ponedjeljak, 31. kolovoza 2015.

EUROPA ĆE DJELOVATI! 'Izbjeglice koji bježe pred ratom i nasiljem moraju se prihvatiti, s njima se mora postupati s poštovanjem' + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 31.08.2015

Na poziv Berlina, Londona i Pariza, ministri unutarnjih poslova Europske unije sastat će se 14. rujna kako bi "ostvarili konkretan pomak" glede izbjegličke krize, objavljeno je u Luksemburgu. Francuska i talijanska vlada zauzele su se u nedjelju za brzo djelovanje u odobravanju azila izbjeglicama.
Italija će se "idućih mjeseci boriti" za pravo na azil u Europi, rekao je u nedjelju premijer Matteo Renzi.
"Europa mora prestati zabrinjavati se i mora početi djelovati. Moramo napokon odlučiti (...) da imamo europsku useljeničku politiku, s pravom na azil u Europi", istaknuo je u razgovoru za list Corriere della Sera.
Izbjeglice koji "bježe pred ratom, progonom, zlostavljanjem i nasiljem moraju se prihvatiti (...), s njima se mora postupati s poštovanjem, mora im se osigurati smještaj i njega", dodao je francuski premijer Manuel Valls.
Na "balkanskoj ruti" tisuće izbjeglica - uglavnom iz Sirije, Iraka i Afganistana - nastavljaju svoje mučno putovanje prema Schengenskom prostoru pješice, autobusom ili vlakom.
Stotine su ih u nedjelju i dalje prelazile srbijansko-madžarsku granicu iako je Madžarska - koja je u kolovozu zabilježila 50.000 dolazaka - dovršila postavljanje ograde od bodiljikave žice na 175 km granice.
"Idemo kao u nekom labirintu, iz jednog reda u drugi, a ovdje u Srbiji policija viče na nas kao na životinje", rekla je sa suzama u očima žena koja je pobjegla iz Damaska.
"Srbijanska vlada im želi pomoći, ali imamo infrastrukturu samo za tisuću ljudi", rekao je Dejan Milisavišević. A svakog dana stižu nam "2000 do 3000 ljudi".
Podatci o broju izbjeglica koji svakodnevno izlaze iz Grčke, zemlje kroz koju prolaze na putu u zapadnu Europu, razlikuju se ovisno o izvoru. UN govori o više od 1500 ljudi, a zaposlenik nevladine organizacije u Makedoniji spominje 3500 ljudi koji svakodnevno pristižu.
U međuvremenu se nižu tragedije u kojima stradavaju izbjeglice, na kopnu i na moru.
U Austriji je u četvrtak pronađen kamion sa 71 truplom izbjeglica koji su se po prvim rezultatima istrage ugušili.
Sedam trupala je izvučeno na plažu u Homsu (oko 120 k m istočno od Tripolija), u Libiji nakon još jednog brodoloma, objavio je u nedjelju libijski Crveni križ koji još ne zna kada se plovilo prevrnulo ni koliko je ljudi bilo u njemu.
U Italiji je sud naredio produljenje pritvora deset osoba - sedam Marokanaca, dva Sirijca i Libijca - pod sumnjom da su krivi za smrt 52 migranta koji su se ugušili u potpalublju broda i čija su trupla pronađena u srijedu.

KOMENTAR:

Jucerasnje dovrsenje zicane ograde na granici Madjarske sa Srbijom moglo bi preusmjeriti val Izbjeglih iz Srbije u Hrvatsku. Naravno da izbjegli nemaju ambiciju ostati u Hrvatskoj vec nastaviti put dalje u zemlje Zapadne Europe. Da li je Hrvatska spremna na tranziciju izbjeglih i na moguci prvi prihvat? Slike iz Madjarsje i Srbije pokazuju kako su izbjegli lose zbrinuti dok cekaju na tranzit. Spavanje pod satorima i na zeljeziickom kolodvorima, nedovoljna humanitarna pomoc, nedostatak lijecnika, hrane itd. Mnogobrojna mala djeca i stariji trebaju pomoc prilikom tog tranzita. Da li ce u Hrvatskoj biti otvorene Vojarne za prvi prihvat kao sto je najavio premijer vidjeti ce se. Ono sto je sigurno je da dolazi jesen, kisno vrijeme i hladnoca. U uvjetima u kojima su izbjegli do sada putovali na jesen nece biti moguce. 

