DOK JEDNI ODLAZE, DRUGI SE VRAĆAJU: Slavonac odustao od Njemačke i kod Županje pokrenuo uspješan posao!

Citirani tekst preuzet je sa portala "net.hr", 16.06.2017

http://net.hr/danas/novac/napustio-baustelu-u-njemackoj-i-otvorio-tvrtku-u-hrvatskoj-slavonac-se-vratio-kuci-i-danas-vodi-uspjesan-posao/

"Nakon pet godna rada u Njemačkoj, Gradištanac Tomislav Stojanović primijetio je da u njegovom kraju ima prostora za pokretanje posla. Odlučio je vratiti se i kod svoje kuće raditi ono što radi u Njemačkoj. Nije pogriješio.

Dok drugi po bolje sutra odlaze u Njemačku Tomislav Stojanović (33) iz Gradišta kod Županje odlučio je okrenuti smjer putovanja. Točnije, nakon petogodišnjeg rada u Njemačkoj napustio je baušetlu i odlučio pokrenuti građevinsku tvrtku u Lijepoj našoj.

“Zbog nedostatka posla i financijske situacije, prije šest godina morao sam spakirati kofer i krenuti put Njemačke, jer drugog rješenja nije bilo. Supruga i djeca ostali su u Gradištu i nije bilo nimalo lako otići, rastati se od obitelji, živjeti odvojeno, bilo je sve teže funkcionirati na daljinu”, priča Tomislav. No, tijekom godina, dodaje, situacija se promijenila i kako su radnici mahom otišli iz zemlje, u županjsko kraju došlo je do povećanja posla i nedostatka kadra. Primijetio je to tako što su ga tijekom posjeta Hrvatskoj pozivali da im odradi neki posao.

” S dvojicom prijatelja iz djetinjstva došao sam na ideju da pokrenemo malu tvrtku koja će biti bazirana na ovom našem području i koja će pružati usluge u građevinarstvu. Obojica imaju iskustva na tim poslovima, jedan je inženjer građevine, a drugi je radio u računovodstvu jedne građevinske tvrtke. Odlično se nadopunjujemo i svaki je zadužen za svoj dio posla”, pojašnjava za Glas Slavonije.


Uložili su vlastita sredstva u nabavu strojeva i opreme i pokrenuli EnergoGradnju koja se danas bavi građevinskim radovima te unutarnjim i vanjskim uređenjem. Zapošljavaju 11 radnika, no ovisno o količini posla moguće je i dodatno zapošljavanje.

Tomislav kaže da posla ima i da je naplata uredna te da svakodnevno pristižu novi upiti.

“Činjenica je da je rad u Njemačkoj više plaćen, ali moraju se uzeti u obzir i veliki troškovi smještaja, hrane i kada se podvuče crta, sve zbroji i oduzme, kod kuće je ipak mnogo bolje. U Njemačkoj si uvijek stranac, i ondje nitko ne može dobiti dobro plaćen posao dok ne usavrši jezik. I meni je trebalo više od tri godine da bih u tome uspio”, kaže napominjući kako ne mogu baš svi otići iz Slavonije već netko mora i ostati."

SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisna liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2017/06/nezavisna-lista-zauvijek-vjerni_10.html

Hrvatska najgora u Europi!? Samo su Bugari siromašniji od nas, prestigla nas i Rumunjska!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa onlineportala "slobodna dalmacija.hr", 16.06.2017

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/491864/hrvatska-najgora-u-europi-samo-su-bugari-siromasniji-od-nas-prestigla-nas-i-rumunjska?utm_term=Autofeed&utm_campaign=Echobox&utm_medium=Social&utm_source=Facebook#link_time=1497596988

"Hrvatska je gotovo dotaknula dno Europske unije po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku i bruto domaćem proizvodu (BDP) u prošloj godini. Da nije Bugarske koja je ispod nas, ljosnuli bismo na samo dno, jer nas je, a za razliku od pretprošle godine, kada je lošija od nas bila i Rumunjska, ove godine ta zemlja sustigla i pretekla.

Prema posljednjim podacima Eurostata, po Actual Individual Consumption (AIC) ili individualnoj potrošnji po stanovniku, lani je Hrvatska bila na 59 posto europskog prosjeka, čak je mrvicu bolja nego godine ranije kada je taj postotak bio 58 posto.

Bugarska je po tom pokazatelju jedina lošija od Hrvatske, na dnu je s 53 posto. Rumunjska, s kojom smo preklani bili izjednačeni, prošle se godine podigla na 63 posto individualne potrošnje. Po toj je potrošnji po stanovniku lani odmah iznad nas, a u istom je rangu s Mađarima. Po BDP- u po stanovniku Hrvatska je prošle godine pretposljednja, imala je 59 posto europskog prosječnog BDP-a po stanovniku, koliko su imali lani i Rumunji. Lošiji su samo Bugari s 48 posto od europskog prosječnog BDP-a po stanovniku.

Godine krize

Još 2008. bolje smo stajali na tim ljestvicama, imali smo 64 posto europskog prosjeka BDP-a po stanovniku, dok nam je stvarna individualna potrošnja bila na 60 posto BDP-a. Godine krize učinile su svoje pa smo se skotrljali na niže grane i danas su po standardu od nas lošiji samo Bugari, bolji su Mađari, Latvijci, Estonci, Slovenci, Poljaci, Česi i Slovaci čija se osobna potrošnja po stanovniku penje i na 77 posto europskog prosjeka. Grci su preklani bili na 81 posto, a kliznuli su lani na 77 posto od prosječne individualne europske potrošnje po stanovniku.

Hrvatska sada s Rumunjskom dijeli predzadnje mjesto među 28 država članica EU-a, a iza nje je samo Bugarska koja je neće sustići još neko vrijeme, stoji u osvrtu objavljenom na internetskoj stranici Arhivanalitike, tvrtke čiji je vlasnik i osnivač ekonomist Velimira Šonje. U osvrtu se ukazuje da rumunjsko sustizanje Hrvatske nije novost, a brojna upozorenja o ranijim sustizanjima i prestizanjima izazivala su određenu pažnju i rasprave u stručnim krugovima, dok izvan njih – u politici i široj javnosti – takva upozorenja nisu privukla veću pažnju.

- Duljina liste zemalja koje su na početku postsocijalističke tranzicije bile iza Hrvatske, a onda su nas sustigle ili prestigle, sada je već toliko duga da se može govoriti o svojevrsnoj otpornosti na loše vijesti. Dogodilo se ono najgore: hrvatski građani su navikli na neuspjeh, odnosno, na prihvaćanje neuspjeha i zaostajanja kao normalnog stanja stvari. Štoviše, hrvatski građani svojim stavovima i političkim odabirima aktivno sudjeluju u obnavljanju začaranog kruga neuspjeha - stoji u osvrtu na webu Arhivanalitike.

