„DEUTSCHE HANSE“ - PRETEĆA EUROPSKE UNIJE

„DEUTSCHE HANSE“ - PRETEĆA EUROPSKE UNIJE

Deutsche Hanse (lat. Hansa Teutonica) je bila „udruženje trgovaca“ koja je nastala sredinom 12. stoljeća. To udruženje je bilo rasprostranjeno u 16 zemalja, a tvorile su ga gotovo 200 manjih i većih gradova. Boje zastave udruženja trgovaca su bile „bijela i crvena“, koje su još danas prisutne u grbovima bivših gradova Hanse.

Osnivanje „Deutsche Hanse“ je imalo dva osnovna cilja:

1. Kod transporta „robe“ preko Sjevernog mora u Aziju i Južnu Europu mnogi brodovi bili su opljačkani od strane gusara.Udruzenje trgovaca se uspješno odupiralo gusarskoj pljački te je bilo uspješno i u protjerivanju gusara sa otvorenog mora.

2. Udruženje trgovaca je bolje zastupalo interese trgovaca posebice u inozemstvu. Deutsche Hanse je imala utjecaj na stvaranje prvog pisanog „Zakona o pomorstvu“!

U 14. stoljeću su se cijeli gradovi udružili u „Deutsche Hanse“, tako da se taj period koji se proteže sve do 17. stoljeća naziva i „Städtehansa“, odnosna „Gradovi Hanse“! Još danas postoje ostaci Hanse u imenima nekih njemačkih gradova kao npr. Hansestadt Hamburg i Hansestadt Bremen.

Točan datum osnivanja „Deutsche Hanse“ nije poznat.

Tri važna faktora koja su utjecali na osnivanje udruženja trgovaca u 12. stoljeću bili su:

1. Sve intenzivniji prijevoz „robe“ brodovima u Aziju, južnu, sjevernu i istočnu Europu.

2. Od 11. stoljeća raste rasantno broj stanovnika Europe, a samim tim i proizvodnja kao i potrošnja. Roba iz inozemstva morala je biti dostavljena u Europu da bi stanovništvo podmirilo svoje potrebe. Višak robe iz Europe se izvozio.

3. Roba se proizvodila u gradovima Hanse te se izvozila brodovima. Gradovi su se na taj način bogatili te predstavljali sve veću ekonomsku ali i političku moć.

U srednjem vijeku u doba „križarskih ratova“ mnogobrojni proizvodi koji su do tada Europi bili nepoznati našli su put prema europskom potrošaču. Deutsche Hanse je svojim brodovima preko Italije dovozila sećer, začine, pamuk u cijelu sjevernu i zapadnu Europu.

Iz sjeverne Rusije je uvozila žitarice, drvo, vosak i krzno, a iz zapadne Europe trgovala je vinom.

U to vrijeme njemački gradovi Braunschweig, Hamburg i Bremen igraju važnu trgovačku rutu od južne Njemačke prema sjeveru. Međutim tako razvijena trgovina je bila mamac za pljačku morskih i riječnih gusara. Posebno su bili izloženi pljačkaškim pohodima Danaca (Vikinzi) njemački gradovi Lübeck i Hamburg.

Da se obrane od plačkaških napada ta dva grada 1241. osnovala koaliciju i stvorila vojnu pomorsku flotu. Ta pomorska flota je porazila Dance na otvorenom moru te u potpunosti pokorila jedan dio Danske. Toj vojnoj koaliciji 1247. pristupio je grad Braunschweig te u narednih 25 godina preko 60 drugih gradova. Na taj način Deutsche Hanse postaje u vrlo kratkom roku ne samo jaka ekonomska već i vojno politička sila. U periodu svoje najveće moći Deutsche Hanse je brojila 85 gradova te posjedovala više od 200 brodova.

Političko vojnu moć Deutsche Hanse je pokazala u svrgavanju švedskog kralja Magnusa sa pretstolja. Također je i gradonačelnik Danziger objavio rat danskom kralju Christianu. Moćna Deutsche Hanse je privukla partnerstvo drugih važnih gradova kao npr. Nowogorod u Rusiji, Bergen u Norveškoj, Brügge u Nizozemskoj i Londona u Engleskoj.

