Istok Hrvatske nekada je bio poznat po drvnoj industriji. Nažalost, proteklih dvadesetak godina, kao i mnoge druge industrijske grane, i ova je gotovo u potpunosti nestala.
No, potencijal je tu. Velik je i svakako ga treba iskoristiti.
“Na prostoru županije još uvijek više tisuća hektara nije u sustavu poticaja, čak nije ni prepoznatljivo u smislu njihovog valjanog korištenja. Ljudi zanemaruju to što imaju, a ljubomorno čuvaju. U pravilu, imamo prilično nesređeno stanje sa neprepoznatljivim potencijalom te se moramo kao struka malo više pozabaviti time. Imamo površine i razloge da poljoprivreda pridonese energetskoj učinkovitosti, odnosno i samodostatnosti lokalne zajednice“, ističe Andrija Matić, pročelnik UO za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.Brzorastuće vrste drveća pogodne za biomasu
Upravo te površine idealne su za provođenje europskog projekta.
Riječ je o kulturama kratkih ophodnji, modernoj poljoprivrednoj
djelatnosti koja proizvodi drvnu sječku za dobivanje energije. Riječ je o
brzorastućim vrstama drveća koje se ovisno o klimatskim uvjetima,
karakteristikama tla i dostupnosti vode sade ručno ili strojno. U
Hrvatskoj se sade crna joha, breza, grab, kesten, jasen, bagrem, topola i
vrba. Ciljana područja energetskog instituta Hrvoje Požar su
Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija.
Željka Fištrek, istraživačica na energetskom institutu Hrvoje Požar
ističe: “Organiziramo seminare za poljoprivrednike, upravitelje javnim
zemljištem i potencijalne korisnike drvne sječke i peleta.”
Na našem području ljudi još uvijek nisu dovoljno upoznati s prednostima koje sa sobom donosi proizvodnja peleta i općenito iskorištavanje biomase. Tek posljednjih desetak godina počinje se intenzivirati poticanje proizvodnje, zahvaljujući integraciji u Europsku uniju.
Pelet upola jeftiniji od lož ulja
Josip Faletar, predsjednik Klastera Slavonski hrast govori: “Sad
se polako pokreće svijest ljudi i u ekonomskim razlozima jer je pelet u
odnosu na lož ulje jeftiniji u pola, a u odnosu na plin otprilike za
PDV. Mi kad kupimo pelet razvijamo naše firme u regionalnom razvoju. Od
100 kubika trupaca, imate 20 kubika parketa, poda ili vrata, a 80% je
drvni ostatak. Ako taj ostatak oplemenite, date mu neku dodatnu
vrijednost, time se i dodatno zapošljava ljude.”
U čitavoj priči ne smije se zanemariti ni ekološka komponenta, koju potenciraju europske politike.
“U usporedbi sa fosilnim gorivima, to je jedan energent koji je
čišći, koji je CO2 neutralan te je zbog toga pogodniji za gradove”,
ističe Željka Fištrek.
Potiče se domaća proizvodnja
U našim krajevima postoji svojevrsna tradicija grijanja na biomasu, no riječ je o ogrjevnome drvetu.
Pozitivan primjer za ovu priču dolazi iz Vukovara, gdje je gradska
tvrtka odlučila kotlovnicu, koja je do tad radila na lož ulje,
zamijeniti i prijeći na pelete.
Prelazak na biomasu isplativ je građanima, posebice ustanovama, iz
nekoliko razloga. Osim što je sirovina jeftinija, prelazak na nov sustav
moguće je u visokom postotku sufinancirati iz Europskih fondova,
smanjuje se emisija štetnih plinova, a ujedno potiče domaća
proizvodnja.”
Komentar gornjega teksta objavljenog na online portalu “agroclub”.
Pelet kao sirovina za proizvodnju topline je atraktivan pošto je jeftiniji od lož uja, ugljena, ali i ogrijevnog drva. Međutim jedino pelet koji se proizvede od otpadnog drva je jeftiniji od ogrijevnog drveta.
Kod brzorastućih vrsta drveća potreban je oprez. Uništeni su veliki dijelovi prašuma u Južnoj Americi, posebice Amazoni u borbi za proizvodnju palminog ulja i brzorastućih vrsta drveća. I jedno i drugo su monokulture koje donose dobit koja je manja od štete koja je učinjena krčenjem prašuma. U Republici Hrvatskoj sadnja brzorastućeg drveća za proizvodnju peleta dovela bi do istog efekta kao i u Južnoj Americi.
Domaće vrste drveće poput hrasta, javora, bukve morale bi se iskrčiti da se dobiju površine za brzorastuće drveće. To bi generalno dovelo do pojave monokultura u području hrvatskih šuma što je dugoročno veća šteta od koristi.
S druge strane, kao što gospodin Faletar u gornjem članku govori, nakon iskorištenja jednog trupca ostaje nam 80% drvnog otpada kojeg možemo ili spaliti ili proizvesti od njega pelet. Ako otpad koristimo za ogrjev dobivamo nisku energetsku (ogrjevnu) vrijednost. S druge strane korištenjem drvnog otpada za proizvodnju peleta dobivamo sirovinu visoke orgjevne vrijednosti koju možemo koristiti za domaće potrebe ili ju izvoziti.
Republika Hrvatska se obvezala da će do 2020. godine udio potrošnje električne energije pokriti sa 20% iz domaćih obnovljivih izvora. U obnovljive izvore spadaju energija sunca, energija vode, energija vjetra i biomasa. Pošto pelet spada u biomasu u cilju ostvarenja gore navedene obaveze pelet od otpadnog drva može pronaći odličnu poziciju u sektoru hrvatskog malog i srednjeg obrta. Pelet može otvoriti nova radna mjesta, povećati hrvatski izvoz, omogućiti dodatna sredstva iz fondova Europske unije te spasiti Hrvatsku od visokih kazni koje je čekaju ako 2020. godine ne ostvari već navedenih 20% iz obnovljivih izvora!
Kada govorimo o CO2 neutralnost vrlo je važno napomenuti da jedino
ono posječeno drvo koje je kao pelet ili ogrjev spaljeno, jedino je tada
CO2 neutralno kada se nadomjesti novim drvetom. Neutralnost se ne
postiže činom sadnje već kada drvo poraste te apsorbira istu količinu
CO2 kao posječeno drvo. Pelet kao sirovina štiti prirodu, međutim jedino
dok se proizvodi od otpadnog drva. Brzorastuće drveće se pokazalo kao
mač sa dvije oštrice.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj knjizi “KOMENTARI O POLITICI I ODRŽIVOJ EKONOMIJI REPUBLIKE HRVATSKE”!
Knjiga je objavljena u ožujku 2019. godine, a u papirnom obliku dostupna je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće “Peleman Industries NV”!
