Deutsche
Hanse (lat. Hansa Teutonica) je bila
„udruženje
trgovaca“ koja je nastala sredinom 12. stoljeća.
To udruženje
je bilo rasprostranjeno u 16 zemalja, a tvorile su ga gotovo 200
manjih i većih
gradova. Boje zastave udruženja
trgovaca su bile „bijela i crvena“, koje su još
danas prisutne u grbovima bivših
gradova Hanse.
Osnivanje
„Deutsche Hanse“ je imalo dva osnovna
cilja:
- Kod transporta „robe“ preko Sjevernog mora u Aziju i Južnu Europu mnogi brodovi bili su opljačkani od strane gusara.Udruzenje trgovaca se uspješno odupiralo gusarskoj pljački te je bilo uspješno i u protjerivanju gusara sa otvorenog mora.
- Udruženje trgovaca je bolje zastupalo interese trgovaca posebice u inozemstvu. Deutsche Hanse je imala utjecaj na stvaranje prvog pisanog „Zakona o pomorstvu“!
U
14. stoljeću
su se cijeli gradovi udružili
u „Deutsche Hanse“, tako da se taj period koji se proteže
sve do 17. stoljeća
naziva i „Städtehansa“, odnosna „Gradovi
Hanse“! Još danas postoje ostaci Hanse u
imenima nekih njemačkih
gradova kao npr. Hansestadt Hamburg i Hansestadt Bremen.
Točan
datum osnivanja „Deutsche Hanse“ nije poznat.
Tri
važna
faktora koja su utjecali na osnivanje udruženja
trgovaca u 12. stoljeću
bili su:
- Sve intenzivniji prijevoz „robe“ brodovima u Aziju, južnu, sjevernu i istočnu Europu.
- Od 11. stoljeća raste rasantno broj stanovnika Europe, a samim tim i proizvodnja kao i potrošnja. Roba iz inozemstva morala je biti dostavljena u Europu da bi stanovništvo podmirilo svoje potrebe. Višak robe iz Europe se izvozio.
- Roba se proizvodila u gradovima Hanse te se izvozila brodovima. Gradovi su se na taj način bogatili te predstavljali sve veću ekonomsku ali i političku moć.
U
srednjem vijeku u doba „križarskih
ratova“ mnogobrojni proizvodi koji su do tada Europi bili nepoznati
našli
su put prema europskom potrošaču.
Deutsche Hanse je svojim brodovima preko Italije dovozila sećer,
začine,
pamuk u cijelu sjevernu i zapadnu Europu.
Iz
sjeverne Rusije je uvozila žitarice, drvo,
vosak i krzno, a iz zapadne Europe trgovala je vinom.
U
to vrijeme njemački
gradovi Braunschweig, Hamburg i Bremen igraju važnu
trgovačku
rutu od južne
Njemačke
prema sjeveru. Međutim
tako razvijena trgovina je bila mamac za
pljačku
morskih i riječnih
gusara. Posebno su bili izloženi
pljačkaškim
pohodima Danaca (Vikinzi) njemački gradovi
Lübeck i Hamburg.
Da
se obrane od plačkaških napada ta dva
grada 1241. osnovala koaliciju i stvorila
vojnu pomorsku flotu. Ta pomorska flota je porazila Dance na
otvorenom moru te u potpunosti pokorila jedan dio Danske. Toj vojnoj
koaliciji 1247. pristupio je grad Braunschweig
te u narednih 25 godina preko 60 drugih gradova. Na taj način
Deutsche Hanse postaje u vrlo kratkom roku ne samo jaka ekonomska već
i vojno politička
sila. U periodu svoje najveće
moći
Deutsche Hanse je brojila 85 gradova te posjedovala više
od 200 brodova.
Političko
vojnu moć
Deutsche Hanse je pokazala u svrgavanju
švedskog kralja Magnusa sa pretstolja.