Ako se pojedini gradovi nisu pridržavali tadašnjih zakona Deutsche Hanse bili su kažnjeni na način da su im oduzeti brodovi te im je bilo na taj način uništeno trgovanje.

Tri stotine godina Deutsche Hanse je predstavljala ekonomsku, vojnu i političku moć. Od sredine 16. stoljeća gradovi Hanse počinju napuštati udruženje trgovaca, tako da 1630. jedino još Hamburg, Lübeck i Bremen sačinjavaju Deutsche Hanse. I ta tri grada su 1810. godine francuskim osvajanjem pripojena Francuskom carstvu.

Deutsche Hanse su sačinjavali 183 grada u 16 zemalja:

Gradovi „Deutsche Hanse“:

BELGIJA

• Brügge

NJEMAČKA

• Ahlen

• Alfeld

• Anklam

• Attendorn

• Bad Iburg

• Balve

• Beckum

• Bockenem

• Brakel

• Brandenburg

• Braunschweig

• Breckerfeld

• Bremen

• Brilon

• Buxtehude

• Demmin

• Dorsten

• Dortmund

• Drolshagen

• Duderstadt

• Duisburg

• Einbeck

• Emmerich am Rhein

• Frankfurt (Oder)

• Fürstenau

• Gardelegen

• Göttingen

• Goslar

• Greifswald

• Gronau (Leine)

• Halle

• Haltern am See

• Hamburg

• Hameln

• Hamm

• Haselünne

• Havelberg

• Helmstedt

• Herford

• Hildesheim

• Höxter

• Kalkar/Grieth

• Kamen

• Kiel

• Köln

• Korbach

• Kyritz

• Lemgo

• Lippstadt

• Lübeck

• Lüneburg

• Lünen

• Magdeburg

• Marienmünster

• Marsberg

• Medebach

• Melle

• Meppen

• Merseburg

• Minden

• Mühlhausen

• Münster

• Naumburg (Saale)

• Neuenrade

• Neuss

• Nieheim

• Osnabrück

• Osterburg

• Osterode

• Paderborn

• Perleberg

• Pritzwalk

• Quakenbrück

• Quedlinburg

• Rheda Wiedenbrück

• Rheine

• Rostock

• Rüthen

• Salzwedel

• Schwerte

• Seehausen

• Soest

• Solingen

• Stade

• Stendal

• Stralsund

• Sundern

• Tangermünde

• Telgte

• Uelzen

• Unna

• Uslar

• Vreden

• Warburg

• Warendorf

• Werben

• Werl

• Werne

• Wesel

• Hansestadt Wipperfürth

• Wismar

ENGLESKA

• Kingston upon Hull

• King's Lynn

• London

ESTONIJA

• Narva

• Pärnu

• Tallinn

• Tartu

• Viljandi

FINSKA

• Turku

• Ulvila

FRANCUSKA

• La Rochelle

ISLAND

• Hafnarfjörður

• Stykkishólmur

LETONIJA

• Cesis

• Koknese

• Kuldiga

• Limbazi

• Riga

• Straupe

• Valmiera

• Ventspils

LITVA

• Kaunas

NIZOZEMSKA

• Bolsward

• Deventer

• Doesburg

• Elburg

• Groningen

• Harderwijk

• Hasselt

• Hattem

• Kampen

• Oldenzaal

• Ommen

• Roermond

• Stavoren

• Zutphen

• Zwolle

NORVEŠKA

• Bergen

POLJSKA

• Bialogard

• Braniewo

• Chelmno

• Darlowo

• Elblag

• Frombork

• Gdañsk

• Goleniów

• Kolberg

• Koszalin

• Krakow

• Kwidzyn

• Lebork

• Malbork

• Olsztyn

• Slawno

• Slubice

• Slupsk

• Stargard Szczecinski

• Strzelce Opolskie

• Szczecin

• Torun

• Wroclaw

RUSIJA

• Belozersk

• Ivangorod

• Kaliningrad

• Kingisepp

• Welikij Nowgorod

• Pskow

• Smolensk

• Tikhvin

• Torzhok

• Totma

• Twer

• Velikij Ustjug

• Wologda

ŠKOTSKA

• Aberdeen

• Edinburgh

ŠVEDSKA

• Kalmar

• Nyköping

• Skanör-Falsterbo

• Visby

BJELORUSIJA

• Polozk

• Vitebsk

ZEMLJOPISNA KARTA „DEUTSCHE HANSE“ (Izvor:dokuwiki.noctrl.edu)

Promatrajući zemlje „Deutsche Hanse“ i zemlje članice Europske unije uočavamo vrlo veliku teritorijalnu sličnost.Jedino Rusija nije danas zastupljena u EU. Početak Europske unije možemo promatrati od 1951. godine kada je šest europskih zemalja osnovalo Uniju. Na početku svog osnivanja Europska unija je imala isključivo ekonomski karakter.

Danas Europsku uniju sačinjava 28 zemalja članica sa 507,42 milijuna stanovnika. U zadnje vrijeme pored ekonomske uloge Europska unija igra i sve veću političku i vojnu ulogu u svijetu. Europska unija je aktivno uključena u borbu protiv terorističke vojske ISISA, u razriješavanje vojnog konflikta između Ukrajine i Rusije itd. Zemlje članice Europske unije su i članice NATO saveza. Njega pored zemalja Europske unije čine još i SAD-e i Turska.

Za mene se postavljaju ključna pitanja kako bi funkcionirao NATO bez zemalja Europske unije te da li zemlje Europske unije za uopće trebaju NATO zaštitu Europe?

Činjenica da su SAD započele većinu ratova u zadnjih 30 godina izvan teritorija SAD-a u koje su redovito uvukle članice Europske unije. Ti ratovi su vođeni prvenstveno zbog resursa i osvanja strateških vojnih pozicija na našem planetu. Ti ratovi su imali "kao masku" svrgavanje diktatorskih režima posebice u Arapskim zemljama. I nakon svrgavanja tih diktatorskih režima arapske zemlje su završile u teroru, drugoj vrsti diktature, siromaštvu, gladi i globalnom izbjegličkom kaosu. SAD su u pravilu nakon imperijalističkih osvajanja drugih zemalja kratko bile vojnu prisutne u tim zemljama te naposljetku povukle svoju vojsku iz tih područja. Zemlje Europske unije koje su vojno učestvovale u navedenim ratovima ili samo bile politički promatrač, nakon povlačenja američke vojske nastavile su osiguravati "red i mir" u tim zemljama. Zemlje poput Njemačke koje nisu sudjelovale u vojnim imperijalističkim ratovima Amerike nakon završetka tih ratova preuzele su ulogu u ekonomskoj izgradnji tih porušenih zemalja te izobrazbi policije.

Imperijalistički ratovi kojima smo svjedoci u zadnjih 30 godina rezultirali su stvaranjem prvo terorističke organizacije Al Quaida, a danas terorističke vojske ISISA.

Koji će politički i vojni kurs zauzeti Europska unija u narednom periodu najbolje bi nam mogli odgovoriti naši zastupnici u parlamentu Europske unije. Mi kao građani moćemo samo o tome nagađati.

Ja osobno smatram da bi daljnji savez sa SAD-om trebao postojati samo na ekonomskom području. Vojni savez nam je donio veliku štetu. Europska unija je postala krajnja destinacija političkih i ekonomskih izbjeglica iz cijeloga svijeta, dok je Amerika ostala pošteđena te ne prima izbjeglice iz zemalja u kojima je vodila ratove.

Europska unija je nadalje u nekoliko zadnjih mjeseci doživjela terorističke akcije pripadnika ISIS-a (Francuska, Belgija) dok su SAD ostale pošteđene.

Smatram da je Europska unija sa svojih 28 dosadašnjih članica i sa preko pola milijarde stanovnika sada zrela za osnivanje "Federacije" ili "Konfederacije" zemalja članica. Samim time i osnivanaj "Oružanih snaga Europske unije". Samim time će se u svijetu pozicionirati ne samo kao ekonomska, već kao i politička i vojna moć. Na našem planetu postoji nekoliko ekonomsko-vojnih giganata. To su Kina, Rusija, Pakistan, Indija i Brazil. Te zemlje čine više od 2/3 ukupnog stanovništva našeg planeta te posjeduju nuklearnu moć.

Resursi našeg planeta su pri kraju. Još će se u ovom stoljeću voditi nemilosrdni ratovi "giganata" za posljednje resurse na zemlji. Da bi Europska unija imala šansu za preživljavanje u neizvjesnoj budućnosti nikako nam nije od pomoći ekonomska zajednica zemalja. U budućnosti će preživjeti samo vojno najjači.

Na nama je da li ćemo i dalje živjeti u obitelji koja se bazira na ekonomskoj suradnji (sadašnja EU) ili ćemo učiniti slijedeći korak ka stvaranju ravnopravnog vojno-političkog "giganta" koji će nam osigurati "šansu za budućnost".

Dražen Katić

Deutsche Hanse kao preteća današnje Europske unije bila je vrlo jako ekonomska zajednica trgovaca u kojoj je zlato i srebro igralo značajnu ulogu.

Tvrtka Elementum Hrvatska d.o.o. već 15 godina uspješno posluje na Hrvatskom tržištu te svojim klijentima nudi ulaganje ili kupnju investicijskog zlata i srebra od najvećih svjetskih kovnica. Elementum Hrvatska nudi investicijsko zlato i srebro direktno od proizvođača - kovnice. Više o tvrtci i njenoj ponudi investicijskih kovina možete pogledati pod slijedećim linkom:

PAMETNA FINANCIJSKA ULAGANJA : Elementum Hrvatska d.o.o.

Transformacija kapitalizma – iluzija ili stvarnost?

Transformacija kapitalizma – iluzija ili stvarnost?

U poslovnom tjedniku „Lider“ od 7. studenog 2025, na stranici 5, Miodrag Šajatović navodi, citiram:

„Kapitalizam pokazuje da istodobno može upravljati usporenim rastom, ekspanzijom svjetskog duga, demografskim izazovima, ekstremnim rastom bogatstva među jedan posto stanovništva, sačuvati okoliš i držati pod kontrolom AI. Možda mu je ovo deveti od devet „mačjih života….

Ekonomska znanost nema suvisao odgovor na to kako kapitalizam osposobiti za rješavanje nagomilanih neravnoteža. Ništa domišljatiji nisu ni oni koji pokušavaju osmisliti zamjenska rješenja. Nobelovu nagradu za ekonomiju trebalo bi zamrznuti dok umjetna inteligencija ne odraste i ne osmisli nasljednika kapitalizma.“

Gospodin Šajtović u gore citiranom tekstu smatra da umjetna inteligencija, kada konačno odraste, može pronaći put kojim će kročiti naš umorni i ostarjeli kapitalizam i koji će u konačnici pronaći povjerljivog i dosljednog nasljednika.

Prije više od 100 godina austrijski znanstvenik prof. Schumpeter, također je bio mišljenja da je kapitalizam prekrut i da se mora transformirati, kako se ne bi sam u sebi urušio.

Hoće li umjetna inteligencija kada djelomično ili u potpunosti zamjeni ljudsku ruku u specijaliziranim zanimanjima i industriji, kreirati „novi kapitalizam“ koji se neće bazirati na „nadnici“ i „bespoštednom korištenju resursa“, ići putem ostvarenja transhumanizma ili će nastaviti put koji je čovijek započeo izumom parnog stroja?

Neoliberalni kapitalizam koji je svoj začetak našao u Prvoj industrijskoj revoluciji, nastavio se snažno razvijati nakon Druge industrijske revolucije, te ekspandira kroz sadašnju digitalnu revoluciju i revoluciju AI, snažno nailazi na problem smanjenja ili potpunog nestanka resursa koji su temelj kapitalizma, a to su: nafta, ugljen i zemni plin!

Procjenjuje se da nafte na planetu imamo za narednih 50 godina, ugljena za narednih 150 godina, a zemnog plina nešto duže. Može li kapitalizam koji se temelji na korištenju gore navedena tri resursa, egzistirati i kada tih resursa ne bude bilo više na našem planetu?

Digitalna revolucija i revolucija AI, također su podložne i ovise o tri navedena resursa. AI, ali i svi drugi programi i algoritmi troše ogromnu količinu električne energije za svoj rad ili za hlađenje hardverskih komponenti (procesori). Bez električne energije koja je pogonsko gorivo za rad svih računala. odnosno programa, a samim time i AI ne bi postojao današnji svijet koga poznajemo.

Globalno u svijetu, još uvijek se velika količina električne energije proizvodi iz ugljena i zemnog plina. Čak i zemlje poput Njemačke, koja je pogasila sve svoje nuklearne elektrane, stavljaju ponovo u pogon plinske elektrane i elektrane na ugljen.

Obnovljivi izvori energije poput: sunca, vjetra, vode, geotermalnih izvora i bio-plina na globalnoj svjetskoj razini sve više jačaju u proizvodnji električne energije, ali su danas još uvijek nedostižni da omoguće kapitalizmu transformaciju o kojoj govori profesor Schumpeter.

Polaganje nade na nuklearne elektrane koje bi trebale riješiti dostatnost električne energije na globalnoj svjetskoj razini do kraja stoljeća, podložna je strahu stanovništva od „odlaganja nuklearnog otpada“ i „kvara na nuklearnim elektranama“.

Može li sadašnji model kapitalizma koji u budućnosti energetski egzistira na korištenju plutonija i urana, suspregnuti svoj strah od „zračenja“ i hrabro se transformirati?

I nije samo AI ta koja će u budućnosti koristiti sve veću količinu električne energije, već je tu i korištenje „električnnih baterija“ raznih veličina koje su danas bazirane na ion-licijum i sličnim tehnologijama. Električne baterije za naše mobitele, laptope, romobile, automobile, autobuse, vlakove, katamarane, a u budućnosti i letjelice troše znatnu količini električne energije, koja je glavna komponenta moguće transformacije našeg kapitalizma u transhumanizam ili neoliberalni kapitalizam 2.0!

Budućnost kapitalizma kakvog danas znamo ne ovisi direktno o nafti, ugljenu i plinu, odnosno o proizvodnji električne energije, već i o temeljnoj komponenti kapitalizma, a to je ljudska radna snaga. Na našem planetu živi sve više stanovništva, uskoro će nas biti oko 10 milijardi. Po nekim projekcijama naš planet Zemlja, mogao bi prehraniti do 15 milijardi ljudi.

Bez komponente „čovijek“ ne postoji niti jedno društveno uređenje, niti feudalizam, niti socijalizam, niti neoliberalni kapitalizam. Iako ubrzanim razvojem AI, transformacija kapitalizma snažno ide u pravcu transhumanizma, koji bi u konačnici spojio čovjeka i stroj, odnosno program (software) s ljudskim mozgom, a u daljnjoj fazi program (software) s ljudskoj sviješću, duboko ukorijenjeni paleolit i neolit u svijesti današnjeg „Homo oeconomicusa“ omogućuje dominaciju čovjeka na našem plavome planetu, bar do kraja stoljeća.

Hoće li se današnji kapitalizam koji u svim svojim „fasetama“ dominira svijetom, zaista transformirati uz premoć umjetne inteligencije (AI) ili će čovijek upravljan temeljnim nagonima i svojom strašću koji se gotovo nisu promijenili u zadnjih 50.000 godina izvršiti tu transformaciju na svoj način, ostaje da vidimo!

Dražen Katić

Investicijsko zlato i srebro ne poznaju društvena uređenja ni financijske sustave. Zlato i srebro su prisutni kao sredstvo plaćanja i trgovine već nekoliko tisuća godina.

Tvrtka Elementum Hrvatska d.o.o. već 15 godina uspješno posluje na Hrvatskom tržištu te svojim klijentima nudi ulaganje ili kupnju investicijskog zlata i srebra od najvećih svjetskih kovnica. Elementum Hrvatska nudi investicijsko zlato i srebro direktno od proizvođača - kovnice. Više o tvrtci i njenoj ponudi investicijskih kovina možete pogledati pod slijedećim linkom:

PAMETNA FINANCIJSKA ULAGANJA : Elementum Hrvatska d.o.o.

Sprega automobilske industrije, robota i umjetne inteligencije!

Sprega automobilske industrije, robota i umjetne inteligencije!

U tiskanom izdanju Lidera-premijum od 7. studenog 2025. Luka Kasalo navodi, citiram:

„Polarizacija je na djelu i među prvoklasnim automobilima, no izgleda da danas pobjeđuju priključni hibridi, tj. PHEV-ovi - plug-in-hibridna električna vozila. Nikako da završi prijelazna faza prema obećanoj elektrifikaciji. No sutra će, kažu, automobilskom industrijom vladati humanoidni roboti…

Plug-in hibridi, prema analizi neprofitne organizacije Transport and Enviroment, u stvarnim uvjetima emitiraju samo 19 posto manje CO2 od benziskih i dizelskih automobila, a u laboratorijskim testovima pretpostavlja se da onečišćuje čak 75 posto manje. Istraživači su analizirali podatke s uređaja za mjerenje potrošnje goriva u 800 tisuća automobila.“

Kada je 1888. Andreas Flocken u njemačkom gradu Coburgu proizveo prvo električno vozilo na svijetu, koje je pokretala pozamašna olovna baterija, nije se dalo naslututi da će danas visoko razvijena električna vozila proizvoditi i roboti. Nije se dalo naslutiti da će ta ista električna vozila, posebno samovozeća, poput robo-taksija opsluživati progami umjetne inteligencije.

Iako je zadnjih 100 godina automobilskom industrijom dominirao dizel i benzinski motor, električno vozilo pronašlo je danas svoj dobar dio tržišta.

Plug -in hibridna vozila koja se intenzivno razvijaju zadnjih 40 godina također imaju zavidan tržišni udio.

Plug -in hibridna vozila, kao što im i naziv govori su hibridi, točnije kombinacija motora sa unutarnjim izgaranjem (benziski ili dizel) i električnog motora kojeg pokreće električna baterija.

Električne baterije koje danas koristimo su najčešće ion-licijum baterije ili baterije sličnih tehnologija.

U gornjem citatu gospodin Kasalo navodi da plug-in hibridna vozila jedino u „laboratorijskim uvjetima“ 75 posto manje zagađuju okolinu od vozila s unutarnjim izgaranjem. Kasalo dalje navodi da u realnim uvjetima plug-in hibridno vozilo emitira samo 19 posto manje CO2 od benziskih i dizel motora.

Zašto je to tako?

Sami koncept plug-in hibridnog vozile je da kombinira dva načina pogona vozilo. Plug-in koristi motor sa unutarnjim izgaranjem, a ispomaže ga elektromotor pokretan električnom baterijom. Plug-in tehnologija omogućava vozilu da se električna baterija prilikom vožnje jednim manjim dijelom sama puni. Da bi u potpunosti napunili električnu bateriju plug-in vozila, moramo ga puniti na nekoj od javnih punionica ili na običnoj utičnici kod kuće. Na javnoj (gradskoj) punionici bateriju možemo napuniti za 10 minuta, a za isto punjenje baterije kod kuće u našoj garaži na klasičnu utičnicu treba nam cijela noć.

Plug-in hibridna vozila su koncipirana da električnom baterijom možemo prijeći do 50 kilometara, a nakon toga se uključuje dizelski ili benzinski motor te nastavljamo naše putovanje.

Zapravo tvorci plug-in hibrida su zamislili da to vozilo na gradskim ulicama koristimo isključivo električno, a da za dulja putovanja koristimo motor s unutarnjim izgaranjem. Jedino tako plug-in tehnologija ostvaruje svoj pravi smisao.

Ono što ekološki osviještenog kupca vozila interesira je činjenica da u stvarnim – realnim uvjetima plug-in hibridno vozilo emitira samo 19 posto manje CO2 od benziskog ili dizel motora.

Ta činjenica proizlazi jednim dijelom od nepravilnog korištenja plug-in vozila. Ako u gradu ili na vrlo kratkim relacijama vozimo „praznom baterijom“ i vozilo je primorano koristiti benzinski ili dizel motor emisija CO2 će biti gotovo ista kao kod vozila koje imaju motor sa unutarnjim izgaranjem. Drugim riječima, ako želimo dobro našoj okolini, baterija plug-in hibrida treba se redovito puniti.

Druga činjenica koja dovodi do tako velike koncentracije CO2 pri vožnji plug-in vozile je da baterije tih vozila punimo električnom energijom koja nije „isključivo“ proizvedena iz obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, voda, bio-plin, geo-termalni izvori).

Ako naš plug-in hibrid punimo na javnoj punionici u gradu ili kod nas kod kuće, mi naše vozilo ne punimo „isključivo“ električnom energijom iz obnovljivih izvora, već jednim „miksom električne energije“ koja je dobivena iz:

- Ugljena / Naftnih derivata

- Zemnog plina

- Geo-termalne energije

- Spaljivanjem otpada u gradskim ili državnim spalionicama

- Obnovljivih izvora (sunce, vjetar, voda,…)

- Nuklearne energije

Jasno je da udio obnovljivih izvora u miksu električne energije varira od grada do grada i od države do države. Samim time kako punimo naš plug-in hibrid, tako i indirektno emitiramo postotak CO2 u atmosferu.