Mi dozivljavamo najvecu migraciju izbjeglih u Europu od kada Europa postoji. Ta migracija se vjerovatno moze djelomicno ograniciti, ali ne i zaustaviti. Svaki izbjegli koji u Njemackoj dobije status Azila ima pravo dovesti cijelu svoju porodicu legalnim putem u Njemacku. Postoji takodjer i zloupotreba od strane izbjeglih posto redovito unistavaju svoje dokumente te tvrde da dolaze iz Sirije iako to ne odgovara stvarnosti. Izbjegli iz Sirije imaju 100% pravo na dobivanje azila u Njemackoj. Da li ce plan za otvaranje velikih "prvih prihvatnih centara" u Grckoj i Italiji poboljsati trenutnu situaciju takodjer ce se vidjeti. 

Njemacki mediji intenzivno forsiraju propagandu kako je Njemacki narod spreman na humanitarnu pomoc i prihvat izbjeglih. Koliko ce to forsiranje propagande utjecati na stavove njemackih gradjana vidjeti ce se uskoro. Jedan veliki problem je sto izbjegli u Njemackoj u vecini nece moci ostvariti san o luksuznom zivotu koji ih je potaknuo na egzodus. I oni koji zaista bjeze od rata nece ostvariti taj san. Nezadovoljstvo izbjeglih vec se polako prikazuje u medijima. Kako ce se to nezadovoljstvo u Europi odraziti na zivot Europljana te na zajednicki suzivot mogla bi pokazati vec iduca godina. Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de

STRANI KAPITAL I NACIONALNI INTERESI




Koči li hrvatska politika strane investitore koji žele ulagati u elitni turizam u Hrvatskoj?

Bio je to naslov koji sam pročitao ovog ljeta u hrvatskim novinama!
Mislim da u tom području hrvatska politika nije potpuno u krivu.
Smatram da jedino ona zemlja koja ima snažno „malo i srednje poduzetništvo“ može ostvariti ekonomsku stabilnost.

Drugim riječima birokratska kočnica stranim ulagačima u hrvatski turizam može se promatrati kao zaštita nacionalnih interesa. Koči li hrvatska politika strane investitore namjerno ili je to slučajnost u ovom trenutku nije ni bitno.

Hrvatski nacionalni interes je masovni turizam koji se prakticira po modelu obiteljskog obrta.
Obiteljski obrt može se odvijati kroz obitelj koja iznajmljuje apartmane, sobe ili posjeduje manji hotel.

Elitni turizam koji u Hrvatskoj žele strani ulagači koristi jedino stranim ulagačima. U krajnjoj liniji, strani ulagač ima mogućnost da zaposli radnu snagu iz Rumunjske ili Bugarske i da na taj način kroz manje rashode za plaće dodatno poveća svoj profit.
Hrvatski turizam je stvoren na masovnom, a “ne elitnom” turizmu i potrebno je da i dalje ide tim putem. Masovni turizam je dostupan srednjem i nižem građanskom sloju, a od tih slojeva se puni i državni proračun Republike Hrvatske.
Građani Republike Hrvatske zadnjih godina doživljavaju konstantni pad životnog standarda. Za mnoge familije odlazak na more postao je luksuz i dio neostvarivog sna.
Elitni turizam će omogućiti samo malom broju građana Republike Hrvatske da u toj vrsti turizma i uživaju.

Ako Republika Hrvatska uloži trud i napor u daljnjem razvoju masovnog turizma koji je u većinskom obiteljskom vlasništvu, tada turizam ima nadu za bolje sutra.
Koncentracijom na elitni turizam kojim će dominirati strani kapital građani Republike Hrvatske će u budućnosti sve više i više gledati Jadransko more samo na televiziji.

Elitni turizam služi najbogatijem sloju svake zemlje, a on iznosi maksimalno 10% građanstva. Taj bogati sloj građanstva nije potrošač koji treba Republika Hrvatska. Niži i srednji građanski sloj su najbolji potrošači jer oni svaki proizvod moraju platiti iz vlastitog džepa, te se na taj način putem poreza direktno puni proračun naše zemlje.

