subota, 23. travnja 2016.

„DEUTSCHE HANSE“ - PRETEĆA EUROPSKE UNIJE



Deutsche Hanse (lat. Hansa Teutonica) je bila „udruženje trgovaca“ koja je nastala sredinom 12. stoljeća. To udruženje je bilo rasprostranjeno u 16 zemalja, a tvorile su ga gotovo 200 manjih i većih gradova. Boje zastave udruženja trgovaca su bile „bijela i crvena“, koje su još danas prisutne u grbovima bivših gradova Hanse.
Osnivanje „Deutsche Hanse“ je imalo dva osnovna cilja:
  1. Kod transporta „robe“ preko Sjevernog mora u Aziju i Južnu Europu mnogi brodovi bili su opljačkani od strane gusara.Udruzenje trgovaca se uspješno odupiralo gusarskoj pljački te je bilo uspješno i u protjerivanju gusara sa otvorenog mora.
  2. Udruženje trgovaca je bolje zastupalo interese trgovaca posebice u inozemstvu. Deutsche Hanse je imala utjecaj na stvaranje prvog pisanog „Zakona o pomorstvu“!

U 14. stoljeću su se cijeli gradovi udružili u „Deutsche Hanse“, tako da se taj period koji se proteže sve do 17. stoljeća naziva i „Städtehansa“, odnosna „Gradovi Hanse“! Još danas postoje ostaci Hanse u imenima nekih njemačkih gradova kao npr. Hansestadt Hamburg i Hansestadt Bremen.

Točan datum osnivanja „Deutsche Hanse“ nije poznat.
Tri važna faktora koja su utjecali na osnivanje udruženja trgovaca u 12. stoljeću bili su:
  1. Sve intenzivniji prijevoz „robe“ brodovima u Aziju, južnu, sjevernu i istočnu Europu.
  2. Od 11. stoljeća raste rasantno broj stanovnika Europe, a samim tim i proizvodnja kao i potrošnja. Roba iz inozemstva morala je biti dostavljena u Europu da bi stanovništvo podmirilo svoje potrebe. Višak robe iz Europe se izvozio.
  3. Roba se proizvodila u gradovima Hanse te se izvozila brodovima. Gradovi su se na taj način bogatili te predstavljali sve veću ekonomsku ali i političku moć.

U srednjem vijeku u doba „križarskih ratova“ mnogobrojni proizvodi koji su do tada Europi bili nepoznati našli su put prema europskom potrošaču. Deutsche Hanse je svojim brodovima preko Italije dovozila sećer, začine, pamuk u cijelu sjevernu i zapadnu Europu.
Iz sjeverne Rusije je uvozila žitarice, drvo, vosak i krzno, a iz zapadne Europe trgovala je vinom.

U to vrijeme njemački gradovi Braunschweig, Hamburg i Bremen igraju važnu trgovačku rutu od južne Njemačke prema sjeveru. Međutim tako razvijena trgovina je bila mamac za pljačku morskih i riječnih gusara. Posebno su bili izloženi pljačkaškim pohodima Danaca (Vikinzi) njemački gradovi Lübeck i Hamburg.
Da se obrane od plačkaških napada ta dva grada 1241. osnovala koaliciju i stvorila vojnu pomorsku flotu. Ta pomorska flota je porazila Dance na otvorenom moru te u potpunosti pokorila jedan dio Danske. Toj vojnoj koaliciji 1247. pristupio je grad Braunschweig te u narednih 25 godina preko 60 drugih gradova. Na taj način Deutsche Hanse postaje u vrlo kratkom roku ne samo jaka ekonomska već i vojno politička sila. U periodu svoje najveće moći Deutsche Hanse je brojila 85 gradova te posjedovala više od 200 brodova.

Političko vojnu moć Deutsche Hanse je pokazala u svrgavanju švedskog kralja Magnusa sa pretstolja. Također je i gradonačelnik Danziger objavio rat danskom kralju Christianu. Moćna Deutsche Hanse je privukla partnerstvo drugih važnih gradova kao npr. Nowogorod u Rusiji, Bergen u Norveškoj, Brügge u Nizozemskoj i Londona u Engleskoj.

Ako se pojedini gradovi nisu pridržavali tadašnjih zakona Deutsche Hanse bili su kažnjeni na način da su im oduzeti brodovi te im je bilo na taj način uništeno trgovanje.

