ponedjeljak, 9. svibnja 2016.

"DER WEG"!


"Der Weg"
42,0 x 29,5 cm
Papier, Acryl
13.04. 2015 Stuttgart

Link für den "ATELIER DK – Freie Kunst":


Objavio/la u Nema komentara:

8th International Cities for Mobility Congress - Stuttgart - 19.-21. june 2016


Dear friends of Cities for Mobility,

we are happy to inform you that the registration for the 8th International Cities for Mobility Congress "Mobility in the sustainable city: What do we need to do now?" is now available under


You will find there the draft program and further information about the event. The program will be updated online regularly. Please check the call for posters and take into account that the special contingent of rooms at the Motel One Hotel in Stuttgart city centre is available until 19th May 2016.

We are looking forward to welcoming you this June in Stuttgart.

Best wishes,

Patrick Daude
(on behalf of the Cities for Mobility team)

- - - - - -

Liebe Freunde von Cities for Mobility,

wir freuen uns, Ihnen mitzuteilen, dass ab sofort die Anmeldung zum 8. Internationalen Cities for Mobility Kongress "Mobilität in der nachhaltigen Stadt: Was müssen wir jetzt tun?" verfügbar ist unter


Auf der Kongressseite finden Sie den Programmentwurf sowie weitere Informationen rund um die Veranstaltung. Das Programm wird online regelmäßig aktualisiert. Bitte beachten Sie den "call for posters" und die Deadline (19. Mai) für die Hotelreservierung im Motel One Stuttgart-Hauptbahnhof (Kongress-Kontingent).
Wir freuen uns, Sie im Juni in Stuttgart begrüßen zu dürfen.
Beste Grüße,
Patrick Daude (für das CfM Koordinationsteam)

- - - - - -
Estimados aimgos de Cities for Mobility,
nos alegra informarles que a partir de ahora pueden inscribirse al Octavo Congreso Internacional de Cities for Mobility "Movilidad en la ciudad sustentable: Que tenemos que hacer ahora?" bajo


En el sitio web encontrarán el borrador del programa así como mas información sobre el evento. Actualizaremos el programa en el correr de las próximas semanas. Por favor tengan en cuenta el "call for posters" y la fecha límite de 19 de Mayo para reservar habitaciones con precio especial en el Motel One Stuttgart Hauptbahnhof.
Nos alegramos de su visita en junio.
Muchos saludos,
Patrick Daude (Oficina de Coordinación)


----------------------------------------------------------------------
City of Stuttgart / Landeshauptstadt Stuttgart
Mayor's Policy Office Mobility Department Rathaus, Marktplatz 1, 70173 Stuttgart
Tel: +49 (0)711 216 60760 Tel: +49 (0)711 216 60766 Fax: +49 (0)711 216 60755 patrick.daude@stuttgart.de cfm@stuttgart,de

VAŽNA NAPOMENA:
Kongres je besplatan i akontaciju za svakog sudionika snosi grad Stuttgart. Grad Stuttgart plaća hranu i piće te razne posjete (pr. muzej) u ta tri dana. Također sudionici dobiju besplatno tramvajsku kartu koju mogu koristiti narednih tri dana trajanja kongresa.
Svaki sudionik se mora pobrinuti za troškove smještaja i prijevoza. Smještaj se može naći već za ca. 20 € u nekom od hostela u Stuttgartu (pogledati u internetu). Za prijevoz preporučam organizirani (zajednički) prijevoz dvije ili više osoba, jeftiniji prijevoz autobusom, Mitfahrengelegenheit itd....
Osobno sudjelujem svaki puta na kongresu u Stuttgartu te mogu garantirati da je iz godine u godinu program sve bolji. Sudionici kongresa dolaze iz cijeloga svijeta te je razmjena na području održivog mobiliteta i novih tehnologija vrlo interesantna i produktivna. Stvaraju se novi zajednički projekti i ostvaruje poslovna sinergija te osobna prijateljstva. Prijaviti se mogu pojedinci, organizacije, studenti, tvrtke, udruge, fakulteti, općine, gradovi, županije i svi oni koji vole druženje i napredne održive tehnologije. Veselim se unaprijed našem susretu u Stuttgartu.

