PATRIAM CROATIAN je moj osobni blog u kojem od 2015. godine obrađujem teme moderne ekonomije, naprednih tehnologija, održivog razvoja, socijalne pravednosti, međugeneracijske solidarnosti, svjetske, europske i unutarnje politike te teme povijesti i kulture. Blog je povezan sa YouTube kanalom Dražen Katić!
utorak, 25. travnja 2017.
ponedjeljak, 24. travnja 2017.
Iva Anzulovic - Novinarska turneja "Znate li pricu o Gavrilovicu?" - U susret prvog sudjenja za ratno profiterstvo!
SLOBODNA NOVINARKA - IVA ANZULOVIC
Novinarska turneja zapoceta 20.04.2017 u Dugoj Resi, a sa zavrsetkom u svibnju 2017. u Zagrebu!
Ova posebno interesantna prica gospodje Anzulovic u trajanju od 20 minuta sa temom "Znate li pricu o Gavrilovicu?" startala je kao novinarska turneja u gradu Dugoj Resi.
Tema koja nas precizno i opsirno informira o prvoj privatizaciji u Domovini Hrvatskoj koja je izvrsena pocetkom rata u radnickoj tvornici "Gavrilovic" navela me je na dublje razmisljanje. Tema je sama za sebe jedna vrsta tabua, ali i senzacija. Ona nas potice na razmisljanje upravo u trenutku prvog sudjenja za ratno profiterstvo u Republici Hrvatskoj.
Zapravo kao gradjani nase zajednicke Domovine mozemo se s pravom zapitati "Da li je uopce moguce nekoga u Hrvatskoj osuditi za ratno profiterstvo?"
Dosadasnji slucajevi su jasno pokazali da je to gotovo "nemoguca misija"!. Slucaj Gavrilovic ce pokazati postoji li trunka pravde u nasoj zemlji, postoji li trunka snage stati na put onome sto nije ispravno i postoji li trunka hrabrosti sudaca koji ce voditi taj proces.
Gospodja Anzulovic je hrabra osoba i hrabra novinarka. Cetiri godine svoga zivota je investirala u novinarsko istrazivanje slucaja prve privatizacije u RH. Da li smo mi spremni, svatko od nas investirati 4 godine naseg zivota za neku opcedobru ili plemenitu stvar? Rijetko tko ce od nas "na prvu" reci "da". Kada je bilo neophodno obraniti Domovinu s puskom u ruci hrabrosti nam nije nedostajalo, zasto nam danas nedostaje hrabrost?
Mozemo se mi jeftino pokusat izvuci i reci "Kriva je kletva kralja Zvonimira" ili "to je Hrvatska sutnja", medjutim hocemo li biti iskreni prema nama samima u tom trenutku?
Meni se izlaganje gospodje Anzulovic dojmilo. Nemojte propustiti slijedece izlaganje ako budete snasli malo vremena. Isplati se pogledati.
Nakon izlaganja je gospodja Anzulovic u rundi "Pitanje-odgovor" neumorno odgovarala na nasa pitanja vezana za izlaganje. Pitanja su bila interesantna, a odgovori strucni i direktni.
Najmanje sto sam mogao uciniti za gospodju novinarku je da napisem par rijeci o prethodnom skupu u Dugoj Resi, objavim par slika te ubacim par kratkih video zapisa u "youtube kanal". Naravno da ovaj materijal ne moze ni blizu zamijeniti "skup u zivo", on moze biti samo i jedino inspiracija zaposjetiti iduci skup i na njemu mozda pitati i nesto sto se u svakodnevnom zivotu ne bi samo tako usudili.
Kratke video zapise sa novinarske turneje gospodje Anzulovic u Dugoj Resi mozete pogledati pod slijedecim linkom:
Slijedece slike prate prethodno odrzan skup. Lijepo i ugodno vecer Vam zelim!
Iva Anzulovic
Facebook profil:
Novinarska turneja zapoceta 20.04.2017 u Dugoj Resi, a sa zavrsetkom u svibnju 2017. u Zagrebu!
Ova posebno interesantna prica gospodje Anzulovic u trajanju od 20 minuta sa temom "Znate li pricu o Gavrilovicu?" startala je kao novinarska turneja u gradu Dugoj Resi.