Najlošija osobna potrošnja (postotak od eurske prosječne potrošnje)

53 posto Bugarska
59 posto Hrvatska
63 posto Rumunjska
63 posto Mađarska
67 posto Latvija
71 posto Estonija
75 posto Slovenija
75 posto Poljska
77 posto Slovačka
77 posto Grčka
78 posto Češka

BDP-u po stanovniku

- Najlošije zemlje

48 posto Bugarska
59 posto Hrvatska i Rumunjska
65 posto Latvija

- Najbolje zemlje

267 posto Luksemburg
177 posto Irska
128 posto Nizozemska"

SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisna liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2017/06/nezavisna-lista-zauvijek-vjerni_10.html

Marko Ljubić: Stier je imao izbor – poljubiti ruku Šeksu ili ostati čovjek!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa portala "maxportal.hr", 16.06.2017

http://www.maxportal.hr/kolumne/marko-ljubic-stier-je-mogao-birati-poljubiti-ruku-seksu-ili-ostati-covjek/

"Prastaro je pravilo da ni najpametniji ljudi ne mogu izgledati samouvjereno, racionalno i uvjerljivo ako druge ljude pokušavaju uvjeriti u stavove iz čijih rupa curi tisuće mlazova nelogičnosti.

Hadezeovci, pogotovo oni koji su iz bilo kojih razloga doslovno militarizirani vojnici stranke dokazuju korisnost postupka Andreja Plenkovića, cijepanjem HNS-a, eliminacijom rigidnih pusićijanaca, navodnim strateškim izbijanjem klina SDP-u te slabljenjem ljevice. Na prvi pogled stvarno stvari izgledaju tako, ali istodobno Hadezeovcima ne pada na pamet da je u isti vrijednosni koš Plenković tim postupkom strpao Hasanbegovića, Esih i Glasnovića, te stotine drugih već sada, s Vesnom Pusić.

Nadalje hadezeovci pokušavaju u prvi plan istaći pojmove i sadržaje koje u principu voli velika većina ljudi u normalnim okolnostima. Pa se mantra o stabilnosti, europskim fondovima, govori se o uključivosti i eliminaciji sukoba u zemlji uz uvođenje jednoga novog i izmišljenog diskursa u društvu i prije svega u politici. Obećava se rast gospodarstva i naglašava važnost životnih pitanja s naglaskom da su jedino bitni, među kojima su rast BDP-a, zaposlenosti, poticanje demografskog rasta Hrvatske, kontrola nad turbulentnim procesima kao što je Agrokor, te smireno navodno rješavanje čitavoga niza problema, s naglaskom na nužnosti unaprjeđenja obrazovnoga sustava.

A zajednički vrijednosni okvir za sve te pravce i rješenja je da se stvari moraju depolitizirati, da svjetonazor nije bitan, da se mora izbjeći ideologizacija, ukratko – da se iz svega otkloni politika.
Ukratko, iz klasične politike ukloniti – politiku.

Koja bijedna podvala!?

Kao iz kruha ukloniti brašno i sol, iz vina grožđe, iz pluća zrak.
Valja ovdje ponoviti da Plenkovićeva koalicija s HNS-om nije sama po sebi problem, niti bi trebala biti skandal, kad ne bi bila posve konzistentan razvoj Plenkovićevih politika u HDZ-u od kada je on lider te stranke upravo na približavanju nekada suverenističke stranke a time i Hrvatske, standardu – anacionalnih vrednota.

To je ključni problem, jer, iako se u svakoj prigodi, pa i povodom ostavke najbližega suradnika Davora Stiera uspinje poslati poruku da je njegova vizija HDZ-a točno na programskoj i vrijednosnoj platformi osnivača HDZ-a dr Franje Tuđmana, iako neobjašnjivo i tipično glavaševićevski Miroslav Tuđman podupire priču pomirbom svoga oca, jasno je i Plenkoviću da to nije tako, te da mu nitko tko razmišlja o cjelini njegovih politika – ne vjeruje.

Plenković je mogao prodati za neku daleku viziju čak i uklanjanje Zlatka Hasanbegovića, mogao je zatim u nizu pojedinačnih kadrovskih odluka još uvijek zadržavati strpljenje ljudi na čekanju ili stečenoj navici nadanja, jer ni jedan potez sam po sebi nije morao ukazivati na konačan smisao i esenciju njegove politike, ali kad se na Obuljenku, najuže rukovodstvo u vrhu stranke koje nije prošlo izborne stranačke niti nacionalne filtre, Jandrokovića, Bačića, Šeksa, Božinovića, Dalićku, Prgometa, zatim kadroviranje na HRT-u, HAVC-u, HINA-i posloži koalicija s HNS-om – stvari postanu gole golcate.
A još od Adama i Eve ljudi većinom imaju zazor od javne golotinje pa se nastoje prikriti.

Pa ispadaju još ogoljeniji.

Plenković mrtav hladan u televizijske kamere izvlači argument o legitimnosti koalicija liberala i pučana, navodeći „kolege liberale“ iz Europskog parlamenta Jakovčića i Radoša kao primjer, a istodobno prešućuje naciji da su upravo ta dvojica „liberala“ prošle godine nekako u isto vrijeme bojkotirali predstavljanje bl. Alojzija Stepinca u Bruxellesu na – srpski poziv.

Plenković je tome uživo svjedočio.

S kim su tada koalirali, što je u tome praiskonski liberalizam i počiva li na tome standardizacija suvremenih društvenih vrednota danas u Hrvatskoj?
Nemojmo se lagati.

Zato je svaka javna potpora toj argumentacijskoj mantri zapravo beznadežna kompromitacija, nešto slično prispodobi o Muji, kad Fatu uvjerava s golom ljubavnicom u krevetu pred njenim očima da je nužno vjerovati njemu, a ne onome što vidi.

Plenkoviću, a pogotovo ostatku HDZ-a, je golemi problem ostavka Davora Stiera.

Nije Stier običan ministar, niti samo jedan od nekolicine vodećih članova HDZ-a, niti ga je moguće svesti u ovome trenutku u nekakav eliminacijski kalup pod formom navodnoga ekstremizma, čime se i Plenković do sada služio pokušavajući pravdati priču o uključivosti – nužnom eliminacijom svega u što je prstom uprla ekstremna – antifa.