Tri stotine godina Deutsche Hanse je predstavljala ekonomsku, vojnu i političku moć. Od sredine 16. stoljeća gradovi Hanse počinju napuštati udruženje trgovaca, tako da 1630. jedino još Hamburg, Lübeck i Bremen sačinjavaju Deutsche Hanse. I ta tri grada su 1810. godine francuskim osvajanjem pripojena Francuskom carstvu.

Deutsche Hanse su sačinjavali 183 grada u 16 zemalja:

Gradovi „Deutsche Hanse“:

BELGIJA

NJEMAČKA

ENGLESKA

ESTONIJA

FINSKA

FRANCUSKA

ISLAND

LETONIJA

LITVA

NIZOZEMSKA

NORVEŠKA

POLJSKA

RUSIJA

  • Belozersk
  • Ivangorod
  • Kaliningrad
  • Kingisepp
  • Smolensk
  • Tikhvin
  • Torzhok
  • Totma
  • Twer
  • Velikij Ustjug
  • Wologda

ŠKOTSKA

  • Aberdeen
  • Edinburgh

ŠVEDSKA

BJELORUSIJA

  • Polozk
  • Vitebsk
ZEMLJOPISNA KARTA „DEUTSCHE HANSE“ (Izvor:dokuwiki.noctrl.edu)
















Promatrajući zemlje „Deutsche Hanse“ i zemlje članice Europske unije uočavamo vrlo veliku teritorijalnu sličnost.Jedino Rusija nije danas zastupljena u EU. Početak Europske unije možemo promatrati od 1951. godine kada je šest europskih zemalja osnovalo Uniju. Na početku svog osnivanja Europska unija je imala isključivo ekonomski karakter.
Danas Europsku uniju sačinjava 28 zemalja članica sa 507,42 milijuna stanovnika. U zadnje vrijeme pored ekonomske uloge Europska unija igra i sve veću političku i vojnu ulogu u svijetu. Europska unija je aktivno uključena u borbu protiv terorističke vojske ISISA, u razriješavanje vojnog konflikta između Ukrajine i Rusije itd. Zemlje članice Europske unije su i članice NATO saveza. Njega pored zemalja Europske unije čine još i SAD-e i Turska.

Za mene se postavljaju ključna pitanja kako bi funkcionirao NATO bez zemalja Europske unije te da li zemlje Europske unije za uopće trebaju NATO zaštitu Europe?

Činjenica da su SAD započele većinu ratova u zadnjih 30 godina izvan teritorija SAD-a u koje su redovito uvukle članice Europske unije. Ti ratovi su vođeni prvenstveno zbog resursa i osvanja strateških vojnih pozicija na našem planetu. Ti ratovi su imali "kao masku" svrgavanje diktatorskih režima posebice u Arapskim zemljama. I nakon svrgavanja tih diktatorskih režima arapske zemlje su završile u teroru, drugoj vrsti diktature, siromaštvu, gladi i globalnom izbjegličkom kaosu. SAD su u pravilu nakon imperijalističkih osvajanja drugih zemalja kratko bile vojnu prisutne u tim zemljama te naposljetku povukle svoju vojsku iz tih područja. Zemlje Europske unije koje su vojno učestvovale u navedenim ratovima ili samo bile politički promatrač, nakon povlačenja američke vojske nastavile su osiguravati "red i mir" u tim zemljama. Zemlje poput Njemačke koje nisu sudjelovale u vojnim imperijalističkim ratovima Amerike nakon završetka tih ratova preuzele su ulogu u ekonomskoj izgradnji tih porušenih zemalja te izobrazbi policije.
Imperijalistički ratovi kojima smo svjedoci u zadnjih 30 godina rezultirali su stvaranjem prvo terorističke organizacije Al Quaida, a danas terorističke vojske ISISA.

Koji će politički i vojni kurs zauzeti Europska unija u narednom periodu najbolje bi nam mogli odgovoriti naši zastupnici u parlamentu Europske unije. Mi kao građani moćemo samo o tome nagađati.
Ja osobno smatram da bi daljnji savez sa SAD-om trebao postojati samo na ekonomskom području. Vojni savez nam je donio veliku štetu. Europska unija je postala krajnja destinacija političkih i ekonomskih izbjeglica iz cijeloga svijeta, dok je Amerika ostala pošteđena te ne prima izbjeglice iz zemalja u kojima je vodila ratove.
Europska unija je nadalje u nekoliko zadnjih mjeseci doživjela terorističke akcije pripadnika ISIS-a (Francuska, Belgija) dok su SAD ostale pošteđene.