Bogati sloj koji uživa u ponudama elitnog turizma nije potrošač širokih paleta proizvoda i usluga. Mnoge proizvode i usluge taj sloj nerijetko dobiva "gratis" na poklon ili poput političke elite ima "otvoreni račun" koji se opet podmiruje iz državnog proračuna.

Zaklučno o toj interesantnoj temi:

Strani kapital i elitni turizam “da”, ali samo u toj mjeri u kojoj ne ugrožava hrvatske nacionalne interese, te životni standard građana.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj trećoj knjizi “POSLJEDNJA RUŽA HRVATSKA”!
Prvi puta knjiga je objavljena u rujnu 2014. godine. Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „ Peleman Industries NV “
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
www.drazenkatic.blogspot.de


subota, 29. kolovoza 2015.

ULAGANJE U OBRAZOVANJE MLADIH (HRVATSKI GLAS BERLINA)

INDIKATOR – „POBOLJŠANJE SOCIJALNIH, SPORTSKIH I SLOBODNIH AKTIVNOSTI ZA DJECU I OMLADINU"

Piše: Dražen Katić
OBRAZOVANJEMjeri se u godišnjem proračunu za djecu i omladinu u odnosu na ukupni godišnji proračun općine ili županije.
Djeca su budućnost. Ona osiguravaju stabilnu ekonomiju, napredak, opstojnost mirovinskog i socijalnog sistema . Održivi razvoj se temelji na glavnom postulatu „Međugeneracijske solidarnosti“! Kontinuirani tehnički i znanstveni napredak naše civilizacije ne smije dovesti u pitanje opstojnost budućih generacija.

Neobnovljive resurse (sirovine) koje danas trošimo pripadaju budućim generacijama, a sadašnja generacija je svoje sirovine već potrošila osamdesetih godina.
Međutim o potrošnji resursa se nerado govori, te njihova eksploatacija ide do krajnjih granica.

U Baden-Württembergu je 2000. godine za djecu i mlade izdvojeno 4,5% pokrajinskog proračuna. U 2012. godini je izdvojeno 3,8%.

Slijedeća tabela nam prikazuje broj novorođene djece u zemljama Europske unije u 2013. godini (Statista.com):

• Francuska – 810.820
• Velika Britanija – 782.089
• Njemačka – 685.000
• Italija – 514.308
• Španjolska – 424.494
• Poljska – 369.576
• Rumunjska – 176.013
• Nizozemska – 171.341
• Belgija – 125.606
• Švedska – 113.593
• Češka Republika – 106.751
• Grčka – 94.146
• Mađarska – 91.000
• Portugal – 82.787
• Austrija – 79.330
• Irska – 68.930
• Belgija – 66.578
• Finska – 58.134
• Danska – 55.873
• Slovačka – 54.823
• Hrvatska – 39.939
• Litva – 29.885
• Slovenija – 21.111
• Letonija – 20.596
• Estonija – 13.531
• Cipar – 9.290
• Luksemburg – 6.115
• Malta – 4.032

Novorođena djeca u Europskoj uniji su budući političari, znanstvenici, učitelji, poljoprivrednici, liječnici, inženjeri, građevinari.
Upravo najmlađe generacije da bi se normalno razvijale i imale kvalitetno djetinjstvo moraju imati u ponudi mnogobrojne socijalne, sportske i slobodne aktivnosti.

Pošto je u Republici Hrvatskoj veliki dio mladih nezaposlen, indikator „Poboljšanje socijalnih, sportskih i slobodnih aktivnosti za djecu i omladinu“ igra važnu ulogu za mlade.
Poželjno je da općine i županije u godišnjem proračunu osiguraju dostatna sredstva za tu svrhu.

Štedjeti na djeci i omladini je najlošiji način štednje. Investicija u djecu i omladinu je najbolja investicija koju možemo učiniti.
Ta investicija nam se u budućnosti sigurno vraća, a nerijetko i u daleko uvećanom iznosu.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“
Više o drugim temama možete vidjeti pod:
www.drazenkatic.blogspot.de

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

 http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=151497


GRAĐANIMA OBEĆAVAJU POVIŠICE 'Sve raste, a rast će i plaće. Rasteretit ćemo ih. Primijetili smo da to potiče potrošnju, a time i rast' + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 29.08.2015

  • Bruno Konjević / CROPIX
Autor:  Hina

Ministri Grčić, Lorencin i Mrsić sazvali su presicu dan nakon objave vijesto o rastu stope BDP-a
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u subotu je najavio se može očekivati novo porezno rasterećenje, čime bi se povećale plaće građanima jer se pokazalo da to potiče osobnu potrošnju, a time i rast gospodarstva.
"U idućem razdoblju od ove Vlade ili, bolje rečeno, od SDP-a u novoj Vladi može se očekivati novi korak u povećanju plaća građana ili nova faza poreznog rasterećenja plaća. Dokazano je da to utječe na oživljavanje potrošnje naših građana i gospodarski rast", izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka i EU fondova Grčić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima, predstavljajući detalje izvješća o bruto domaćem proizvodu (BDP).
Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio kako je u drugom tromjesečju BDP porastao 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, više nego u prethodnom kvartalu i najviše od 2008. godine.
Pritom su porasle sve sastavnice BDP-a, od osobne potrošnje, izvoza i državne potrošnje, do investicija. Osobna potrošnja, najveća sastavnica BDP-a porasla je u proteklom kvartalu 0,6 posto na godišnjoj razini, što se, kazao je Grčić, zahvaljuje poreznom rasterećenju početkom ove godine, koje je dovelo do rasta plaća za više od milijun ljudi, a time i osobne potrošnje.
Grčić je, između ostalog, istaknuo da su investicije u proteklom kvartalu porasle po prvi puta od 2008. godine, što se zahvaljuje i povećanom povlačenju sredstava iz EU fondova. Prema podacima DZS-a, u proteklom su kvartalu investicije porasle za 0,8 posto na godišnjoj razini.
Prema nedavno objavljenom financijskom izvješću Europske komisije, Hrvatska je, pak, 2014. godine povukla 173,6 milijuna eura više nego što je uplatila u EU proračun. Taj višak znatno je veći nego u 2013., kada je Hrvatska bila u plusu u odnosu na uplate u EU proračun za 49,6 milijuna eura. U prvih šest mjeseci ove godine, pak, Hrvatskoj je iz EU proračuna isplaćeno 2,8 milijardi kuna u odnosu na prošlogodišnjih 1,1 milijardu.
"Zar ovih 2 milijarde više investicija u šest mjeseci samo iz EU fondova, što je 6 posto rasta ukupnih investicija, nije direktni doprinos ove Vlade oživljavanju najvažnije komponente BDP-a, a to su upravo investicije", kazao je Grčić, osvrnuvši se na komentare iz oporbe da je gospodarstvo poraslo po inerciji, a ne zbog rada Vlade.

KOMENTAR:

Rast BDP-a je pozitivan pokazatelj bez obzira koliko je malen (1,2%). Takodjer najavljeno porezeno rasterecenje placa je takodjer pozitivan pokazatelj. Postavlja se pitanje koje place treba rasteretiti? Prosjek hrvatske place od 5.000 i nesto kuna je nerealan. Mi imamo mali sloj ljudi koji jako dobro zaradjuje te ogroman broj zaposlenih koji zaradjuju daleko manje od statistickog prosjeka u RH. Ako ce se porezno rasteretiti male place onda je to ispravan korak. Naravno da ako gradjani imaju vise novca tada mogu vise i kupovati, a samim time i potici rast gospodarstva. To je cinjenica koja je poznata od doba uvodjenja kovanog novca kao sredstva trzenja (vec nekoliko 1.000 godina). U clanku se ne spominju umirovljenici koji takodjer sudjeluju u rastu gospodarstva. Sa mirovinama je slicna prica kao i sa placama. Mali dio umirovljenika dobiva visoke mirovine, a cijela vojska umirovljenika zivi na socijalnom minimumu. Ako bude novca trebalo bi se razmisliti i o povecanju najmanjih mirovina u Hrvatskoj. Tako bi dodatno potaknuli jacanje gospodarstva. Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de

KUDA SA TURISTIMA KADA PADA KIŠA




Vrlo interesantna situacija. Kiša je padala ovo ljeto vrlo često kako na Jadranu tako i u Štutgartu, pa smo se i mi stanovnici glavnog grada Baden-Württemberga pomalo osjećali kao i hrvatski turisti.

Slobodno vrijeme se može provesti između radnog stola i televizora. Međutim, to je dosadna svakodnevnica.

Kada pada kiša turisti zaista imaju peh. Platili su godišnji odmor, veselili se kupanju i sunčanju, a sada se nalaze u sasvim novoj “mokroj” situaciji.

Razgledanje grada po kiši turistima i nije posebno interesantno. Većina hotela danas ima internet pristup, pa turisti mogu provesti vrijeme surfajući po internetu.

Međutim, nije zadatak turizma prepustiti turista samome sebi, već ga zabaviti i baviti se njime, kako po sunčanom tako i po kišovitom vremenu.
Kada je sunčano lako je i za zabavu. Jutarnji yoging, organizirana gimnastika na plaži, vožnja bicikla ili jahanje može zabaviti turista do njegovog doručka. Večernje igrokaze, kazališne predstave, recitiranje ili zajedničko gledanje filma može organizirati svaki hotel za sebe.

Međutim, po kišovitom vremenu je situacija daleko drugačija.
Ono što hoteli pod vlastitim krovom mogu ponuditi turistima su mali organizirani turniri u šahu, kartama i drugim društvenim igrama. Simbolična litra hrvatskog vina kao nagrada za pobjednika ,naravno na račun hotela uručena osobno od samog “direktora hotela” … Takvi jednostavni ali značajni trenutci se nikada ne zaboravljaju!

Hrvatski gradovi mogu također kišovito vrijeme iskoristiti da otvore širom vrata galerijama, muzeima, crkvama i sl. Na taj način gradovi će pridonijeti i kulturnom aspektu godišnjeg odmora svakog turista bez obzira dolazi li iz Hrvatske ili drugih zemalja.

Ako pristupimo turistu kao malom djetetu te ga zabavljamo bilo po kiši ili po sunca, njemu neće biti dosadno. Zaigrano će potrošiti više novca nego što je i planirao. Vratiti će se zadovoljan svojoj kući i sjećati se još danima ugodno provedenog godišnjeg odmora.

To je moderni turizam, tim putem je potrebno dalje ići te se otvoriti za nove ideje i pristupe toj važnoj grani hrvatske privrede.

Imao sam sreću da kao turist posjetim veći dio hrvatske obale i otoka. Bili su to lijepi godišnji odmori, ali gotovo uvijek po istoj šabloni.

Jutarnje plivanje prije doručka, poslije odlazak na plažu, ručak, poslijepodnevno sunčanje na plaži, večera, odlazak u grad, čaša vina u konobi pa spavanje.

Godinama kasnije imao sam priliku da posjetim i neke druge turističke zemlje. Prva od zemalja koju sam posjetio bila je Tunis. Interesantna sjevernoafrička zemlja prepuna pijeska i siromašnog naroda. Tu sam prvi puta vidio kako se domaćini "bave"turistima. Čak i siromašni ribari koji love "svoj ručak" u ranim jutarnjim satima popričati će sa turistom i ispričati mu neku anegdotu iz svog života. Pošto se na godišnjem odmoru rano ujutro ustajem i ne propuštam šetnju plažom prije izlaska sunca, bio sam svjedokom svih ranojutarnjih aktivnosti koje se nude turistima.


Šetajući po tuniskoj plaži svako jutro sam vidio grupu koja konjima jaše uzduž plaže, svako jutro drugi sudionici, osim voditelja. Radnici koji rade na uređenju plaže svako jutro su grabljama grabili pijesak na plaži i stvarali ugodnu atmosferu za kasnije kupače. Neposredno nakon izlaska sunca plažom se orila jaka rok muzika. Jutarnji dance-aerobik bio je svakodnevna ponuda. U toku dana na plaži bili smo često meta reklame. Nudili su nam kurseve ronjenja, vožnju gusarskim brodom, letenje zmajem, posjete drugim obližnjim gradovima itd. Također slikanje na devi ili sudjelovanje u pustinjskoj karavani na devama je bila svakodnevna ponuda.
Na kraju svaki turist u toku godišnjeg odmora koristi dodatnu ponudu. Ja sam se odlučio na izlet gusarskim brodom i pustinjsku karavanu devama.

U večernjim satima svaki hotel je imao svoju ponudu. Svatko je zelio zadržati svog gosta u hotelu i tako nastaviti sa zaradom i do kasnih večernjih sati. Moram priznati da su u tome bili vrlo uspješni. Više od polovice večeri ostao sam u hotelu i uživao u programu. Bile su to kazališne predstave, rock večeri, modne večeri itd.

Kada sam iduće godine ljetni godišnji odmor proveo na Jadranu nedostajalo mi je sve ono što sam doživio u Tunisu.

U narednim godinama imao sam sreću da posjetim Tursku, Češku, Austriju, Švicarsku, Veliki kanarski otok, te mnoge gradove u Njemačkoj.
Po svuda je bila ista strategija turizma. U svim zemljama i gradovima koje sam posjetio trudili su se "zabaviti" turista.

Prije tjedan dana bila je promocija i fešta u "Stuttgarter Hofbräu“ pivovari. Grad Štutgart ima nekoliko pivovara i one svake godine organiziraju feštu u krugu tvornice. "Hofbräu“ je imao jednodnevnu feštu. Imali su dva benda koji su zabavljali goste. Prodavali su hranu i piće po jeftinijim cijenama nego je uobičajeno. Za djecu su imali zabavni park, a za odrasle nudili razgledavanje tvornice, besplatne probe piva, besplatno slikanje, te poklon "vaša naljepljena slika na flaši Hofbräu pive".

Taj dan nisam imao puno vremena ali sam ipak posjetio feštu. Htio sam obavezno pogledati tvornicu i popiti jedan vrč "Hofbräu" pive. Razgledavanje tvornice je bilo u grupama po 15 ljudi svakih pola sata, a na engleskom jeziku jedna grupa navečer. Nakon razgledavanja tvornice htio sam sudjelovati u probi pive. Također sam se upisao na listu čekanja jer su probe bile svakih 40 minuta po 15 ljudi. Prošle godine sam, također bio u jednoj drugoj pivovari na fešti i sudjelovao u probi pive. Dobili smo 5-6 različitih vrsta piva po 0,5 dl, te mogli iskusiti koju želimo. Mislio sam da je i ovaj puta tako. Međutim u ovoj pivovari je proba pive bila organizirana poput probe vina. Voditelj nam je ispričao kratku priču o svakoj pivi koju smo probali. Konobari bi nam donijeli svaki puta novu 0,5 dl probu. Imali smo mogućnost i postavljati pitanja. Bilo je vrlo interesantno.
"Hofbräu“ pivovara se bavila svojim gostima i na najbolji mogući način ih zabavljala.

"Zabaviti turista" je glavni postulat turizma. Bilo po kiši ili po suncu turistu nikada ne smije biti dosadno.

Ako taj postulat ignoriramo i oslonimo se na samoinicijativu turista tada ćemo prakticirati turizam 19. stoljeća.

Hrvatski turizam ima kulturnu baštinu, prirodnu ljepotu, ali mu nedostaje glavni postulat turizma. Da li će se to promijeniti vidjeti ćemo u narednim godinama.

 
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj trećoj knjizi “POSLJEDNJA RUŽA HRVATSKA”!
Prvi puta knjiga je objavljena u rujnu 2014. godine. Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „ Peleman Industries NV “
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
www.drazenkatic.blogspot.de


petak, 28. kolovoza 2015.

KAMION SMRTI Ugušilo se više od 70 izbjeglica, među njima osam žena i četvero djece, uhapšeni Bugari i Mađar + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnji.hr", dana 28.08.2015