Također
je i gradonačelnik
Danziger objavio rat danskom kralju Christianu. Moćna
Deutsche Hanse je privukla partnerstvo
drugih važnih
gradova kao npr. Nowogorod u Rusiji, Bergen u Norveškoj,
Brügge u Nizozemskoj i Londona u Engleskoj.
Ako
se pojedini gradovi nisu pridržavali
tadašnjih
zakona Deutsche Hanse bili su kažnjeni
na način
da su im oduzeti brodovi te im je bilo na taj
način uništeno
trgovanje.
Tri
stotine godina Deutsche Hanse je predstavljala ekonomsku, vojnu i
političku
moć. Od sredine 16. stoljeća
gradovi Hanse počinju
napuštati
udruženje
trgovaca, tako da 1630. jedino još
Hamburg, Lübeck i Bremen sačinjavaju
Deutsche Hanse. I ta tri grada su 1810. godine
francuskim osvajanjem pripojena Francuskom carstvu.
Deutsche Hanse su sačinjavali 183 grada u 16 zemalja:
Gradovi „Deutsche Hanse“:
BELGIJA
NJEMAČKA
- Balve
- Breckerfeld
- Drolshagen
- Duderstadt
- Duisburg
- Göttingen
- Goslar
- Hameln
- Haselünne
- Höxter
- Kamen
- Kiel
- Köln
- Marsberg
- Melle
- Neuenrade
- Osterode
- Quakenbrück
- Rheine
- Schwerte
- Solingen
- Sundern
- Tangermünde
- Unna
- Uslar
- Vreden
- Werben
- Werl
- Werne
ENGLESKA
- London
ESTONIJA
- Narva
- Tallinn
FINSKA
- Ulvila
FRANCUSKA
ISLAND
- Stykkishólmur
LETONIJA
- Limbazi
- Ventspils
LITVA
NIZOZEMSKA
- Bolsward
- Elburg
- Groningen
- Ommen
- Roermond
- Stavoren
NORVEŠKA
POLJSKA
- Bialogard
- Braniewo
- Chelmno
- Darlowo
- Elblag
- Frombork
- Koszalin
- Krakow
- Kwidzyn
- Lebork
- Malbork
- Olsztyn
- Slawno
- Slubice
- Slupsk
- Stargard Szczecinski
- Szczecin
- Wroclaw
RUSIJA
- Belozersk
- Ivangorod
- Kaliningrad
- Kingisepp
- Smolensk
- Tikhvin
- Torzhok
- Totma
- Twer
- Velikij Ustjug
- Wologda
ŠKOTSKA
- Aberdeen
- Edinburgh
ŠVEDSKA
- Nyköping
- Skanör-Falsterbo
BJELORUSIJA
- Polozk
- Vitebsk
ZEMLJOPISNA
KARTA „DEUTSCHE HANSE“ (Izvor:dokuwiki.noctrl.edu)
Promatrajući
zemlje „Deutsche Hanse“ i zemlje članice
Europske unije uočavamo
vrlo veliku teritorijalnu sličnost.Jedino
Rusija nije danas zastupljena u EU. Početak
Europske unije možemo
promatrati od 1951. godine kada je šest europskih
zemalja osnovalo Uniju. Na početku
svog osnivanja Europska unija je imala isključivo
ekonomski karakter.
Danas
Europsku uniju
sačinjava 28 zemalja članica
sa 507,42 milijuna stanovnika. U zadnje vrijeme
pored ekonomske uloge Europska unija igra i sve veću političku i
vojnu ulogu u svijetu. Europska unija je aktivno uključena u borbu
protiv terorističke vojske ISISA, u
razriješavanje vojnog konflikta između Ukrajine i Rusije itd.
Zemlje članice Europske unije su i članice NATO saveza. Njega pored
zemalja Europske unije čine još i SAD-e i Turska.