Smatram da je Europska unija sa svojih 28 dosadašnjih članica i sa preko pola milijarde stanovnika sada zrela za osnivanje "Federacije" ili "Konfederacije" zemalja članica. Samim time i osnivanaj "Oružanih snaga Europske unije". Samim time će se u svijetu pozicionirati ne samo kao ekonomska, već kao i politička i vojna moć. Na našem planetu postoji nekoliko ekonomsko-vojnih giganata. To su Kina, Rusija, Pakistan, Indija i Brazil. Te zemlje čine više od 2/3 ukupnog stanovništva našeg planeta te posjeduju nuklearnu moć.
Resursi našeg planeta su pri kraju. Još će se u ovom stoljeću voditi nemilosrdni ratovi "giganata" za posljednje resurse na zemlji. Da bi Europska unija imala šansu za preživljavanje u neizvjesnoj budućnosti nikako nam nije od pomoći ekonomska zajednica zemalja. U budućnosti će preživjeti samo vojno najjači.

Na nama je da li ćemo i dalje živjeti u obitelji koja se bazira na ekonomskoj suradnji (sadašnja EU) ili ćemo učiniti slijedeći korak ka stvaranju ravnopravnog vojno-političkog "giganta" koji će nam osigurati "šansu za budućnost".

  Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!
Prvi puta knjiga je objavljena u ožujku 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić



Objavio/la u Nema komentara:

"DER LEBENSWANDEL"


"Der Lebenswandel"
34,5 x 50,0 cm
Papier, Acryl
21.05. 2015 Stuttgart



Objavio/la u Nema komentara:

petak, 22. travnja 2016.

EKONOMIJA I POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE - SMJERNICE ZA BUDUCNOST



 Republika Hrvatska ima "izbor" svoj razvoj fokusirati na 4 navedena
područja (4 elementa odrzivosti / odrzive ekonomije):

A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna vozila.
2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellness u Republici Hrvatskoj„. Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova.
3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„. Jačanje pčelarstva.
4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„. Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku i zrakoplovnu industriju, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.
5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj„. Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku te proizvodi u području „bionike“.
6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„!

 B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u  Republici Hrvatskoj.
2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„.
3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice)
4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“ te pojačano subvencioniranje kroz fondove Europske unije.
5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj
6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj.
7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!

C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!
2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama.
3. Povećanje najmanjih mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije.
4. Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.
5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na plaćenu stručnu praksu u vodeće svjetske tvrtke.
6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelj elektroničke pismenosti te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!
7. Jačanje volonterskih organizacija u Republici Hrvatskoj.

D) Političko područje

1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„.
2. Ukidanje „preskupih 20 Županija“, te uvođenje „5 hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske.
3. Ukidanje grčke riječi „dijaspora“, te uvođenje službene riječi „Hrvatsko iseljeništvo„.
4. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!
5. Organizirano učenje hrvatskog jezika za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.
6. Veća politička prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini.
7. Opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini!

Otvaram diskusiju o navedenim prijedlozima. Slobodno i bez ustezanja se oglasite u komentarima bloga. Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Svako vrijedjanje po bilo kojoj osnovi ce rezultirati brisanjem napisanog.

Uskoro cu dovrsiti prezentaciju u slikama o prvoj stavci napisanog teksta. Nakon dovrsetka prezentacija ce se moci "online" pogledati.

Ugodan dan.
Drazen Katic

Objavio/la u Nema komentara:

Izjednačava se starosna mirovina žena i muškaraca"

Citirani tekst je preuzet iz online portala "Poslovnidnevnik", dana 21.04.2016

Link: http://www.poslovni.hr/hrvatska/vlada-izlazi-u-javnost-izjednacava-se-starosna-mirovina-zena-i-muskaraca-311901?utm_source=Facebook&utm_medium=Status&utm_content=311901&utm_campaign=FB+page+statusi

"Prezentacija koju su članovi Vlade održali pred socijalnim partnerima pokazuje da je Vlada odlučila prihvatiti sve tri sugestije Europske komisije vezane uz uvjete umirovljenja.

Hrvatski će radnici odlaziti u prijevremenu mirovinu sa 64 godine, a u starosnu sa 67 godina života – najvažnija je promjena s kojom će Oreškovićeva Vlada izaći pred Bruxelles, ali i domaću javnost, piše Večernji list.
 