Tema koja nas precizno i opsirno informira o prvoj privatizaciji u Domovini Hrvatskoj koja je izvrsena pocetkom rata u radnickoj tvornici "Gavrilovic" navela me je na dublje razmisljanje. Tema je sama za sebe jedna vrsta tabua, ali i senzacija. Ona nas potice na razmisljanje upravo u trenutku prvog sudjenja za ratno profiterstvo u Republici Hrvatskoj.
Zapravo kao gradjani nase zajednicke Domovine mozemo se s pravom zapitati "Da li je uopce moguce nekoga u Hrvatskoj osuditi za ratno profiterstvo?"
Dosadasnji slucajevi su jasno pokazali da je to gotovo "nemoguca misija"!. Slucaj Gavrilovic ce pokazati postoji li trunka pravde u nasoj zemlji, postoji li trunka snage stati na put onome sto nije ispravno i postoji li trunka hrabrosti sudaca koji ce voditi taj proces.
Gospodja Anzulovic je hrabra osoba i hrabra novinarka. Cetiri godine svoga zivota je investirala u novinarsko istrazivanje slucaja prve privatizacije u RH. Da li smo mi spremni, svatko od nas investirati 4 godine naseg zivota za neku opcedobru ili plemenitu stvar? Rijetko tko ce od nas "na prvu" reci "da". Kada je bilo neophodno obraniti Domovinu s puskom u ruci hrabrosti nam nije nedostajalo, zasto nam danas nedostaje hrabrost?
Mozemo se mi jeftino pokusat izvuci i reci "Kriva je kletva kralja Zvonimira" ili "to je Hrvatska sutnja", medjutim hocemo li biti iskreni prema nama samima u tom trenutku?
Meni se izlaganje gospodje Anzulovic dojmilo. Nemojte propustiti slijedece izlaganje ako budete snasli malo vremena. Isplati se pogledati.
Nakon izlaganja je gospodja Anzulovic u rundi "Pitanje-odgovor" neumorno odgovarala na nasa pitanja vezana za izlaganje. Pitanja su bila interesantna, a odgovori strucni i direktni.
Najmanje sto sam mogao uciniti za gospodju novinarku je da napisem par rijeci o prethodnom skupu u Dugoj Resi, objavim par slika te ubacim par kratkih video zapisa u "youtube kanal". Naravno da ovaj materijal ne moze ni blizu zamijeniti "skup u zivo", on moze biti samo i jedino inspiracija zaposjetiti iduci skup i na njemu mozda pitati i nesto sto se u svakodnevnom zivotu ne bi samo tako usudili.
Kratke video zapise sa novinarske turneje gospodje Anzulovic u Dugoj Resi mozete pogledati pod slijedecim linkom:
Slijedece slike prate prethodno odrzan skup. Lijepo i ugodno vecer Vam zelim!
Iva Anzulovic
Facebook profil:
petak, 14. travnja 2017.
Podignuta optužnica protiv direktora jer nije isplatio plaće radnicima! + KOMENTAR!
Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "Vecernji.hr", 14.04.2017
http://www.vecernji.hr/hrvatska/podignuta-optuznica-protiv-direktora-jer-nije-isplatio-place-radnicima-1163315?utm_source=Facebook&utm_medium=Status&utm_content=1163315&utm_campaign=FB+page+statusi
"Tvrtka je ostvarivala prihode, ali poduzetnik nije isplaćivao plaće u cijelosti.
Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv 49-godišnjeg poduzetnika zbog počinjenja produljenog kaznenog djela neisplate plaće.
Tereti se da od siječnja do listopada 2015. godine kao direktor trgovačkog društva nije u cijelosti isplatio ugovorene plaće za pedeset zaposlenika u ukupnom neto iznosu višem od 590.000 kuna, iako je tvrtka ostvarivala prihode i imala dovoljno novca na računu za isplatu plaća.
Prijeti mu kazna do tri godine zatvora."
KOMENTAR:
Postavlja se pitanje da li je predviđena kazna za kazneno djelo "neisplate plaća" do tri godine zatvora i adekvatna kazna? Svi znamo kolike tvrtke posluju ili neke čak dobro posluju, ali izbjegavaju financijske obveze prema svojim zaposlenima.