Stiera mainstream nije uspio ni iz bliza toliko javno kriminalizirati, iako su odnedavno počeli kad su shvatili da nije stup Plenkovićeve bezuvjetne uključivosti i centrizma, da bi ga Plenković mogao eliminirati pod naletom te novoeuropske zastrašujuće eliminacijske paradigme, koja u Hrvatskoj ima vrlo zlokobne diferencijacijske razmjere posve usporedive s eliminacijskim procesima u bivšemu komunističkom režimu, samo bez hapšenja još uvijek.

Zbog razilaženja i to onoga vrijednosnoga i idejnoga, Stier je napustio pramac Plenkovićevoga državne politike, ostajući u stranci i to na mjestu političkoga tajnika stranke, čime je dao naslutiti da u HDZ-u postoje pukotine ispod, kako Plenković kaže – totalne suglasnosti.

Ne znam kakve su Stierove namjere, ali njegov politički postupak više nego jasno ukazuje da neće šutke prepustiti stranku dramatičnom vrijednosnom preusmjerenju, pri čemu je važnije od pitanja kako će on osobno završiti u tome, da nakon njega ostatak članova HDZ-a neće smjeti ostati indiferentan, te da je vrlo moguće da Plenković umjesto na razini države zapravo imadne manjinsku vlast u stranci, gdje će morati za svaku državnu odluku dokazivati svoju demokršćansku pravovjernost.

Stierova izjava da mu je namjera u stranci i Saboru nastaviti se boriti za demokršćanstvo i demokratizaciju HDZ-a, uz obostrane potvrđene nesuglasice s Plenkovićem, zorno potvrđuje vrijednosne pukotine u stranci, te ukazuje da Plenkovićev smjer nije svim hadezeovcima neupitno demokršćanski, ali ni prihvatljive demokratičnosti.

To je svakako golema šamarčina Plenkoviću, i, iz njegovoga neposredno datoga intervjua HRT-u nakon Stierove ostavke, iz hladnoće koja je jedva zadržavala bijes, bilo je vidljivo da je Plenković svjestan toga što se događa oko njega.

I, utoliko agresivniji.

S obzirom da je struktura koju Plenković svakodnevno uključuje u političku maticu pod svojim vrijednosnim i političkim vodstvom doslovno razapela Stiera jer je u okviru rasprava u vijeću ministara vanjskih poslova Unije jasno naglasio dio hrvatskih autentičnih vrijednosti za naredno europsko političko razdoblje, među kojima je rezerva prema pobačaju, čime se otvoreno svrstao u blok s Poljskom i Mađarskom, a nakon te europske epizode stao u „Hod za život“ pred iskolačenim antifama spremnim na uključivanje u Plenkovićevu viziju; jasno je da je u ovakvoj Hrvatskoj, kakvu Plenković pokušava proglasiti uključivim društvom, ekstremizam svaki pokušaj isticanja bilo koje relevantne nacionalne vrijednosti.

A ultraekstremizam – kršćanstvo.

Kriminalizacija svega hrvatskoga i kršćanskoga ispod forme navodnoga ekstremizma se više ne krije nigdje, od ulice, medija, pogotovo onih u državnom vlasništvu čija je rukovodstva imenovala Plenkovićeva većina, zatim onih „nezavisnih“ koje podupire država nekim od stotine zakulisnih aranžmana golemim novcima, preko civilnih udruga koje Krstičević sladostrasno ističe na televiziji kao super partnere u donošenju strategije nacionalne sigurnosti, kao Centar za mirovne studije i opskurnog Bosanca čije bi djelovanje vrlo vjerojatno u svakoj pristojnoj državi bilo problem nacionalne sigurnosti, a ne rješenje.

Zajedničko obilježje je – gola mržnja prema Crkvi. Katoličkoj.

To je jasno kao dan i jasno je kao dan da Stier odlaskom iz vrha države, s naglascima na čemu će se temeljiti njegov rad u stranci i Saboru, neskriveno šalje poruku da su Plenkovićeve teze i proglasi o demokršćanstvu – lažni.
A ako to kaže čovjek koji je s Plenkovićem činio polazni dvojac nove politike HDZ-a, dijelio temeljnu namjeru i ideju, ako je to Plenkovićev prijatelj i najbliži suradnik Davor, onda je očito da je Plenkovićeva vizija upitne vjerodostojnosti.

Plenković je u vrlo hladnom obraćanju gospodinu Stieru u intervjuu za HRT, ne više Davoru kako je u svim prilikama ranije govorio, poručio da je njegova vizija HDZ-a isključivi prag preko kojega se ulazi ili izlazi iz stranke i hadezeove politike, te da je gospodin Stier dobrodošao, ako će poduprijeti tu viziju.

A Stier već rekao da – neće.

Naglašavam ovu riječ – dobrodošao. Odakle bi to Stier trebao doći i kamo?
Na rukoljub Šeksu?

Konačno, besmisleno je raspravljati o tome s kim je i kako smio ili nije smio koalirati Plenkovićev HDZ. To je njihova odluka, odnosit će se na njihove stranačke i političke pozicije i status. Na to imaju zakonsko pravo.
Ali nemaju pravo pokušavati prodavati maglu hrvatskome narodu da je to što rade u nacionalnom interesu, jer ako u nekim elementima može i biti ne znači da je banalan zbroj pojedinačnih elemenata novu kvalitetu, a posve je isključeno od tisuća elementa stvoriti novi organizam bez zajedničkoga duha. To je uvijek ideja, riječ, misao, vrijednost, ideologija. Nacionalnog interesa nema bez toga.

Zbog toga je opaka podvala javno poručivati naciji da svjetonazor valja u ime nacionalnih interesa trenutno otkloniti u stranu. Jer u jednom društvu, pod ravnanjem jedne države, baš ništa ne može biti autentično bez svjetonazorskoga biljega.

Nacionalni interes nije mehanički djeljiv, nije sastavljen od stotinu nepovezanih slagalica, niti ga se može mehanički zbrajati ili oduzimati.
Nacionalni interes je jedan, nedjeljiv iako integriran od tisuća djelića koji jedan bez drugoga ne znače novu kvalitetu, ima zajednički integracijski sustav vrednota karakterističan hrvatskom narodu, pa, ako se politika koju Plenković predstavlja kao isključivi nacionalni interes samo odnosi na to hoće li Hrvat imati plaću deset ili pedeset tisuća kuna, onda se taj argument glatko može osporiti realnim argumentom da Hrvat i u Njemačkoj ili u UAE može prilično lako ostvariti daleko veće egzistencijalne probitke nego u takvoj Hrvatskoj.

Bi li na taj način Njemačka ili Arapski emirati smjeli učiniti Hrvatsku nepotrebnom?

Ne bi.

Upravo se kompleksom administrativno novoeuropskih i sve od reda lažno deklariranih političkih vrednota nacionalnu državu Hrvatsku čini bespotrebnom. Nije u Plenkovića problem to što svojim podrijetlom pripada navodnoj lijevoj, neojugoslavenskoj, ovoj ili onoj političkoj ideji, njegov je problem to što pripada izrazito otuđenoj, anacionalnoj, neidentificiranoj, samodovoljnoj novoeuropskoj političkoj nomenklaturi koja u duhu europskih naroda ostavlja pustoš i stvara trajne klice golemih poremećaja, uključujući čak i nekontrolirane procese vrlo slične nekadašnjim revolucijama.

Razuman političar u traumatiziranoj Hrvatskoj bi o tome morao voditi računa.
Problem je što zastupnici te idejne platforme u malim europskim narodima ne shvaćaju da je upravo navodni izostanak ideologije u takvim politikama, upravo super ideološki smrtonosan za male narode te vrlo vjerojatno osmišljen kao nova imperijalna igračka najmoćnijih država ili kulisa svijeta.
Smiješno je pokušavati pojedinačne političke iskorake i u biti notorne državne obaveze minimalno dobroga upravitelja državom, predstavljati kao ukupnost nacionalnih interesa, ako s druge strane, upravo to nacionalno značenje ili samu esenciju toga pojma, držimo opasnom ili nepotrebnom.
Nije Plenkovićeva vizija politike predviđena za Grčku, Francusku, Nizozemsku, Farske otoke ili negdje na Marsu. Svaka ta politika mora imati hrvatski predznak, pa i u slučajevima kada je posve normalno i posve nužno primjenjivati univerzalne metode upravljanja i metodologiju mjerenja rezultata rada, jer rezultate neće dijeliti netko izvan Hrvatske.

Tu dolazimo na bit stvari, jer što god Plenković uradio, ostvario ne znam kakav statistički ekonomski probitak, dovukao u Hrvatsku deset milijardi eura iz Bruxellesa, ako će učinke tih milijardi raspodjeljivati sadašnja državno-institucionalna struktura po aktualnim mjerilima i standardima, ako će se utoliko više po istoj metodologiji sasipati novac u programe i djelovanje Krstičevićevih strateških suradnika Bosanaca, Gongova ili Teršelički, onda je to šopanje vlastite nacionalne smrti.

Ne može se dakle govoriti o apsolutnim ciljevima na bilo kojemu neidentitetskom području državnoga djelovanja, a istodobno ignorirati pogubnu neravnotežu goleme antifa nadmoći, koja godinama razara hrvatsko društvo i čini ga – isključivim i rizičnim po definiciji.

Niti se može govoriti o demokršćanskoj vladajućoj paradigmi ako je u tzv. mainstreamu „Hod za život“ posve kriminaliziran, a parada gayeva predstavljena s ushitom i u prvim udarnim minutama dnevnika nacionalnih televizija.

Dakle, koalicija HDZ-a s HNS-om je sve, samo ne obično preslagivanje, a svi pokušaji paradnoga predstavljana toga događaja, samo su u funkciji maskiranja bitno nove esencije HDZ-a i u konačnici kontinuiteta lijevo-liberalne politike u Hrvatskoj, koja je samo malo manje militantna bez navodnih ljevičara na vlasti. I pod drugom zastavom.
Stier je točno to naznačio kao problem."

SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisna liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2017/06/nezavisna-lista-zauvijek-vjerni_10.html

Todorićev dug je veći od 100 milijardi kuna, a platit ćete ga VI i to dobrovoljno! PRIHODI SU PRIVATNI, A TROŠKOVI DRUŠTVENI!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "flash.hr", 16.06.2017

https://flash.hr/2017/06/todoricev-dug-je-veci-od-100-milijardi-kuna-platit-cete-ga-vi-dobrovoljno-prihodi-su-privatni-troskovi-drustveni/

"Iako se donedavno govorilo o dugu Agrokora od 40 milijardi kuna, situacija je izgleda puno gora. Taj dug bi mogao biti veći i od cijelokupnog hrvatskog proračuna koji iznosi oko 140 milijardi kuna.

Naime, samo četiri tvrtke iz koncerna – Ledo, Belje, Jamnica i PIK Vinkovci – dosad su priznale više od 90 milijardi kuna izdanih jamstava i sudužništva prema Agrokoru.

Menadžment Jamnice odgovorio je zabrinutim dioničarima da su ukupno po jamstvima i sudužništvima Agrokoru d.d. izloženi 27,1 milijardu kuna, a prema drugim povezanim osobama koncerna istodobno imaju dodatne potencijalne obveze od još 4,1 milijarde kuna. Po jamstvima i sudužništvima Jamnica ima dug od 31,2 milijarde, što je suludo kad se uzme u obzir da cijela tvrtka vrijedi oko 4 milijarde kuna.

Ledo je priznao iznos potencijalnih obveza po jamstvima prema vladajućem društvu od čak 18,9 milijardi kuna, što nema nikakv elogike kad se uzme u obzir da je trenutačna vrijednost cijelog sladoledarskog biznisa iz Agrokorova sustava (uključujući i Frikom), nešto viša od 3 milijarde kuna
Vlada (SDP i HDZ), HNB, HANFA, BANKE, MIROVINSKI FONDOVI, ZAGREBAČKA BURZA…., svi su znali što se dešava svih ovih godina, ali nitko nije ništa poduzeo da spriječi ovu dužničku katastrofu koja će kompletno uništiti hrvatsku ekonomiju. U Agrokoru su se zapošljavali političari i njihova rodbina, a Agrokor i Todorić su zapravo bili država u državi.

Kao ”cijenjeni” ekonomist, Željko Rohatinski zaposlio se u Agrokoru u travnju 2000. kada preuzima mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna. Samo tri mjeseca nakon toga imenovan je guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB), s tim da je još dvije godine sjedio u Nadzornom odboru Agrokora. Nakon isteka mandata na čelu HNB-a gdje će ostati upamćen kao čovjek koji je uništio Hrvatsku sa CHF kreditima i nerealnim tečajem koji je uništio hrvatsku proizvodnju, vratio se opet u Agrokor kao savjetnik Ivice Todorića, a po poslovnim rezultatima Agrokora, vidimo koliko je bio uspješan u svome poslu.