Prezentacija koju su članovi Vlade održali pred socijalnim partnerima pokazuje da je Vlada odlučila prihvatiti sve tri sugestije Europske komisije vezane uz uvjete umirovljenja. Od iduće će se godine ubrzati ujednačavanje radnog vijeka muškaraca i žena tako što će žene svake sljedeće godine raditi šest mjeseci dulje dok se 2023. godine ne izjednače s muškarcima.

Nakon toga će i muškarcima i ženama radni vijek postupno rasti za šest mjeseci te će svi od 2028. godine raditi punih 67 godina – što je deset godina ranije nego što je planirala Milanovićeva Vlada! Tako bi žene rođene 1958. godine tek 2023. ostvarile uvjete za starosnu mirovinu, kad napune 65 godina života, a ne 2020. kako propisuje sadašnji zakon. Svi koji su rođeni 1961. godine i kasnije prvi uvjet za prijevremenu mirovinu steći će kada navrše 64 godine, a u starosnu će odlaziti sa 67 godina života."

KOMENTAR: 

 
Odlazak u starosnu mirovinu sa 67 godina podrazumijeva razmatranje 2 aspekta bilo da se radi o zenama ili muskarcima. Prvi aspekt je: Na kojem radnom mjestu je osoba zaradila starosnu mirovinu? Europski politicari su sve strpali u jedan kos. Jedan sveucilisni profesor i jedan radnik koji radi na gradjevini ili u tvornici imaju jednaku zakonsku obavezu. Apsolutni apsurd. Radnik sa gradjevine je sretan ako uopce i dozivi 67 godina starosti, a sveucilisni profesori se vecinom sa 67 ne daju u mirovinu te pokusavaju koliko toliko produljiti radni vijek. Sveucilista dozvoljavaju proferorima rad do 73. godine zivota, bar je tako bilo prije.

Drugi vazni aspekt koji bi se morao razmatrati je: Da li se od mirovine moze zivjeti? U Njemackoj samo 29% umirovljenika ima mirovinu vecu od 1.000 eura. Socijalna granica je oko 840 eura. U toj zemlji 6 milijuna umirovljenika prima mirovinu manju od 500 eura. Logicno pitanje koje si svatko moze postaviti je: “Da li Njemacka treba mirovinski sistem u kome samo 29% umirovljenika moze od svoje mirovine zivjeti?”

No vratimo se Republici Hrvatskoj. Nova dobna granica za umirovljenike dovodi do ubrzanog odumiranja stanovnistva. Svi oni radnici koji obavljaju teze ili “opasne” poslove tesko da ce dozivjeti starosnu mirovinu. Koja je svrha u tom slucaju uplacivanje novca u mirovinski fond? Da li je bolje tada preuzeti japanski model u kome ne postoji drzavna mirovine, a samim time i ne postoji i odvajanje novca za mirovine? Japanci uplacuju za vrijeme radnog vijeka novac u razlicite stedne fondove te odlaskom u mirovinu od tog novca kasnije i zive.

U Njemackoj se zadnjih dana u medijima govori o starosnoj mirovini od 70 godina. Starosna mirovina od 70 bila je u “Weimarer” republici (1918-1933) u kojoj je i stvoreno mirovinsko kao i socijalno osiguranje te su u to doba ljudi sa 70 godina starosti odlazili u mirovinu.

Apsurdno postojanje mirovinskog sistema pogoduje jedino birakratskoj strukturi koja je zaposlena u mirovinskim institucijama te primaocima visokih mirovina bez obzira u kojoj zemlji zive. Mirovine koje su u visini socijalne pomoci ili su nize od nje nisu mirovine vec “socijalna pomoc”, koja samo pomaze covjeku da prezivi, ali i ne da u trecoj dobi uziva u plodu svog dugogodisnjeg rada.


Objavio/la u Nema komentara:

INDIKATOR - "POBOLJŠANJE ZAŠTITE OKOLIŠA"


INDIKATORI EKOLOŠKE KOMPONENTE



INDIKATOR - "POBOLJŠANJE ZAŠTITE OKOLIŠA"
Mjeri se u emisiji ugljičnog dioksida u tonama po broju stanovnika. Pored metana ugljični dioksid pripada u osnovne krivce za globalno zatopljenje planete odnosno stvaranja "efekta staklenika".
"09.05.2013 je navečer u Mauna Loa na Havaima izmjerena od početka službenog mjerenja najveća koncentracija ugljičnog dioksida u zraku koja je iznosila preko 400 ppm (parts per million).
U zadnjih 800. 000 godina koncentracija ugljičnog dioksida se kretala u granicama od 180 – 280 ppm. Prije početka industrijske revolucije koncentracija CO2 je bila oko 280 ppm."