Lijep pozdrav i ugodan dan.
Dražen Katić

Objavio/la u Nema komentara:

EKONOMIJA I POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE - SMJERNICE ZA BUDUĆNOST


Republika Hrvatska ima mogućnost svoj ekonomski razvoj usmjeriti na 4 slijedeća područja (4 temeljna stupa održivosti):


A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna vozila.

2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„! Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova.

3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„! Jačanje pčelarstva.

4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„! Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.

5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno Industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku te proizvodi u području „bionike“.

6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„ posebice za hrvatske investitore iz iseljeništva i Domovine.

7. Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta sa tvrtkama i institucijama u Republici Hrvatskoj (Povezivanje teorije i prakse)!


B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Proizvodnja i montaža "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)" na rijeke i potoke u svrhu proizvodnje struje i kao turistička atrakcija!

2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!

3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice).

4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također pojačano subvencioniranje istih kroz fondove Europske unije.

5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj!

6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim ili stranim ponuđačima. Voda pripada hrvatskom narodu!

7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!


C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!

2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama!

3. Povećanje najmanjih mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno sa rastom stope inflacije!

4. Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.

5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu praksu u vodeće europske tvrtke i institucije (Posebice tvrtke i institucije u njemačkoj pokraini Baden-Württemberg: Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl, Simens, Kärche, Alcatel, Mahle, BW Bank, Bausparkassen, TÜV, DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel, Univerzitet Stuttgart, Stuttgarter-Straßenbahn i ostalih 100 srednjih i većih tvrtki u široj okolici Stuttgarta)!

6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja elektroničke pismenosti i digitalizacije te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!

7. Jačanje volonterskih organizacija i volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.
Startanje "masovnih volonterskih projekata" posebice u području sezonskog turizma i sezonske berbe u poljoprivredi! Volonteri su najčešće zaposlene osobe ili umirovljenici koje dio svog slobodnog vremena dobrovoljno provode "besplatno" pomažući zajednici.


D) Političko područje

1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!

2. Ukidanje „preskupih i nelikvidnih 20 Županija (15 od 20 posluju u minusu)“, te uvođenje „Pet hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!

3. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!

4. Organizirano učenje hrvatskog jezika za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.

5. Jačanje političkih prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini! Nakon Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti "Ministarstvom iseljeništva" te uvesti jednak broj saborskih zastupnika za iseljeništvo (u 11. izbornoj jedinici) kao u drugim izbornim jedinicama, odnosno svesti broj saborskih zastupnika na maksimalno 10 po svakoj izbornoj jedinici!

6. Ukidanje grčke riječi „dijaspora“, te uvođenje službene riječi „Hrvatsko iseljeništvo„!

7. Jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini!


Gore četiri navedena područja ekonomskog razvoja Republike Hrvatske 80% su sažetak tema koje su objavljene u mojim izdanim knjigama iz područja praktične ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti i socijalne pravednosti, kao što slijedi:

1. "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“, 2013, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
2. "Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
3. "Održiva ekonomija Republike Hrvatske“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
4. "Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

Otvaram diskusiju o navedenim prijedlozima. Slobodno i bez ustezanja oglasite se u komentarima bloga. Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje po bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.
Lijep pozdrav iz Stuttgarta!

ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI
Dražen Katić

Objavio/la u Nema komentara:

subota, 7. svibnja 2016.

"DER MEERESBODEN"!


"Der Meeresboden"
32,0 x 46,0 cm
Papier, Acryl
20.04. 2015 Stuttgart

Link "ATELIER DK – Freie Kunst":


Objavio/la u Nema komentara:

PLEMENITI METALI KAO KAPITALNO ULAGANJE

    Kapitalno ulaganje u plemenite metale je financijsko ulaganje u fizički proizvod jednako poput ulaganja u: nekretnine, zemljišta, šume, umjetničke vrijednosti, antikvitete, automobile, brodove, avione, drago kamenje itd.

    Postavlja se pitanje: Zašto uložiti u plemenite metale?
    Plemenitim metalima se, a što u prvoj liniji mislimo na zlato i srebro trguje već 6.000 godina. U Starom zavjetu Biblije gotovo nema stranice na kojoj se ne opisuje način plaćanja u trgovini proizvodima. U to vrijeme se plaćalo zlatnicima i srebrnjacima.

    1900. godine je u Americi uveden tzv. "zlatni standard". Zlato je od tada bilo pokriće vrijednosti tiskanog novca. Za jedan dolar ste mogli kupiti 1,504 632 g čistog zlata.
    Pod čistim zlatom se smatra zlato iz koga su u potpunosti odstranjene primjese drugih metala, a označava se oznakom 999,9.
    1969. godine papirni novac se nije mogao više zamjeniti za zlato.
    1971. tadašnji američki predsjednik Nixon zbog rata u Vijetnamu ukida "zlatni standard" i od tada počinje bezgranično tiskanje papirnog novca.
    Papirni novac nije imao više pokriće u zlatu. Jedna od posljedica takve monetarne politike je i činjenica da je američki dolar do danas izgubio oko 98 % svoje vrijednosti.
    Procjenjuje se da danas pod zemljom u obliku sirovine postoji još oko 160.000 tona zlata i oko
    12.000 tona srebra.

    Najveće dvije svjetske ljevaonice plemenitih metala su:
    1) UMICORE - belgijska tvrtka
    2) ARGOR - HERAEUS - švicarska tvrtka

    Pitamo se zašto je danas toliko izražena potražnja za plemenitim metalima, a posebice za zlatom?
    Svjedoci smo da su u zadnjih dvije godine u cijeloj Europi otvorena bezbrojna mjesta za otkup zlata. Pored radnji koje se bave jedino otkupom lomljenog, ali i certificiranog zlata i srebra, otkupom se kao dodatnom djelatnošću bave i druge različite trgovine.Otkupljeno zlato se u većini slučajeva dalje preprodaje, završava u Austriji ili Njemačkoj, a potom putuje u Švicarsku. U Švicarskoj se rastapa, pročišćava i lijeva u zlatne certificirane poluge "Barren" koji su težine od 1 gr pa sve do 12,5 kg. Certificirano zlato u polugama se dalje iz Švicarske preko banaka i privatnih tvrtki prodaje u cijelom svijetu.

    Danas postoji velika potražnja za zlatom iz slijedećih razloga:

    1) Industrijska upotreba - zlato se danas jako puno koristi u industriji kod proizvodnje mobitela i računala, u industriji nakita, medicini, lijevanju certificiranog zlata itd.
    2) Zlato ne gubi svoju vrijednost - cijena zlata se mijenja i formira se 2 puta dnevno na londonskoj burzi, ali vrijednost zlata je konstantna. Navodim slijedeći primjer: 1908. godine jedno dobro kvalitetno odjelo je koštalo 1 uncu zlata (31,10 gr zlata), a unca je vrijedila 1908. godine samo 20 $. Danas za jednu uncu zlata možete također kupiti jedno kvalitetno odijelo. Jedna unca po današnjem tečaju (03.08.2013) iznosi 1.313,80 $, a to znači da još uvijek za jednu uncu možemo kupiti boss ili armani odijelo.
    Cijena zlata u posljednjih 10 godina rasla je u rasponu izmedju 11,5 i 17% godišnje. Lako možemo primjetiti da čim je dublja financijska kriza i viša inflacija cijena zlata je u porastu.

    Za vrijeme rata u Libiji i 2 mjeseca poslije cijena zlata je pala. Razlog je bio velike količine čistog certificiranog zlata u polugama (od jednog kilograma) koje su kratkotrajno preplavile europsko i svjetsko tržište. Prije kratkog vremena cijena zlata je iz ekonomski neopravdanih razloga ponovo pala. Zlato je sirovina i na burzi se njome špekulira poput nafte, drva, žitarica i drugih proizvoda. Pripisao bih zadnji pad cijene zlata čistoj burzovnoj špekulaciji koja nema ekonomsku pozadinu ponude i potražnje.
    Cijene zlata u posljednjih 10 godina je rasla iz slijedećih razloga:

    1) Potražnja za zlatom je oko 4 puta veća od ponude.
    2) Proizvodnja zlata (iskopavanje) je poskupilo. Prije se u afričkim rudnicima zlato kopalo maksimalno 1 kilometar u dubinu, a danas se u rudnicima zlato kopa do 4 kilometra.
    3) Od 2010. godine Kinezi smiju posjedovati u privatnom vlašnistvu certificirano zlato, a tu se radi o skoro 1,4 milijarde ljudi.

    Neki stručnjaci smatraju da će 1 UNCA zlata dostići cijenu od 5.000 $, ili se čak u budućnosti popeti na 10.000 $. Naravno cijenu zlata u budućnosti nije moguće sigurno predvidjeti. Ono što je sigurno to je da će cijena zlata i dalje u budućnosti rasti sa manjim oscilacijama.

    U financijskoj konstrukciji svake porodice ili građana od ukupnog kapitala koji posjeduje 20-30% bi trebalo biti zastupljeno u čistom certificiranom zlatu.
    Važno je napomenuti da sve države ovog svijeta posjeduju "zlatne rezerve" najčešće u plugama od 1 ili 12,5 kg.
    U zemljama Europske Unije ne postoji porez na zlato. Na srebro se plaća porez. Otkup lomljenog zlata u cijeloj Europi kao i u Republici Hrvatskoj ima i negativnu konotaciju.
    Zbog krize u kojoj se našao siromašni sloj građana Europe, ljudi u nedostatku novca nerijetko su prisiljeni prodati lomljeno ili čak obiteljsko zlato.
    Zlato je bilo u svakoj velikoj krizi ili u ratovima sredstvo plaćanja.
    Za vrijeme drugog svjetskog rata za zlato se kupovalo brašno, pošto nije bilo dovoljno hrane.

    Postoji poznata priča kada je 1920. za vrijeme velike svjetske krize u Minhenu prodana peterokatna kuća za 5 gr zlata. Nadajmo se da kriza takovih razmijera neće ponoviti.
    Zlato je lijepo posjedovati, ono nije podložno inflaciji, sigurno je sredstvo plaćanja u kriznim vremenima, za vrijeme rata ili kada papirni novac u potpunosti izgubi svoju vrijednost. Zlato je univerzalno sredstvo plaćanja. Certificiranim zlatom možete platiti proizvode ili usluge u bilo kojoj zemlji svijeta. Međutim nikada ne smijemo zaboraviti da pored svih prednosti koje zlato pruža ono je ipak samo sirovina poput nafte ili drveta.

     
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić
Objavio/la u Nema komentara:

petak, 6. svibnja 2016.

Party bei Moni - 30.04.2016 - Stuttgart


KRATKI VIDEO MOZETE POGLEDATI POD SLIJEDECIM LINKOM:                       





Objavio/la u Nema komentara:

"DAS SCHWARZE ZEICHEN 2"


"Das schwarze Zeichen 2"
32,0 x 46,0 cm
Papier, Acryl
24.04. 2015 Stuttgart


Link "ATELIER DK – Freie Kunst":


Objavio/la u Nema komentara:
Pretplati se na: Postovi (Atom)