Kamion od 7,5 tona registriran je u Mađarskoj, a po reklamnom logu na karoseriji pripadao je slovačkoj tvrtki za prodaju peradi
U kamionu, koji je jučer nađen na austrijskoj autocesti, umrlo je 59 muškaraca, osam žena i četvero djece od kojih je jedna beba. Radi se o izbjeglicama iz Sirije, objavilo je Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova na press konferenciji u petak.
Prema rezultatima opsežne policijske istrage, hladnjača od 7,5 tona je u srijedu rano ujutro krenula iz Budimpešte, a oko devet sati ujutro bila je na mađarsko-austrijskoj granici, koju je prešla tijekom noći.
U četvrtak između pet i šest sati, kamion je ostavljen u zaustavnoj traci na autoputu A4 kod austrijskog mjesta Parndorf. Vozač, koji je državljanin Rumunjske, najvjerojatnije je pobjegao u Mađarsku.
Austrijska policija pretpostavlja da su nesretni ljudi stradali najmanje dan i pol ili dva prije nego što su pronađeni, a raspadanje tijela su ubrzale velike vrućine. Najvjerojatnije su već bili mrtvi kad su prelazili austrijsku granicu, prenosi BBC.
Policija je potvrdila da su uhitili krijumčare. Na ispitivanje su doveli sedmero ljudi, a u zatvoru su zadržali trojicu, dva Bugara i jednog Mađara. Policija još traži četvrtog pomagača.
Prva procjena o 20 do 50 trupala objavljena je u četvrtak nakon jeziva otkrića tijekom jutra. Brojanje trupala, kako je AFP-u izjavio Marakovits, bilo je otežano zbog toga što su tijela bila u poodmaklom stanju raspada. Na jednoj strani kamiona, na snimkama je vidljiva velika pukotina. Policija nije dala službeno objašnjenje oštećenja, ali austrijski mediji nagađaju kako je oštećenje dugo nekoliko metara nastalo prilikom očajničkih pokušaja izbjeglica da pobjegnu van i domognu se zraka.

Kamion je registriran u Mađarskoj, a po reklamnom logu na karoseriji pripadao je slovačkoj tvrtki za prodaju peradi.
Austrijska i mađarska policija provode zajedničku istragu. Vijest o ovoj novoj tragediji objavljena je dok je kancelarka Angela Merkel sudjelovala u Beču na susretu na vrhu s čelnicima zapadnog Balkana koji su zatražili "akcijski plan" EU-a za sprječavanje širenja izbjegličke krize. "Potreseni smo ovim strašnim vijestima", rekla je Merkel. "To je upozorenje da počnemo djelovati kako bismo riješili taj problem i pokazali da smo solidarni".

KOMENTAR:

 Austrijski mediji javljaju da je ukupno 71 osoba smrtno stradala u hladnjaci ugusivsi se. Stradalo je i cetvero djece. Do sada je uhapseno nekoliko osoba koji se smatraju krivi za dogadjaj. Sto se jos mora dogoditi da stane stradnje ljudi? Ovo je primjer koji je zastrasujuc za svakoga. Austrijsko ministarstvo policije smatra da ce prebacivanje izbjeglih preko Austrije u nadolazecem vremenu biti jos intenzivnije, posebice zbog gradnje zicanog zida na Madjarskoj granici. Svi zele prije zavrsetka gradnje zida preci u Europsku uniju. Politika Europe je zatecena situacijom sa izbjeglima, kapaciteti za prihvat su nedovoljni. Mnogi gradonacelnici njemackih gradova mole da gradjani udome izbjegle kako bi se ublazila situacija sa prihvatom. Najveci problem je u nadolazecoj jeseni i zimi gdje izbjegli ne mogu vise spavati po parkovima i kolodvorima. Koje ce se rijesenje za to naci naci? Zaustavljanje migracije prema Europi je vrlo tesko, gotovo nemoguce. Oni koji su stigli u Europu i dobili azil, motivacija su za 1000.-e drugih koji takodjer zele u Europu. Da li ce taj pritisak Europska unije izdrzati kako financijski tako i smjestajnim kapacitetima moglo bi se vidjeti jos do kraja ove godine. Iskrena sucut obiteljima stradale 71. osobe.

www.drazenkatic.blogspot.de

MOŽEMO LI SI EKSPLOATACIJU RESURSA JOŠ PRIUŠTITI




Naša civilizacija ovisna je o nafti, mineralu "rijetka zemlja" i fosfatima. Taj zaključak objavio je "Club of Rome" na održanom sastanku prošle godine u Berlinu, koji je zabilježen u izvješću "Opustošeni planet".
Znanstvenici su na sastanku upozorili na ubrzano smanjenje resursa, te uništavanju ekosistema.
Talijanski autor i kemičar Udo Bardi u Berlinu je rekao: "Uskoro ćemo investirati više energije u bušotine nafte i plina, nego eksploatacijom dobijemo. Resursi su postali rijetki, mora se bušiti sve dublje, te primjenjivati skupa tehnologija. Mi stvaramo jedan drugi planet, planet opustošenih sirovina i sasvim promjenjene klime".
Dalje je zaključeno da se nestankom fosilnih goriva naša civilizacija može vratiti u agrarno društvo.