Ministar financija Marić se pravi da nije znao što se dešavalo u Agrokoru, ali to je najobičnija laž, jer je nemoguće napraviti tolike dugove, a da nitko ništa ne zna, a kamoli ne netko tko je obrazovan poput Marića. Naravno nakon Rohatinskog, Ivici je trebao netko jak u Vladi tko će mijenjati zakone u korist Agrokora, a na štetu svih građana ove zemlje. Njegov čovjek Marić, postaljven je za ministra financija, a čim je zasjeo u Sabor, krenuo je sa izmjenama zakona u korist svoje bivše firme.

Svi su sve znali i svima je ovakva situacija odgovarala. Živjeli su lagodno na račun poreznih obveznika ove zemlje. Znali su oni da će se taj balon kad tad eksplodirati, ali ih nije bilo briga jer su znali da koliku god štetu da naprave, oni ne će snositi nikakvu odgovornost. Sve će to platiti građani ove zemlje i to dobrovoljno. Na izborima će ti isti građani izabrati te iste ljude koji su nas u ovo sranje uvalili.

Kreće zakon o koncesijama prema kojem će Vlada našim vodama, šumama, plažama, cestama, otocima i svim ostalim hrvatskim bogatstvima, otplaćivati privatne dugove. I ovdje će biti slučaj da su prihodi privatni, a troškovi društveni.

Zdravstveni sustav je već sada urušen, a budite sigurni da si uskoro nećete moći priuštiti biti bolesni jer nam dolazi model zdravstva: PLATI ILI UMRI!
Vlada će uvesti od sljedeće godine porez na nekretnine s kojim vam se oduzima pravo vlasništva i s kojim postajete podstanari u vašim domovima. Poreza će biti oslobošena jedino Crkva, ali to će glupom hrvatskom narodu biti sasvim normalno, kao što im je i normalno da za nju izdvajamo iz proračuna milijardu kuna godišnje i da oni ne plaćaju porez, dok nam djeca u Klaićevoj bolnici umiru od raka jer za njih novca nema.

Kako će dugovi postajati sve veći, tako će i taj porez na nekretnine biti sve veći. Mirovinski fondovi su ulagali u Agrokorove kompanije koje su sada bankrotirale, što znači da novca za vaše mirovine više nema. Doći ćete u mirovinu, nećete moći plaćati troškove života, a kamoli porez na nekretnine i onda će vas Vlada lijepo deložirati iz vašeg doma i s vašom imovinom plaćati dugove Todorića i ostale privilegirane ekipe.

Sa svim porezima koje plaćate mogli ste imati besplatno zdravstvo, besplatno obrazovanje, besplatan plin, struju, vodu, internet pa čak i besplatan krov nad glavom. Iz vaših džepova je izvučeno toliko novca, da bi do kraja života trebali biti oslobođeni plaćanja bilo kakvih životnih troškova.
Kad vam sljedeći put dođe ovrha za račun od sto kuna, pitajte Hanžekovića ili Vladu: ”Jel’ možete pričekati da napravim dug od sto milijardi kuna pa da ga plate drugi umjesto mene. Ako može Ivica, mogu i ja.”

Možda ste sada ljuti, ali budite ljuti na sebe, svoju djecu, na svoje roditelje, djedove bake jer za vrijeme izbora vi uporno birate ZLO ili manje ZLO što je isto sranje drugo pakovanje. Ako ne birate ZLO ili manje ZLO, vi ne izlazite na izbore jer vam se neda ili imate nekog pametnijeg posla taj dan. Vi niste žrtve ovog sistema, vi ste stvorili ovakav sistem i svojim postupcima mu dajete podršku. Što ćete poduzeti da to promijenite? Apsolutno ništa i baš zato vas kradu, jer znaju da vam mogu uzeti sve, a vi ćete samo slegnuti ramenima i reći ”Uvijek može  biti gore”"

SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisna liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2017/06/nezavisna-lista-zauvijek-vjerni_10.html

BRANITELJSKE MIROVINE: "Gdje su ti novci nestali, gdje su raspodijeljeni?

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "braniteljski-portal.hr", 13.06.2017
  

http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/HRVATSKA-i-EU/BRANITELJSKE-MIROVINE-Gdje-su-ti-novci-nestali-gdje-su-raspodijeljeni-Sto-je-pokrpano-s-njima-Kud-su-otisli#!prettyPhoto[gallery]/0/

Izvješće Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)za 2015.  poduprli su u utorak u Saboru i oporbeni i vladajući zastupnički klubovi, pri čemu su upozorili na loš položaj umirovljenika u Hrvatskoj.
Podnoseći godišnje izvješće, ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović istaknuo je da na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazi 1,23 zaposlenih koji plaćaju doprinose u mirovinsko osiguranje, dok je taj omjer u 2015. iznosio 1 naprema 1,15.
U HZMO-u je krajem 2015. bilo evidentirano milijun i 228 tisuća korisnika i milijun i 413 tisuća osiguranika. Prosječna mirovina (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2237 kuna, prosječna starosna mirovina 2469 kuna, a prosječna starosna za puni radni vijek 4113 kuna, rekao je.
Ukupni prihodi HZMO-a u 2015. iznosili su 38 milijarda i 687 milijuna kuna, a rashodi tek nešto manje, odnosno 38 milijarda i 683 milijuna kuna. Prihodi od doprinosa bili 20,8 milijarda kuna, a prihodi iz proračuna 17,7 milijarda kuna, dodao je Aladrović.
"Usprkos ogromnim izdvajanjima koje daje hrvatska država, umirovljenici imaju bijedne mirovine", ustvrdio je Branimir Bunjac (Klub Živoga zida i SNAGA-e).
"Oko 76 posto umirovljenika prima manje od 1682 kuna, 50 posto manje od 1233 kune, a čak 68 000 prima mirovinu manju od 500 kuna", rekao je Bunjac, istaknuvši da je Hrvatska po siromaštvu umirovljenika vodeća zemlja u Europi.
I dok Vlada, ustvrdio je, predlaže povećanje izdvajanja za 2. mirovinski stup, ukidanje benificiranog radnog staža, ponovno zapošljavanje umirovljenih umirovljenika, kao i povećanje dobi za umirovljenje, Hrvatskoj prijeti grčki scenarij, upozorio je Bunjac.
"Mirovine ne smiju biti ispod 40 posto prosječne plaće", smatra Davor Vlaović (HSS)  koji je ukazao na činjenicu da je više od 40.000 osoba koje primaju poljoprivredne mirovine u iznosu od 500 do 600 kuna.
Mirando Mrsić (Klub SDP-a) smatra da bi se u budućnosti trebalo razmisliti o linearnom povećanju svih mirovina jer su one same po sebi izuzetno niske, posebice za one koji odlaze u mirovinu s manje od 40 godina radnoga staža. Ocijenio je kako je problem u malom broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika.
Mrsić se osvrnuo i na povrat duga umirovljenim pripadnicima HVO-a što će, smatra dodatno opteretiti proračun. Po njemu, sporno je to što se početna brojka od 2000 umirovljenih pripadnika HVO-a povećala na 6500, što svi imaju potvrde da su ranjeni na južnom bojištu a sve potvrde potpisao je Ljubo Ćesić Rojs, a vještačenja nisu provedena u Hrvatskoj.
"Tu se radi o isplati dijela zaostalih svota po međudržavnom ugovoru. Međudržavni sporazum koji je potpisan jasno govori o tome tko ima pravo i u kolikoj mjeri", uzvratio mu je Josip Đakić (HDZ).
Đakić se zauzeo i za prestanak smanjenja mirovina ostvarenih po posebnim propisima za deset posto. "Gdje su ti novci nestali, gdje su raspodijeljeni? Što je pokrpano s njima? Kud su otišli? “, upitao je, izrazivši nadu da će do kraja godine tih deset posto biti na računima hrvatskih branitelja.
Sabor sjednicu nastavlja u srijedu.H
- See more at: http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/HRVATSKA-i-EU/BRANITELJSKE-MIROVINE-Gdje-su-ti-novci-nestali-gdje-su-raspodijeljeni-Sto-je-pokrpano-s-njima-Kud-su-otisli#!prettyPhoto[gallery]/0/

SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisna liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2017/06/nezavisna-lista-zauvijek-vjerni_10.html

Izvješće Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)za 2015.  poduprli su u utorak u Saboru i oporbeni i vladajući zastupnički klubovi, pri čemu su upozorili na loš položaj umirovljenika u Hrvatskoj.
Podnoseći godišnje izvješće, ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović istaknuo je da na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazi 1,23 zaposlenih koji plaćaju doprinose u mirovinsko osiguranje, dok je taj omjer u 2015. iznosio 1 naprema 1,15.
U HZMO-u je krajem 2015. bilo evidentirano milijun i 228 tisuća korisnika i milijun i 413 tisuća osiguranika. Prosječna mirovina (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2237 kuna, prosječna starosna mirovina 2469 kuna, a prosječna starosna za puni radni vijek 4113 kuna, rekao je.
Ukupni prihodi HZMO-a u 2015. iznosili su 38 milijarda i 687 milijuna kuna, a rashodi tek nešto manje, odnosno 38 milijarda i 683 milijuna kuna. Prihodi od doprinosa bili 20,8 milijarda kuna, a prihodi iz proračuna 17,7 milijarda kuna, dodao je Aladrović.
"Usprkos ogromnim izdvajanjima koje daje hrvatska država, umirovljenici imaju bijedne mirovine", ustvrdio je Branimir Bunjac (Klub Živoga zida i SNAGA-e).
"Oko 76 posto umirovljenika prima manje od 1682 kuna, 50 posto manje od 1233 kune, a čak 68 000 prima mirovinu manju od 500 kuna", rekao je Bunjac, istaknuvši da je Hrvatska po siromaštvu umirovljenika vodeća zemlja u Europi.
I dok Vlada, ustvrdio je, predlaže povećanje izdvajanja za 2. mirovinski stup, ukidanje benificiranog radnog staža, ponovno zapošljavanje umirovljenih umirovljenika, kao i povećanje dobi za umirovljenje, Hrvatskoj prijeti grčki scenarij, upozorio je Bunjac.
"Mirovine ne smiju biti ispod 40 posto prosječne plaće", smatra Davor Vlaović (HSS)  koji je ukazao na činjenicu da je više od 40.000 osoba koje primaju poljoprivredne mirovine u iznosu od 500 do 600 kuna.
Mirando Mrsić (Klub SDP-a) smatra da bi se u budućnosti trebalo razmisliti o linearnom povećanju svih mirovina jer su one same po sebi izuzetno niske, posebice za one koji odlaze u mirovinu s manje od 40 godina radnoga staža. Ocijenio je kako je problem u malom broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika.
Mrsić se osvrnuo i na povrat duga umirovljenim pripadnicima HVO-a što će, smatra dodatno opteretiti proračun. Po njemu, sporno je to što se početna brojka od 2000 umirovljenih pripadnika HVO-a povećala na 6500, što svi imaju potvrde da su ranjeni na južnom bojištu a sve potvrde potpisao je Ljubo Ćesić Rojs, a vještačenja nisu provedena u Hrvatskoj.
"Tu se radi o isplati dijela zaostalih svota po međudržavnom ugovoru. Međudržavni sporazum koji je potpisan jasno govori o tome tko ima pravo i u kolikoj mjeri", uzvratio mu je Josip Đakić (HDZ).
Đakić se zauzeo i za prestanak smanjenja mirovina ostvarenih po posebnim propisima za deset posto. "Gdje su ti novci nestali, gdje su raspodijeljeni? Što je pokrpano s njima? Kud su otišli? “, upitao je, izrazivši nadu da će do kraja godine tih deset posto biti na računima hrvatskih branitelja.
Sabor sjednicu nastavlja u srijedu.H
- See more at: http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/HRVATSKA-i-EU/BRANITELJSKE-MIROVINE-Gdje-su-ti-novci-nestali-gdje-su-raspodijeljeni-Sto-je-pokrpano-s-njima-Kud-su-otisli#!prettyPhoto[gallery]/0/