Do tri godine znači da kazna zatvora može iznositi i 2 godine, ali i jednu godinu. Ako počinioc uopće i ode u zatvor kod dobrog vladanja nakon odslužene polovice zatvorske kazne, zatvoreni se može pustiti na slobodu pa tako odslužiti samo 6 mjeseci, ....
Stvano su interesantni ti naši europski zakoni, temeljeni na zakonima rimskog prava.
Neisplaćivanje plaća radnicima koji pošteno rade za svoj kruh, posebice ako tvrtka posluje pozitivno je zaista najniži oblik poslovnog ponašanja poslodavca. "Radnici ti nemaju što da jedu, a ti voziš svake godine sve skuplji mercedes!". Da taj problem nije pravilo, već samo iznimka lako bi prešli preko njega.
Kada je u Dugoj Resi sagrađena tvornica za proizvodnju tekstila, tadašnji poslodavci su u neposrednoj blizini tvornice izgradili i stanove za radnike (naselje Kasar), javno kupalište, bolnicu itd. Iplata plaća u to vrijeme je bila samorazumljiva stvar. Poslodavac je u ta davna vremena želio da je njegov radnik zadovoljan i da sa voljom ide na posao, koji će obavljati dobro i savjesno. Tako je tada bilo. Tadašnjim trojici vlasnika Pamučne industrije Duga Resa nije bilo ni na pameti da novac od profita strpaju u džep, a da njihovi radnici stežu remen.
U to vrijeme na pragu prijelaza iz feudalnog u rano kapitalističko društvo, kapitalist je najamnog radnika tretirao kao čovjeka, a ne kao potrošnu robu. On je dobro znao da bez njegovih radnika mašine neće same proizvoditi odjevne i druge predmete.
Egomanija koja je zahvatila novopečene kapitaliste stasane iz procesa privatizacije u Domovinskom ratu i nakon njega ozrcava se danas u slučaju Agrokora u svom punom izdanju. Da je Agrokor "jedini" i s tim bi se nekako izišlo na kraj. Agrokor je samo jedan u nizu tvrtki i koncerana koji je dopustio, odnosno koji su dopustili da se egomanija i pohlepa za novcem proširi Hrvatskom kao kakva zarazna bolest.
Čim se prije stane na kraj tom trendu, čim se prije zasuču rukavi i krene u izgradnju stabilne hrvatske ekonomije tim bolje za sve nas kako u Domovini tako i van nje. Hrvatsko Iseljeništvo iz godine u godinu gleda kako Domovina tone u kaos i siromaštvo kao u živi pjesak. Gleda, a ne može to promijeniti. Slanjem novca Domovini, našoj rodbini, ili pomaganje humanitarnih akcija u RH problem egomanije nije i neće se uspijet riješiti.
Ako jedemo više nego što nam je potrebno, zdebljat ćemo se, ulijeniti i na kraju i oboliti. To nas neće učiniti ni sretnim ni dobrim. Na kraju niti nam sav taj novac koji smo nagomilali ili pospremili u porezne oaze neće učiniti život dostojnim. Naravno samo parafrizirano.
S toga dragi kapitalisti, poslodavci, vlasnici i članovi upravnih odbora, razmislimo još jednom o pojavi egomanije. Shvatiti ćemo svi zajedno da je novac zapravo samo papir ili broj napisan virtalno na našem / vašem bankovnom računu. Novac je samo sredstvo, a ne i cilj. Etičnim načinom poslovanja učiniti ćete sretnijim sebe, svoju porodicu i svoje zaposlenike.
Želim Vam svima ugodne Uskršnje blagdane te više etike u poslovanju!
http://www.vecernji.hr/hrvatska/podignuta-optuznica-protiv-direktora-jer-nije-isplatio-place-radnicima-1163315?utm_source=Facebook&utm_medium=Status&utm_content=1163315&utm_campaign=FB+page+statusi
"Tvrtka je ostvarivala prihode, ali poduzetnik nije isplaćivao plaće u cijelosti.
Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv 49-godišnjeg poduzetnika zbog počinjenja produljenog kaznenog djela neisplate plaće.