Da bismo naš plug-in hibrid punili električnom energijom „isključivo“ iz obnovljivih izvora potrebno je da kod kuće imamo garažu natkrivenu solarnim panelima koji će puniti naše vozilo.

Druga mogućost punjenja plug-in hibrida isključivo iz obnovljivih izvora je da imamo ekološki vrlo osvještenog poslodavca.

Danas možemo vidjeti neke trgovačke lance i neke privatne tvrtke koje imaju velike krovne površine pokrivene solarnim panelima.Također vidimo i punionice za električna vozila na parkiralištima tih trgovačkih lanaca (primjer Lidl) i na parkiralištima tih tvrtki.

Ako električna energija koja je proizvedena od solarnih panela na tim krovovima ide direktno u baterije, a iz tih baterija u punionice vozila na parkiralištu tada govorimo o „isključivo“ čistoj električoj energiji koja će pokretati naš plug-in hibrid uz minimalnu CO2 emisiju.

U zadnje vrijeme se govori da je nuklearna energija čista, nema CO2 emisiju i da predstavlja moguću budućnost u proizvodnji električne energije. Samo iskapanje urana i plutonija, njegova tehnološka priprema za nuklearne elekrane ostavlja određeni CO2 otisak. Potom sigurno zbrinjavanje nuklearnog otpada ostavlja dodatni CO2 otisak. Danas još ne postoji tehnologija kojom ćemo proizvesti električnu energiju, a da otisak CO2 bude nula.

Znanstvenici, posebno u CERNu razmatraju različite tehnologije za proizvodnju „čiste“ električne energije bez CO2 otiska, međutim te tehnologije su tehnologije budućnosti.

Gospodin Kasalo u svome članku navodi: „No sutra će, kažu, automobilskom industrijom vladati humanoidni roboti.“

Robotika je danas vrlo razvijena u raznim granama industrije, posebno autoindustriji i više se ne može zamisliti da proizvedemo vozilo koje neće jednim dijelom sastavljati ili zavarivati „robotska ruka“!

Korištenje humanoidnih robota u automobilskoj industriji još je uvijek većim dijelom futurizam, jer nam je za sastavljanje vozila dovoljan obični robot ili robotska ruka koju pokreće složeni program (algoritam).

Humanoidni roboti koji imaju lice čovjeka ili cijeli stas ljudskog bića su danas u svijetu, a posebno u Japanu zastupljeni na recepcijama hotela, u staračkim domovima, u bolnicama itd. Te humanoidne robote pokreću vrlo napredni programi koji uključuju i umjetnu inteligenciju.

Umjetna inteligencija za razliku od naprednih programa i algoritama ima karakteristiku da je možemo „trenirati“. Tako humanoidni roboti koje opslužuju programi umjetne inteligencije mogu učiti da hodaju sve sličnije ljudskim bićima, da putem mikromimike koje očitavaju sa lica čovjeka raspoznaju njegove emocije, da sve bolje izvode pokrete ruku: hvatanje ili držanje, itd.

Humanoidni roboti će svakako pronaći svoje mjesto i u autoindustriji, koja i sama snažno razvija programe umjetne inteligencije.

Možemo si zamisliti, u ne tako dalekoj budućnosti da će humanoidni roboti u kadrovskoj službi nekih automobilskih koncerana sudjelovati u odabiru novih zaposlenika (ljudi), da će raditi u pravnom odjelu tih koncerana ili biti članovi nadzornog odbora tih istih koncerana?

Teže mi je zamislti da će humanoidni robot zamjeniti „robotsku ruku“ koja zavaruje neki dio vozila. Za to je humanoidni robot preskup i presložen. Ono što je moguće zamisliti da će humanoidni roboti raditi zajedno sa ljudima u automobilskoj industriji, možda i u pogonima gdje se sastavljaju vozila, a možda biti i šefovi ljudima, jer humanoidni roboti pokretani umjetnom inteligencijom nemaju emocija, nemaju nagone, i „vrlo rijetko griješe“ !