Izvješće Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)za 2015.  poduprli su u utorak u Saboru i oporbeni i vladajući zastupnički klubovi, pri čemu su upozorili na loš položaj umirovljenika u Hrvatskoj.
Podnoseći godišnje izvješće, ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović istaknuo je da na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazi 1,23 zaposlenih koji plaćaju doprinose u mirovinsko osiguranje, dok je taj omjer u 2015. iznosio 1 naprema 1,15.
U HZMO-u je krajem 2015. bilo evidentirano milijun i 228 tisuća korisnika i milijun i 413 tisuća osiguranika. Prosječna mirovina (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2237 kuna, prosječna starosna mirovina 2469 kuna, a prosječna starosna za puni radni vijek 4113 kuna, rekao je.
Ukupni prihodi HZMO-a u 2015. iznosili su 38 milijarda i 687 milijuna kuna, a rashodi tek nešto manje, odnosno 38 milijarda i 683 milijuna kuna. Prihodi od doprinosa bili 20,8 milijarda kuna, a prihodi iz proračuna 17,7 milijarda kuna, dodao je Aladrović.
"Usprkos ogromnim izdvajanjima koje daje hrvatska država, umirovljenici imaju bijedne mirovine", ustvrdio je Branimir Bunjac (Klub Živoga zida i SNAGA-e).
"Oko 76 posto umirovljenika prima manje od 1682 kuna, 50 posto manje od 1233 kune, a čak 68 000 prima mirovinu manju od 500 kuna", rekao je Bunjac, istaknuvši da je Hrvatska po siromaštvu umirovljenika vodeća zemlja u Europi.
I dok Vlada, ustvrdio je, predlaže povećanje izdvajanja za 2. mirovinski stup, ukidanje benificiranog radnog staža, ponovno zapošljavanje umirovljenih umirovljenika, kao i povećanje dobi za umirovljenje, Hrvatskoj prijeti grčki scenarij, upozorio je Bunjac.
"Mirovine ne smiju biti ispod 40 posto prosječne plaće", smatra Davor Vlaović (HSS)  koji je ukazao na činjenicu da je više od 40.000 osoba koje primaju poljoprivredne mirovine u iznosu od 500 do 600 kuna.
Mirando Mrsić (Klub SDP-a) smatra da bi se u budućnosti trebalo razmisliti o linearnom povećanju svih mirovina jer su one same po sebi izuzetno niske, posebice za one koji odlaze u mirovinu s manje od 40 godina radnoga staža. Ocijenio je kako je problem u malom broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika.
Mrsić se osvrnuo i na povrat duga umirovljenim pripadnicima HVO-a što će, smatra dodatno opteretiti proračun. Po njemu, sporno je to što se početna brojka od 2000 umirovljenih pripadnika HVO-a povećala na 6500, što svi imaju potvrde da su ranjeni na južnom bojištu a sve potvrde potpisao je Ljubo Ćesić Rojs, a vještačenja nisu provedena u Hrvatskoj.
"Tu se radi o isplati dijela zaostalih svota po međudržavnom ugovoru. Međudržavni sporazum koji je potpisan jasno govori o tome tko ima pravo i u kolikoj mjeri", uzvratio mu je Josip Đakić (HDZ).
Đakić se zauzeo i za prestanak smanjenja mirovina ostvarenih po posebnim propisima za deset posto. "Gdje su ti novci nestali, gdje su raspodijeljeni? Što je pokrpano s njima? Kud su otišli? “, upitao je, izrazivši nadu da će do kraja godine tih deset posto biti na računima hrvatskih branitelja.
Sabor sjednicu nastavlja u srijedu.H
- See more at: http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/HRVATSKA-i-EU/BRANITELJSKE-MIROVINE-Gdje-su-ti-novci-nestali-gdje-su-raspodijeljeni-Sto-je-pokrpano-s-njima-Kud-su-otisli#!prettyPhoto[gallery]/0/

Izvješće Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)za 2015.  poduprli su u utorak u Saboru i oporbeni i vladajući zastupnički klubovi, pri čemu su upozorili na loš položaj umirovljenika u Hrvatskoj.
Podnoseći godišnje izvješće, ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović istaknuo je da na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazi 1,23 zaposlenih koji plaćaju doprinose u mirovinsko osiguranje, dok je taj omjer u 2015. iznosio 1 naprema 1,15.
U HZMO-u je krajem 2015. bilo evidentirano milijun i 228 tisuća korisnika i milijun i 413 tisuća osiguranika. Prosječna mirovina (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2237 kuna, prosječna starosna mirovina 2469 kuna, a prosječna starosna za puni radni vijek 4113 kuna, rekao je.
Ukupni prihodi HZMO-a u 2015. iznosili su 38 milijarda i 687 milijuna kuna, a rashodi tek nešto manje, odnosno 38 milijarda i 683 milijuna kuna. Prihodi od doprinosa bili 20,8 milijarda kuna, a prihodi iz proračuna 17,7 milijarda kuna, dodao je Aladrović.
"Usprkos ogromnim izdvajanjima koje daje hrvatska država, umirovljenici imaju bijedne mirovine", ustvrdio je Branimir Bunjac (Klub Živoga zida i SNAGA-e).
"Oko 76 posto umirovljenika prima manje od 1682 kuna, 50 posto manje od 1233 kune, a čak 68 000 prima mirovinu manju od 500 kuna", rekao je Bunjac, istaknuvši da je Hrvatska po siromaštvu umirovljenika vodeća zemlja u Europi.
I dok Vlada, ustvrdio je, predlaže povećanje izdvajanja za 2. mirovinski stup, ukidanje benificiranog radnog staža, ponovno zapošljavanje umirovljenih umirovljenika, kao i povećanje dobi za umirovljenje, Hrvatskoj prijeti grčki scenarij, upozorio je Bunjac.
"Mirovine ne smiju biti ispod 40 posto prosječne plaće", smatra Davor Vlaović (HSS)  koji je ukazao na činjenicu da je više od 40.000 osoba koje primaju poljoprivredne mirovine u iznosu od 500 do 600 kuna.
Mirando Mrsić (Klub SDP-a) smatra da bi se u budućnosti trebalo razmisliti o linearnom povećanju svih mirovina jer su one same po sebi izuzetno niske, posebice za one koji odlaze u mirovinu s manje od 40 godina radnoga staža. Ocijenio je kako je problem u malom broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika.
Mrsić se osvrnuo i na povrat duga umirovljenim pripadnicima HVO-a što će, smatra dodatno opteretiti proračun. Po njemu, sporno je to što se početna brojka od 2000 umirovljenih pripadnika HVO-a povećala na 6500, što svi imaju potvrde da su ranjeni na južnom bojištu a sve potvrde potpisao je Ljubo Ćesić Rojs, a vještačenja nisu provedena u Hrvatskoj.
"Tu se radi o isplati dijela zaostalih svota po međudržavnom ugovoru. Međudržavni sporazum koji je potpisan jasno govori o tome tko ima pravo i u kolikoj mjeri", uzvratio mu je Josip Đakić (HDZ).
Đakić se zauzeo i za prestanak smanjenja mirovina ostvarenih po posebnim propisima za deset posto. "Gdje su ti novci nestali, gdje su raspodijeljeni? Što je pokrpano s njima? Kud su otišli? “, upitao je, izrazivši nadu da će do kraja godine tih deset posto biti na računima hrvatskih branitelja.
Sabor sjednicu nastavlja u srijedu.H
- See more at: http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/HRVATSKA-i-EU/BRANITELJSKE-MIROVINE-Gdje-su-ti-novci-nestali-gdje-su-raspodijeljeni-Sto-je-pokrpano-s-njima-Kud-su-otisli#!prettyPhoto[gallery]/0/

Izvješće Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)za 2015.  poduprli su u utorak u Saboru i oporbeni i vladajući zastupnički klubovi, pri čemu su upozorili na loš položaj umirovljenika u Hrvatskoj.
Podnoseći godišnje izvješće, ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović istaknuo je da na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazi 1,23 zaposlenih koji plaćaju doprinose u mirovinsko osiguranje, dok je taj omjer u 2015. iznosio 1 naprema 1,15.
U HZMO-u je krajem 2015. bilo evidentirano milijun i 228 tisuća korisnika i milijun i 413 tisuća osiguranika. Prosječna mirovina (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2237 kuna, prosječna starosna mirovina 2469 kuna, a prosječna starosna za puni radni vijek 4113 kuna, rekao je.
Ukupni prihodi HZMO-a u 2015. iznosili su 38 milijarda i 687 milijuna kuna, a rashodi tek nešto manje, odnosno 38 milijarda i 683 milijuna kuna. Prihodi od doprinosa bili 20,8 milijarda kuna, a prihodi iz proračuna 17,7 milijarda kuna, dodao je Aladrović.
"Usprkos ogromnim izdvajanjima koje daje hrvatska država, umirovljenici imaju bijedne mirovine", ustvrdio je Branimir Bunjac (Klub Živoga zida i SNAGA-e).
"Oko 76 posto umirovljenika prima manje od 1682 kuna, 50 posto manje od 1233 kune, a čak 68 000 prima mirovinu manju od 500 kuna", rekao je Bunjac, istaknuvši da je Hrvatska po siromaštvu umirovljenika vodeća zemlja u Europi.
I dok Vlada, ustvrdio je, predlaže povećanje izdvajanja za 2. mirovinski stup, ukidanje benificiranog radnog staža, ponovno zapošljavanje umirovljenih umirovljenika, kao i povećanje dobi za umirovljenje, Hrvatskoj prijeti grčki scenarij, upozorio je Bunjac.
"Mirovine ne smiju biti ispod 40 posto prosječne plaće", smatra Davor Vlaović (HSS)  koji je ukazao na činjenicu da je više od 40.000 osoba koje primaju poljoprivredne mirovine u iznosu od 500 do 600 kuna.
Mirando Mrsić (Klub SDP-a) smatra da bi se u budućnosti trebalo razmisliti o linearnom povećanju svih mirovina jer su one same po sebi izuzetno niske, posebice za one koji odlaze u mirovinu s manje od 40 godina radnoga staža. Ocijenio je kako je problem u malom broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika.
Mrsić se osvrnuo i na povrat duga umirovljenim pripadnicima HVO-a što će, smatra dodatno opteretiti proračun. Po njemu, sporno je to što se početna brojka od 2000 umirovljenih pripadnika HVO-a povećala na 6500, što svi imaju potvrde da su ranjeni na južnom bojištu a sve potvrde potpisao je Ljubo Ćesić Rojs, a vještačenja nisu provedena u Hrvatskoj.
"Tu se radi o isplati dijela zaostalih svota po međudržavnom ugovoru. Međudržavni sporazum koji je potpisan jasno govori o tome tko ima pravo i u kolikoj mjeri", uzvratio mu je Josip Đakić (HDZ).
Đakić se zauzeo i za prestanak smanjenja mirovina ostvarenih po posebnim propisima za deset posto. "Gdje su ti novci nestali, gdje su raspodijeljeni? Što je pokrpano s njima? Kud su otišli? “, upitao je, izrazivši nadu da će do kraja godine tih deset posto biti na računima hrvatskih branitelja.
Sabor sjednicu nastavlja u srijedu.H
- See more at: http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/HRVATSKA-i-EU/BRANITELJSKE-MIROVINE-Gdje-su-ti-novci-nestali-gdje-su-raspodijeljeni-Sto-je-pokrpano-s-njima-Kud-su-otisli#!prettyPhoto[gallery]/0/

10. Jahre Business Gruppe - Umwelt-Verkehr-Neue Technologie UVNT - Fotos und Kurzfilme (R.R.)!

Mehr Kurzfilme über 10. Jähriges Jubiläum UVNT GRUPPE finden sie in Youtube Kanal unter:

  

https://www.youtube.com/channel/UCvwvaK4h_0DlFrr7NUlP2UA

Biskup Košić Plenkoviću: Koaliranje s HNS-om - politička prostitucija!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "vijesti.hrt.hr", 14.06.2017

http://vijesti.hrt.hr/392479/biskup-kosic-plenkovicu-koaliranje-s-hns-om-politicka-prostitucija

Sisački biskup Vlado Košić uputio je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću. Poručuje mu da je koaliranjem s HNS-om, dojučerašnjim neprijateljem, kako bi spasio Vladu, pokazao potpunu neosjetljivost za osjećaje i vrijednosti koje gaji većina hrvatskog naroda.

"Smatra da se tim potezom kratkoročno produljuje život Vlade, ali dugoročno gubi vjerodostojnost koja je bila moto Plenkovićeve kampanje. Ja to zovem političkom prostitucijom, poručio je, među ostalim, biskup Košić.

Košić također optužuje Plenkovića da se lišio Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih, "ljudi visoke moralnosti i zavidnog domoljublja", a uzeo u svoj klub "one koji su zagovornici optužbi na račun hrvatskoga naroda, koji su protiv života, koji nemaju nacionalnog osjećaja".

"Molim Vas stoga da više ne ističete da je Vaša stranka demokršćanska jer od sada, ili barem dok ju Vi vodite, to više nije. Zar je demokršćanski da ste uveli za svoga potpredsjednika čovjeka koji sudjeluje u gay paradi, a riješili ste se čovjeka koji je sudjelovao u hodu za život", pita Košić premijera.

"Vama nije stalo do naroda, koji je 86 posto katolički, i to me brine jer smatram da ste pošli krivim putem te sam imao potrebu to Vam reći, premda se ne nadam da ćete o tome razmisliti i promijeniti stavove, što bih volio", završava Košić svoje pismo Plenkoviću."

SKICA PARLAMENTARNOG PROGRAMA Nezavisna liste ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2017/06/nezavisna-lista-zauvijek-vjerni_10.html