Tereti se da od siječnja do listopada 2015. godine kao direktor trgovačkog društva nije u cijelosti isplatio ugovorene plaće za pedeset zaposlenika u ukupnom neto iznosu višem od 590.000 kuna, iako je tvrtka ostvarivala prihode i imala dovoljno novca na računu za isplatu plaća.
Prijeti mu kazna do tri godine zatvora."
KOMENTAR:
Postavlja se pitanje da li je predviđena kazna za kazneno djelo "neisplate plaća" do tri godine zatvora i adekvatna kazna? Svi znamo kolike tvrtke posluju ili neke čak dobro posluju, ali izbjegavaju financijske obveze prema svojim zaposlenima.
Do tri godine znači da kazna zatvora može iznositi i 2 godine, ali i jednu godinu. Ako počinioc uopće i ode u zatvor kod dobrog vladanja nakon odslužene polovice zatvorske kazne, zatvoreni se može pustiti na slobodu pa tako odslužiti samo 6 mjeseci, ....
Stvano su interesantni ti naši europski zakoni, temeljeni na zakonima rimskog prava.
Neisplaćivanje plaća radnicima koji pošteno rade za svoj kruh, posebice ako tvrtka posluje pozitivno je zaista najniži oblik poslovnog ponašanja poslodavca. "Radnici ti nemaju što da jedu, a ti voziš svake godine sve skuplji mercedes!". Da taj problem nije pravilo, već samo iznimka lako bi prešli preko njega.
Kada je u Dugoj Resi sagrađena tvornica za proizvodnju tekstila, tadašnji poslodavci su u neposrednoj blizini tvornice izgradili i stanove za radnike (naselje Kasar), javno kupalište, bolnicu itd. Iplata plaća u to vrijeme je bila samorazumljiva stvar. Poslodavac je u ta davna vremena želio da je njegov radnik zadovoljan i da sa voljom ide na posao, koji će obavljati dobro i savjesno. Tako je tada bilo. Tadašnjim trojici vlasnika Pamučne industrije Duga Resa nije bilo ni na pameti da novac od profita strpaju u džep, a da njihovi radnici stežu remen.
U to vrijeme na pragu prijelaza iz feudalnog u rano kapitalističko društvo, kapitalist je najamnog radnika tretirao kao čovjeka, a ne kao potrošnu robu. On je dobro znao da bez njegovih radnika mašine neće same proizvoditi odjevne i druge predmete.
Egomanija koja je zahvatila novopečene kapitaliste stasane iz procesa privatizacije u Domovinskom ratu i nakon njega ozrcava se danas u slučaju Agrokora u svom punom izdanju. Da je Agrokor "jedini" i s tim bi se nekako izišlo na kraj. Agrokor je samo jedan u nizu tvrtki i koncerana koji je dopustio, odnosno koji su dopustili da se egomanija i pohlepa za novcem proširi Hrvatskom kao kakva zarazna bolest.
Čim se prije stane na kraj tom trendu, čim se prije zasuču rukavi i krene u izgradnju stabilne hrvatske ekonomije tim bolje za sve nas kako u Domovini tako i van nje. Hrvatsko Iseljeništvo iz godine u godinu gleda kako Domovina tone u kaos i siromaštvo kao u živi pjesak. Gleda, a ne može to promijeniti. Slanjem novca Domovini, našoj rodbini, ili pomaganje humanitarnih akcija u RH problem egomanije nije i neće se uspijet riješiti.
Ako jedemo više nego što nam je potrebno, zdebljat ćemo se, ulijeniti i na kraju i oboliti. To nas neće učiniti ni sretnim ni dobrim. Na kraju niti nam sav taj novac koji smo nagomilali ili pospremili u porezne oaze neće učiniti život dostojnim. Naravno samo parafrizirano.
S toga dragi kapitalisti, poslodavci, vlasnici i članovi upravnih odbora, razmislimo još jednom o pojavi egomanije. Shvatiti ćemo svi zajedno da je novac zapravo samo papir ili broj napisan virtalno na našem / vašem bankovnom računu. Novac je samo sredstvo, a ne i cilj. Etičnim načinom poslovanja učiniti ćete sretnijim sebe, svoju porodicu i svoje zaposlenike.
Želim Vam svima ugodne Uskršnje blagdane te više etike u poslovanju!
#HSRIzbori2017
Pretplati se na:
Postovi (Atom)