Što znači izmjerenih 400 ppm za našu budućnost?

Taj iznos je siguran pokazatelj da će prosječno povećanje temperature na zemlji prijeći granicu od 2 stupnja celzijusa. Povećanje temperature do dva stupnja se smatralo podnošljivim za naš budući život na planetu. Sa 2 dodatna stupnja razina mora i oceana bi se do kraja stoljeća dignula za 0,5 do 1 metar. Toj klimatskoj promjeni smo dorasli i mogli bi prilagoditi našu budućnost tim novim uvjetima.
Međutim dizanjem prosječne temperature iznad 2 stupnja celzijusa naša budućnost je prilično neizvjesna. Smatra se da će se razina mora i oceana dignuti više od jednog metra.
Samim tim može doći do prekida golfske struje u Europi koja nam donosi ugodnu klimu. Europa će se vjerojatno početi hladiti. Neki stručnjaci govore o malom ledenom dobu koje bi moglo snaći naš kontinent.

Podizanje razine mora i oceana iznad jednog metra prouzročilo bi potapanje najmanje 10 milijunskih gradova koji se nalaze na niskoj nadmorskoj razini.
Takav porast razine mora i oceana uzrokovao bi velike seobe naroda, nove ratove za zemlju i vodu. Bio bio destabiliziran cijeli političko-ekonomski sistem na našem planetu, proširile bi se bolesti i gladi."