Umjetna inteligencija ima svoju značajniju primjenu u autonomnim (samovozećim) vozilima, koja bez čovjeka sudjeluje u prometu. Najnoviji primjer su robo-taksiji koje razvija hrvatska tvrtka Rimac Automobili ili Google-ovo vozilo koje ponekad možemo sresti na ulicama većih gradova. Autonomna vozila nemaju vozača i umjetna inteligencija u potpunosti upravlja tim vozilom u prometu.

Njemački koncern Daimler već godinana testira autonomna teretna vozila u Americi s nadom da će u budućosti ta vozila biti upravljana isključivo umjetnom inteligencijom. U sadašnjoj fazi testiranja ta teretna vozila kojom upravlja umjetna inteligencija imaju i vozača, ali on ne sudjeluje u prometu, već pasivno participira u vožnji i prati tok vožnje. Testiranje mora ipak učiniti čovijek!

Europska komisija je postavila za cilj da će od 2035. godine Europska automobilska industrija stati s proizvodnjom osobnih vozila na unutarnje izgaranje (benzin / dizel) i da će se od 2035. godine Europljani proizvoditi isključivo električna osobna vozila. Možda je taj cilj realan, a možda je i preuranjen.

Ono što je sigurno, da će se vrlo snažno u narednim godinama razvijati vozila, a posebno autobusi, kamioni, građevinski i poljoprivredni strojevi, ali i osobni automobili na vodik (H2). Posebno je interesantan „plavi vodik“ kojeg dobivamo elektrolizom vode, a električna energija za elektrolizu vode je proizvedena iz obnovljivih izvora. Vozila koja koriste za pogon vodik su također „električna vozila“, gdje kemijskim procesom, točnije sagorijevanjem vodika u „gorućim člancima“ dobijamo električnu energiju koja pokreće vozilo. Kao nus-proizvod iz auspuha tih vozila izlazi vodena para.

Danas gotovo da ne postoji automobilska industrija koja ne proizvodi neku vrstu električnih vozila, bilo da su to:

- Standardna električna vozila

- Plug-in hibridna vozila

- Vozila na vodik (H2)

Budućnost cestovnog prijevoza je očito električna i u budućnosti će vjerovatno prijevoz biti kombinacija gore navedenih tehnologija.

Umjetna inteligencija će sve više participirati u automobilskoj industriji, bilo u obliku robota pokretanih umjetnom inteligencijom, bilo ugradnjom komponenti i programa umjetne inteligencije u autonomna (samovozeća) vozila!

Daljnje jačanje i povezivanje automobilske industrije, robota i umjetne inteligencije je realna stvarnost. Utopija je, da je umjetna inteligencija „inteligentna“, da će roboti u potpunosti zamjenti ljude kao radnu snagu i da će automobilska industrija u budućnosti ići isključivo u pravcu razvoja električnih vozila. U automobilskoj industriji oduvijek postoje kreativni inženjeri, koji neprestano razmišljaju i tragaju za novim tehnologijama i naprednijim pogonima za osobna i teretna vozila.

Možda nikada nećemo otkriti perpetum mobile, a možda smo na pragu njegovog otkrića!

Nakon izuma kotača ljudsko biće se neprestano tehnički razvija. Postigli smo ogroman napredak u tehnici, medicini, programiranju i znanosti općenito. Umjetna inteligencija je i treba ostati jedino „alat“ kojim će upravljati čovijek!

Dražen Katić

Srebro se smatra i industrijskom sirovinom, jer se masovno primjenjuje u industrijskoj proizvodnji. Rast cijene srebra je veći od rasta cijene zlata, posebno zadnjih 10 godina. Razvoj autonomnih vozila, robota, kvantnih računala koje podržavaju programi umjetne inteligencije potrošnju zlata i srebra u industrijskom smislu u skoroj budućnosti umnogostručiti će.

Tvrtka Elementum Hrvatska d.o.o. već 15 godina uspješno posluje na Hrvatskom tržištu te svojim klijentima nudi ulaganje ili kupnju investicijskog zlata i srebra od najvećih svjetskih kovnica. Više o tvrtci i njenoj ponudi investicijskih kovina možete pogledati pod slijedećim linkom:

PAMETNA FINANCIJSKA ULAGANJA : Elementum Hrvatska d.o.o.