Najvažniji Resurs Republike Hrvatske!
Republika Hrvatska nije bogata rudama,"rijetkom zemljom", kao ni fosfatima.
Međutim ona je bogata izvorima čiste pitke vode, koji su ujedno i naš najvažniji resurs.

UNESCO-vim izvješću o zalihama pitke vode Republika Hrvatska pripada među 30 najbogatijih zemalja svijeta.
U europskim razmjerima nakon Norveške i Islanda dolazimo na treće mjesto.

Hrvatska raspolaže sa 32.818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku.
90% vodoopskrbe u Hrvatskoj je iz zaliha podzemnih voda.
Najbogatija regija pitkom vodom u Hrvatskoj je Lika.

U Republici Hrvatskoj postoji oko tridesetak koncesionara izvora pitke vode. Koncesija se može dobiti najduže na 60 godina, a najčešće izdane koncesije su u trajanju između 10 i 30 godina.
Najveći domaći proizvođači flaširane vode u Republici Hrvatskoj su:
1. Agrokor (Jamnica i Jana)
2. Podravka (Studena)
3. Coca Cola (Sveti Rok i Bistra)
4. Badel 1862 (Un1que i Bionatura)

U Republici Hrvatskoj postoji 18 proizvođača mineralne vode.
Proizvodnju vode u bocama mnogi vide kao veliki biznis ili biznis budućnosti.

Način proizvodnje kako mineralne tako i izvorske vode u plastičnim bocama ima negativn stranu.
Korištenjem te vode stvara se plastični otpad, a proizvodnja i distribucija troše velike količine energije. Za svaku prodanu litru vode u plastičnoj boci troši se 3 litre vode za njenu proizvodnju.
Taj način proizvodnje je neekonomičan, ne ekološki i nije u skladu sa održivim razvojem.
Pored toga nakon duljeg stajanja, u vodi koja se nalazi u plastičnim bocama počinju se stvarati bakterije. U tijeku su istraživanja koja se bave negativnim utjecajem plastike na ljudski organizam. Rezultati istraživanja će biti prije ili kasnije objavljeni.

Pozitivna alternativa za proizvodnju izvorske i mineralne vode je punjenje u staklene boce. Staklo je prirodni materijal, a boce se mogu nakon temeljitog čišćenja gotovo neograničeno koristiti. Jedini nedostatak je da je staklo teže od plastike.
Međutim kada se moramo odlučiti između zdravlja i "mogućih bolesti", između ekologije i zagađenja, između održivog razvoja i neodrživog tada bi morali zanemariti težinu stakla i uzeti to kao jedini i prirodni način proizvodnje vode.

Izvori pitke vode vrlo su bitni za Republiku Hrvatsku. Oni pripadaju svima nama kao "opće dobro", te ih treba u budućnosti sačuvati od privatizacije i prodaje stranim i domaćim koncernima.
Voda će postati u budućnosti najvažniji resurs naše civilizacije.

Općenito gledajući na resurse koje mi danas u Europskoj Uniji imamo na raspolaganju, te ih koristimo za industrijsku proizvodnju, moram naglasiti da je te resurse jako važno "racionalno koristiti" i samo onda kada više recikliranjem ne možemo dobiti potrebnu sirovinu.
Mi već sada koristimo resurse nadolazećih generacija u potpunosti ignorirajući međugeneracijsku solidarnost. Kada govorimo o brizi za starije i nemoćne, o mirovinskom osiguranju vlo rado se pozivamo na glavni postulat održivog razvoja "međugeneracijsku solidarnost". Međutim kada se radi o eksploataciji prašuma, o prekomjernom ribarstvu, potrošnji nafte i plina, proizvodnji elektro-otpada, porastu CO2 koncentracije rado ćemo zanemariti glavni postulat.

  Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj trećoj knjizi “POSLJEDNJA RUŽA HRVATSKA”!
Prvi puta knjiga je objavljena u rujnu 2014. godine. Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „ Peleman Industries NV “
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
www.drazenkatic.blogspot.de