavca. Pa smo stoga opet nekonkurentni.
Republika Hrvatska si modernu tehnologiju koju koristi Nizozemska niti moderne robove koji rade u Spanjolskoj ne moze priustiti.
Sta tada uciniti da izbjegnemo propadanje sela te povecamo konkurentnost?

Odgovor je vrlo jasan!


Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“ te pojačano subvencioniranje kroz fondove Europske unije.
Zasto je nas jedini ispravan put EKOLOSKA POLJOPRIVREDA I STOCARSTVO?
Mi smo zbog Domovinskog rata imali nesrecu da su nase sume, pasnjaci i njive bili posipani raznim vrstama mina. Veci dio miniranog obradivog podrucja je do danas razminiran i spreman za poljoprivredu. Zemljiste posipano minama je godinama imalo mogucnost da se "odmori", da se ocisti od dugogodisnje upotrebe pesticida. Takodjer zemljiste koje je bilo zbog mina nekoristeno zadrzalo je godinama isti sadrzaj minerala dok je zemlja koja se koristila potrosila svoje minerale.
Na kraju ispada da smo imali srece sto su nam minirali nasa zemljista i njive. Ispada paradoks, medjutim to je stvarnost. Hrvatsko zemljiste koje je danas razminirano ima najbolju kvalitetu u Europi za uzgoj ekoloskih proizvoda i ekolosko stocarstvo.
Logicno je pitanje: "Sto cemo uciniti sa ekoloskim proizvodima i gdje cemo ih prodati?!
Mi imamo veliku srecu da trend koristenja zdrave hrane iz godine u godinu sve vise jaca tako da kupci u Europskoj uniji sve cesce posezu za ekoloskim proizvodima. Ne smije se zaboraviti da je Europska unija trziste sa preko pola milijarde stanovnika. Uz malo truda pronaci ce se i adekvatni uvoznici hrvatskih ekoloskih proizvoda u Europi.
Druga nasa velika sansa za plasman ekoloskih proizvoda je potrosnja u turizmu. Danas u tradicionalnom hrvatskom turizmu strani gost nerijetko trazi vegeterijanski obrok ili zdrav "nespricani" obrok. To je za hrvatski turizam jos uvijek mali problem jer se vecinom rade i prodaju obroci iz konvencionalnih proizvoda.
A sada dolazi ono najbolje!

Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„. Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova.
 Svi gore navedeni oblici turizma koji su u razvojnoj fazi u Republici Hrvatskoj trebaju ogromne kolicine ekoloske hrane za svoje goste.
Mozete li si zamisliti medicinski turizam u nekim hrvatskim toplicama u kojima gost dobije za rucak obrok uzgojen na pesticidima, hormonima rasta i antibioticima. Iako je to zalosna stvarnost to ne ide jedno sa drugim. U gore navedenim oblicima turizma koje u buducnosti trebamo vrlo intenzivno razvijati koristenje ekoloske hrane je apsolutni "muss"!. Inace se u najmanju ruku radi o obmani, ako ne i o prevari naseg gosta.
Nadam se da ce uskoro hrvatska politika krenuti intenzivnije sa projektima koji ce omoguciti start i dobar razvoj ekoloske poljoprivrede i stocarstva u Republici Hrvatskoj kao i konacan start " Cijelogodisnjeg medicinskog turizma i wellnessa" u nasoj Domovini.
Republika Austrija koja nema more ostvaruje oko 20 milijardi eura godisnje od turizma. Republika Hrvatska ostvaruje oko 8 milijardi eura godisnje, pretezno od tradicionalnog turizma. Ako damo sansu intenzivnom razvoju gore navedenih vrsta modernog turizma imati cemo u buducnosti dodatnih 8 milijardi eura godisnjih prioda pa cemo sa 16 milijardi opasno ugroziti austrijeku turisticku ponudu. U tom slucaju imati cemo "premalo" ekoloskih proizvoda za prehranu nasih turista.
Ugodan dan i lijep pozdrav.
Drazen Katic