Za
mene se postavljaju ključna pitanja kako bi funkcionirao NATO bez
zemalja Europske unije te da li zemlje Europske unije za uopće
trebaju NATO zaštitu Europe?
Činjenica
da su SAD započele većinu ratova u zadnjih 30 godina izvan
teritorija SAD-a u koje su redovito uvukle članice Europske unije.
Ti ratovi su vođeni prvenstveno zbog resursa i osvanja strateških
vojnih pozicija na našem planetu. Ti ratovi su imali "kao
masku" svrgavanje diktatorskih režima posebice u Arapskim
zemljama. I nakon svrgavanja tih diktatorskih režima arapske zemlje
su završile u teroru, drugoj vrsti diktature, siromaštvu, gladi i
globalnom izbjegličkom kaosu. SAD su u pravilu nakon
imperijalističkih osvajanja drugih zemalja kratko bile vojnu
prisutne u tim zemljama te naposljetku povukle svoju vojsku iz tih
područja. Zemlje Europske unije koje su vojno učestvovale u
navedenim ratovima ili samo bile
politički promatrač, nakon povlačenja američke vojske nastavile
su osiguravati "red i mir" u tim zemljama.
Zemlje poput Njemačke koje nisu sudjelovale u vojnim
imperijalističkim ratovima Amerike nakon završetka tih ratova
preuzele su ulogu u ekonomskoj izgradnji tih porušenih zemalja te
izobrazbi policije.
Imperijalistički
ratovi kojima smo svjedoci u zadnjih 30 godina rezultirali su
stvaranjem prvo terorističke organizacije Al Quaida, a danas
terorističke vojske ISISA.
Koji
će politički i vojni kurs zauzeti Europska unija u narednom periodu
najbolje bi nam mogli odgovoriti naši zastupnici u parlamentu
Europske unije. Mi kao građani moćemo samo o tome nagađati.
Ja
osobno smatram da bi daljnji savez sa SAD-om trebao postojati samo na
ekonomskom području. Vojni savez nam je donio veliku štetu.
Europska unija je postala krajnja destinacija političkih i
ekonomskih izbjeglica iz cijeloga svijeta, dok je Amerika ostala
pošteđena te ne prima izbjeglice iz zemalja u kojima je vodila
ratove.
Europska
unija je nadalje u nekoliko zadnjih mjeseci doživjela terorističke
akcije pripadnika ISIS-a (Francuska, Belgija) dok su SAD ostale
pošteđene.
Smatram
da je Europska unija sa svojih 28 dosadašnjih članica i sa preko
pola milijarde stanovnika sada zrela za osnivanje "Federacije"
ili "Konfederacije" zemalja članica. Samim time i
osnivanaj "Oružanih snaga Europske unije". Samim time će
se u svijetu pozicionirati ne samo kao ekonomska, već kao i
politička i vojna moć. Na našem planetu
postoji nekoliko ekonomsko-vojnih giganata. To su Kina, Rusija,
Pakistan, Indija i Brazil. Te zemlje čine više od 2/3 ukupnog
stanovništva našeg planeta te posjeduju nuklearnu moć.
Resursi
našeg planeta su pri kraju. Još će se u ovom stoljeću voditi
nemilosrdni ratovi "giganata" za posljednje resurse na
zemlji. Da bi Europska unija imala šansu za preživljavanje u
neizvjesnoj budućnosti nikako nam nije od pomoći ekonomska
zajednica zemalja. U budućnosti će preživjeti samo vojno najjači.
Na
nama je da li ćemo i dalje živjeti u obitelji koja se bazira na
ekonomskoj suradnji (sadašnja EU) ili ćemo učiniti slijedeći
korak ka stvaranju ravnopravnog vojno-političkog "giganta"
koji će nam osigurati "šansu za budućnost".
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!
Prvi puta knjiga je
objavljena u ožujku 2015.
godine, a danas je knjiga dostupna
na hrvatskomjeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod: