Za
sve one koji se ne susreću često
sa navedenim terminom kapitalno ulaganje se
definirao kao ulaganje novca u neki financijski proizvod ili
ulaganje novca u određenu materijalnu
vrijednost sa ciljem da se novac "oplodi"
ili da se taj novac zaštiti od gubitka
vrijednosti.
Novac možemo uložiti u slijedeće financijske proizvode:
- štednja na štednim knjižicama
- oročena štednja
- ulaganje u životno osiguranje
- ulaganje u mirovinsko osiguranje (dopunsko)
- štambena štednja itd.
Ulaganje u materijalne vrijednosti kao kapitalno ulaganje može biti:
- kupovina nekretnina (stanovi, kuće, kuće za odmor, vile, poslovni prostori)
- kupovina pokretnina (automobil, avion, brod, jahta)
- kupovina zemljišta (građevinsko, poljoprivredno, vrtovi, pašnjaci)
- kupovina šuma i ulaganje u vlasništvo nad dijelom prašuma
- kupovina umjetničkih vrijednosti (slike, skulpture, knjige, antikviteti)
- ulaganje u održive izvore energije (kupovina fotonaponskih panela, kupovina većih ili manjih vjetrenjača za proizvodnju struje, kupovina uređaja za proizvodnju eko-plina)
- ulaganje u plemenite metale (zlato, srebro...)
- ulaganje u drago kamenje (dijamanti, rubini...)
-
ulaganje u bušotine nafte i plina
-
ulaganje u izvore pitke vode
- ulaganje u udjele (dionice) u: tvornicama, kompanijama, konzernima, bankama, osiguranjima
Postavljaju se temeljna pitanja: Koja su dobra, a koja loša kapitalna ulaganja? Gdje se danas najviše isplati uložiti? Koja kapitalna ulaganja su rizična?
- ulaganje u udjele (dionice) u: tvornicama, kompanijama, konzernima, bankama, osiguranjima
Postavljaju se temeljna pitanja: Koja su dobra, a koja loša kapitalna ulaganja? Gdje se danas najviše isplati uložiti? Koja kapitalna ulaganja su rizična?
Na
ta pitanja je gotovo nemoguće odgovoriti. Tržište se svakodnevno
mijenja i ono što je danas dobro, sutra više nije. Kod kapitalnog
ulaganja je bitno da se odlučimo za jednu od dviju temeljnih stvari:
- Viša dobit i veći rizik ulaganja
- Niža dobit te manji rizik ulaganja
Kada
smo to odlučili tada u razgovoru sa neovisnim financijskim
savjetnikom možemo potražiti odgovarajući proizvod za naše
ulaganje.
Želio
bih ukratko spomenuti "oročenu
štednju"
kao način kojim
pokušavamo oploditi naš
novac ili ga u najmanju ruku zaštititi
od inflacije.
U Njemačkoj je najčešća kamata na oročenu štednju između 2,8 i 3,2% na godinu.
To znači da ste od 100 oročenih eura godišnje zaradili maksimalno 3,2 eura, a banka je godinu dana trgovala sa Vašim novcem i ostvarila profit.
Ako uzmemo službenu stopu inflacije u Njemačkoj od 3,2 % vidljivo je da ćemo oročenjem našeg novca zaraditi nulu eura.
U Njemačkoj je najčešća kamata na oročenu štednju između 2,8 i 3,2% na godinu.
To znači da ste od 100 oročenih eura godišnje zaradili maksimalno 3,2 eura, a banka je godinu dana trgovala sa Vašim novcem i ostvarila profit.
Ako uzmemo službenu stopu inflacije u Njemačkoj od 3,2 % vidljivo je da ćemo oročenjem našeg novca zaraditi nulu eura.
Međutim
ako smo oročili veću sumu novca, te imamo kao pojedinac godišnju
kamatnu dobit veću od 801 € ili kao bračni par veću od 1.602 €,
tada još dodatno plaćamo državi slijedeće poreze:
- Porez na dobit 25%
- Porez na solidaritet 5,5%
- Porez crkvi 8% (ako smo član katoličke ili protestantske crkve)
Pošto
smo kroz oročenu štednju zaradili nulu eura, moramo od toga još
odbiti navedene postotke poreza kod većeg oročenog iznosa.
To
je gorka stvarnost. Zaradila je banka, država i crkva, a mi smo u
minusu.
Usprkos
svemu tome građani Njemačke imaju preko 5 bilijuna eura u
različitim financijskim proizvodima (normalna štednja, oročena,
životna osiguranja itd.).
Republika
Hrvatska je po štednji građana daleko iza Njemačke, međutim
građani imaju na štednji u bankama Republike Hrvatske preko 161
milijardu kuna, a samo u Ljubljanskoj banci imaju "zarobljeno"
300 milijuna eura.
U
većini banaka u Republici Hrvatskoj oročena štednja se dijeli na
kunsku oročenu štednju i deviznu oročenu štednju, odnosno oročenu
štednju u eurima. Kamate za kunsku oročenu štednju su nešto više
nego kamate na štednju oročenu u eurima. Klijent najčešće može
oročiti svoj novac od jednog mjeseca do tri godine i shodno tome
dobija određenu kamatnu dobit.
Važno
je istaknuti da u Republici Hrvatskoj država preko Državne agencije
za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka "jamči za
štednju građana" do iznosa od 400.000 kuna. Preko tog iznosa
štednja ima karakter visokog rizika!
Da
li ćemo mi naš novac uložiti u neki financijski proizvod ili u
materijalnu vrijednost ovisi jedino o nama samima. Vrlo je važno
prije ulaganja konzultirati dva neovisna savjetnika iz područja
kapitalnih ulaganja. O prijedlozima treba dodatno razmisliti i
odlučiti se za najpovoljnije ulaganje u tom trenutku.
Vrlo
je bitno da Vaš novac nikada ne uložite samo u jedan financijski
proizvod. Za preporučiti je kombinacija ulaganja "financijski
proizvod plus materijalna vrijednost". U tom slučaju ako se i
dogodi najgore izgubiti ćete samo jedan dio Vašeg kapitala.
Moram
napomenuti da su pojedina kapitalna ulaganja podložna visokoj
špekulaciji, pa je stoga neophodan dodatni oprez.
Moj
osobni moto kod savjetovanja u području kapitalnog ulaganja je:
"
Low risk. More sleep" – odnosno hrvatski rečeno "Nizak
rizik, miran san"!
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM
EKONOMIJOM U
BOLJU ZAJEDNIČKU
BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen
Katić