petak, 1. srpnja 2016.

INDIKATOR – "VISINA NIVOA OBRAZOVANJA"!



Mjeri se po broju učenika koji su nakon završenog obaveznog osmogodišnjeg školovanja nastavili i završili srednju školu.
Izučeno zanimanje omogućava mladim generacijama pronalaženje posla te stabilniji poslovni razvoj. Omogućava i studiranje onima koji se odluče ići tim putem.
U Baden-Württembergu je 2013/2014 nakon završene osnovne škole (Grundschule) nastavilo školovanje 11,9% djece na "Werkreal-/Hauptschulen", 36,2% na "Realschulen", 5,7% na "Gemeinschaftsschulen" i 44,6% djece je nastavilo školovanje na Gimnasijama.
Vrlo komplicirani sistem školovanja u Baden-Württembergu nudi djeci nakon završenog osnovnog obrazovanja daljnju izobrazbu u više pravaca. Ovisno o ocjenama i naprednosti djeteta omogućuje mu se daljnje školovanje u jednom od gore navedenih izobraznih pravaca. Najnaprednija djeca imaju mogućnost pohađanja Gimnazije, s kojom kasnije lakše dolaze do radnih mjesta ili imaju mogućnost daljnjeg studiranja.
Osobno sam više privržen jednostavnom hrvatskom modelu školovanja gdje nakon osnovne škole dijete može pohađati srednju školu i izučiti neko od zanimanja. Također djeca u Hrvatskoj mogu ići nakon osnovne škole u gimnaziju. Nakon završenog srednjeg školovanja svako dijete koje prođe prijemni ispit na nekom od fakulteta ima priliku nastaviti studirati. Hrvatski model osnovnog i srednjeg školstva "ne dijeli i diskriminira" djecu već sva ona imaju jednaku šansu za napredak. U njemačkom sistemu ako dijete nema "sve petice" ne može ići na gimnaziju te je kasnije studiranje vrlo veliki problem. Albert Einstein je kao dijete imao je vrlo loše ocjene iz matematike, a kasnije je postao sveučilišni profesor i jedan od najznačajnih fizičara današnjice.
Velika prednost njemačkog modela školovanja pred hrvatskim je u praktičnom dijelu (školskoj praksi). Za vrijeme izučavanja nekog zanimanja ili pohađanja gimnazije djeca u Njemačkoj provode veliki broj sati na praksi radeći u tvrtkama ili koncernima. Za tu praksu su djeca i plaćena. Plaćom koju dobiju mogu pokriti gotovo kompletno svoje troškove školovanja i tako financijski rasteretiti roditelje. Pošto je u Hrvatskoj plaćanje učenika i studenata za obavljen praktičan dio "stran" pojam, apeliram na hrvatske dobrostojeće tvrtke i koncerne da "financijski" nagrade učenike za njihov rad proveden na praktičnom dijelu. Ta financijska nagrada je "investicija za budućnost". Možda će jednog dana baš ti učenici raditi kao vrhunski menadžeri ili inženjeri u tim tvornicama. Hrvatski školski sistem bi se morao transformirati te skratiti teoretsko gradivo koje učenici danas apsolviraju, a znatno povećati praktični rad (praksu) u tvrtkama, koncernima, udrugama, bolnicama itd.
U Saveznoj Republici Njemačkoj postoji fenomen da priličan broj učenika nikad ne završi neko od zanimanja, te su baš ti učenici u budućnosti izloženi tržištu kao "jeftina radna snaga".
Europska komisija je 2013. godine objavila da je prosjek mladih u 2012. godini koji su prekinuli školovanje za određeno zanimanje u zemljama Europske unije bio 12,8%. U usporedbi s godinom prije prekid školovanja se smanjio za 0,7%. U izvješću EK-e je naglašeno da postoji razlika u prekidu školovanja između pojedinih zemalja Europske unije kao i razlike u spolu – "djevojčice su rijeđe prekidale školovanje od dječaka"!
Visina nivoa obrazovanja je vrlo važan indikator koji nam omogućava daljnji razvoj znanosti, tehnike, umjetnosti, medicine itd. Uzrečica kaže da "Na mladima svijet ostaje"! Ako su mlade generacije školovane, tada će one na osobnom nivou kao i na općem društvenom nivou doprinjeti razvoju i stabilnosti budućeg europskog društva.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Prvi puta knjiga je objavljena u veljači 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić
 




Nema komentara:

Objavi komentar