https://priznajem.hr/novosti/cemu-sluzi-eu-hrvatska-ponovo-najgora-po-povlacenju-novca-iz-fondova-povuceno-samo-17-odobrenog
"Izgleda da novac u Hrvatskoj nitko ne shvaća ozbiljno, bar ne oni koji bi trebali pisati i realizirati projekte financirane EU novcem: Ukupni budžet Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. je preko 12,6 milijardi eura (točnije, 12.653.688.161,00 EUR), a taj novac uključuje Kohezijski fond (CF), Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) te Inicijativu za zapošljavanje mladih (YEI).
Za nas je 12,6 milijardi eura velik novac, no valja reći da je ukupni budžet tih fondova za cijelu EU za spomenuto razdoblje čak 645 milijardi eura. Najviše novca je u “regionalnom” ERDF-u, 43% ili oko 280 milijardi eura. Slijedi “poljoprivredni” EAFRD, sa 151 milijardom. Najviše će se novca dodijeliti za podizanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, potom za zaštitu okoliša i učinkovito korištenje resursa, umreženje infrastrukture u transportu i energetici, potom za istraživanje i razvoj, društvenu uključivost, i tako dalje.
Alocirano malo, iskorišteno još manje
Iz tih šest fondova, prema podacima koje je objavila EU, za Hrvatsku je predviđeno nešto preko 5 milijardi kuna iz fonda za regionalni razvoj, zatim gotovo tri milijarde iz kohezijskog fonda, 2,4 iz poljoprivrednog, i tako dalje, ukupno spomenutih 12,65 milijardi. Najviše novca namijenjeno je Poljskoj – 105 milijardi, potom slijedi Italija, sa 75 milijardi, pa Španjolska, Francuska, Njemačka, Rumunjska. Pri dnu su Finska, Švedska, Nizozemska, Danska, i posljednji Luksemburg.
No prema podacima objavljenim 1. ožujka, Hrvatska je ponovo pri samom dnu po iskorištenosti tih fondova. Naime, od 12,6 milijardi rezerviranih u budžetu EU za Hrvatsku, samo nešto preko 8 milijardi je i odobreno za određene projekte, odnosno alocirano je tek 64% budžeta. Obzirom da su podaci za iskorištenost nekih fondove još uvijek za period do 31.12.2017, dakle do polovice predviđenog perioda, a drugih do 31.12.2018., odnosno do dvije trećine perioda, to ne zvuči tako strašno – kad ne bi bilo podatka da je Mađarska već pronašla projekte za cijeli njoj odobreni iznos, pa i nešto preko toga. Zapravo, od nas je u tom segmentu gore tek sedam od 28 zemalja – Danska, Italija, Češka Francuska, Luksemburg i Španjolska, no valja primijetiti da su to dobrim dijelom zemlje koje inače primaju zanemariv iznos iz EU fondova ili one kojima je to beznačajna stavka u proračunu (Francuska)..."
Da li su izbori za EU parlament vazni za narode koji zive u EU zajednici?
EU propisuje mnogobrojne zakone svojim clanicama. Clanice EU uplacuju sredstva u zajednicku blagajnu iz koje se novac preko projekata vraca natrag clanicama. Neke clanice uplate vise nego sto dobiju, a neke manje. Sve ovisi o kvaliteti projekata koje clanice EU salju u Brisel.
EU je zamisljena kao ekonomska zajednica europskih naroda u kojoj djelomicno nestaju granice, carina te u kojoj narodi imaju sigurnost od izbijanja rata izmedju clanica. Ako izuzmemo Domovinski rat EU zivi vec 70 godina u miru.
Postupni gubitak identiteta naroda u zemljama EU je negativan aspekt zajednice. Mnogobrojni narodi poput Madjarske, Ceske, Poljske, Hrvatske su ponosni narodi i ne zele se jednostavno odreci svojih nacionalnih obiljezja te se u potpunosti podrediti europskom mentalitetu.
Politicki pokret "Zauvijek Vjerni Domovini" u svom programu nudi mogucu inspiraciju za pisanje kvalitenih programa za razvoj Hrvatske.
SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Politickog Pokreta ZAUVIJEK
VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
PARLAMENTARNI
PROGRAM Politickog Pokreta "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za XI. IZBORNU
JEDINICU (HRVATSKO ISELJENISTVO), ZA SLIJEDECE PARLAMENTANE IZBORE NALAZI SE POD SLIJEDECIM LINKOM:
P.S. Prvi puta je Politicki Pokret Zauvijek Vjerni Domovini objavio 2014. godine svoj socijalno ekonomski program za razvoj Domovine Hrvatske na BLOGU www.drazenkatic.blogspot.de