Ugljični dioksid nastaje izgaranjem fosilnih goriva i njihovih derivata.
Ugljični dioksid uzrokuju:
- Termoelektrane koje spaljivanjem ugljena ili plina proizvode električnu energiju i toplinu
- Spalionice smeća
- Industrijska proizvodnja koja koristi fosilna goriva za grijanje, pokretanje strojeva i proizvodnju električne energije
- Transport putnika i robe "vozilima na unutarnje izgaranje"
- Korištenje osobnih automobila na unutarnje izgaranje
- Upotreba "električnih osobnih automobila" i "osobnih automobila na goruće ćelije" koji se napajaju električnom energijom proizvedenom spaljivanjem fosilnih goriva
- Grijanje domaćinstava ugljenom, loživim uljem, plinom i ogrijevnim drvom
Smanjenje emisije ugljičnog dioksida je osnovni zadatak, posebice industrijskih zemalja u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Industrijske zemlje su se 2010. godine usuglasile na zajedničkom projektu "Dva stupnja celzijusa – cilj". To znači da globalno zatopljenje planeta ne bi smjelo prijeći granicu od 2 stupnja celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje tj. godine 1850. Konkretno to znači da do 2050. godine industrijske zemlje trebaju postupno prijeći na održivi način proizvodnje, potrošnje i života građana. U brojkama je to emisija od maksimalno 2 tone ugljičnog dioksida na godinu po stanovniku industrijskih zemalja.
Primjerice u 2010. godini Savezna Republika Njemačka je imala emisiju od 9,1 tone ugljičnog dioksida po stanovniku. U skladu s projektom "Dva stupnja celzijusa – cilj" Njemačka treba do 2050. godine smanjiti emisiju ugljičnog dioksida po stanovniku za preko 80%.
Na koji se način općine i županije u Republici Hrvatskoj mogu uključiti u projekt "Dva stupnja celzijusa – cilj"?
Republika Hrvatska u usporedbi sa Saveznom Republikom Njemačkom ima slabije razvijenu industrijsku proizvodnju, a samim time i manju emisiju ugljičnog dioksida prouzrokovanog industrijom.
S druge strane Savezna Republika Njemačka ima velike privatne i industrijske površine popločene fotonaponskim panelima, te na taj način u proizvodnji struje i topline koristi u dobroj mjeri obnovljive izvore energije. U Republici Hrvatskoj je u zadnjih par godina popularizirana "solarna energija". Čak pojedine općine i gradovi nude subvencije građanima prilikom postavljanja solarnih panela na vlastito krovište. Također se subvencionira i proizvodnja tople vode solarnim putem. U tome području se može daleko napredovati. Za razliku od Njemačke, Republika Hrvatska ima veći broj sunčanih sati po kvadratnom metru na godinu. Samim time i veću iskoristivost solarnih panela, odnosno veću proizvodnju električne energije i topline po kvadratnom metru od Njemačke.
Procjena je da u Republici Hrvatskoj građani imaju oko 10.000 € ušteđevine po stanovniku. Jedna od mogućnosti ulaganja ušteđenog novca je i ulaganje u vlastito solarno postrojenje. Dobiveni renditi prodajom energije HEP-u veći su od kamata na štednju ili kamata na oročenu štednju koje nude banke.
Republika Njemačka pritisnuta zakonima u zadnjih nekoliko godina ulaže ogromna sredstva u izolaciju izgrađenih zgrada. Nove zgrade moraju od početka biti građene sa propisanom izolacijom. Poznato je da ogromna količina ugljičnog dioksida nastaje grijanjem stambenih i radnih prostora. U tom segmentu se ponovo pruža prilika općinama, županijama, ali i građanima da prilikom sanacije fasade stambene ili poslovne zgrade korisno ulože financijska sredstva u izolaciju. Ta uložena sredstva su investicija, a ne trošak pošto se u narednim godinama smanjenim računom za grijanje ta sredstva ubrzano vraćaju vlasniku.
Republika Njemačka je zacrtala da do 2020. godine ima 1 milijun električnih vozila na svojim ulicama. Shodno tome u njemačkim gradovima nije više rijetkost vidjeti ili koristiti električna vozila.
Projekt "Car to go" stavio je na raspolaganje građanima grada Štutgarta 400 električnih automobila tipa "smart". Za upotrebu električnog smarta potrebno se jednom registrirati, te sa korisničkom karticom koju dobijete nakon registracije plaćate upotrebu vozila. Republika Hrvatska nema autoindustriju i ne može razmišljati i djelovati u okvirima poput Njemačke. Za našu zemlju je interesantno da kao turistička destinacija pratimo trend elektromobiliteta.
Električna vozila su za sada prilično skupa. Elektro-smart košta oko 20.000 eura. To je za građane Republike Hrvatske priličan novac. Međutim općine i županije, te turističke zajednice prilikom obnove voznog parka mogu razmisliti da novi vozni park obnove bar jednim električnim vozilom.
Danas postoje i električni bicikli koji su znatno jeftiniji od automobila. Za ca. 1.500 eura možete kupiti solidan elektrilnični bicikl. To je prilika za općine i gradove uzduž Jadrana da iznajmljivanje bicikala i mopeda dopune iznajmljivanjem električnih bicikala. Samim time će učiniti hrvatski turizam atraktivnijim, zrak u gradovima čišćim, te će ravnopravno krenuti u korak sa projektom "Dva stupnja celzijusa – cilj"!
U Republici Hrvatskoj mnoga kućanstva imaju po dva osobna automobila. Ako ponekad ostavimo automobil na parkiralištu ili u garaži, te obavimo kupovinu namirnica pješice ili biciklom smanjit ćemo individualnu emisiju ugljičnog dioksida, a učiniti i nešto dobro za vlastito zdravlje. Djecu trebamo motivirati da po lijepom vremenu u školu ide pješice ili biciklom, a da javni prijevoz koriste u kišovite i zimske dana.
Republika Njemačka je donijela zakon o postupnom napuštanju proizvodnje električne energije nuklearnim putem. Republika Hrvatska koristi veliki dio električne energije proizvedene u nuklearnoj elektrani "Krško". U planu je i gradnja novih termoelektrana na ugljen ili plin u našoj zemlji. Da li je to ispravan poslovni i ekološki potez dalo bi se diskutirati. Tek kada iscrpimo prirodne (regenerativne) mogućnosti za proizvodnju električne energije i topline , tek tada možemo razmišljati o neophodnoj "dopuni" proizvodnje energije iz fosilnih goriva. U Republici Hrvatskoj o tako bitnoj stavci kao što je energija trebao bi odlučiti hrvatski narod putem referenduma. Referendum o budućoj proizvodnji energije u Republici Hrvatskoj bi bio svrsishodan.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Prvi puta knjiga je objavljena u veljači 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić
 



Objavio/la u Nema komentara:

"DIE FLASCHE"


"Die Flasche"
42,0 x 29,7 cm
Papier, Bleistift und Buntstifte
27.05.2014 Stuttgart

 
Objavio/la u Nema komentara:
Pretplati se na: Postovi (Atom)