POSTWACHSTUMSÖKONOMIE (Post-growth economy) - EKONOMIJA NAKON INDUSTRIJALIZACIJE!

POSTWACHSTUMSÖKONOMIE (Post-growth economy)

Njemački naziv „Postwachstumsökonomie“ unio je prvi puta 2006. godine Carl von Ossietzky (univerzitet Oldenburg) u znanstvenu diskusiju vezanu za održivi razvoj. Pošto nisam našao adekvatan prijevod njemačke riječi na hrvatski jezik koristiti ću taj termin na izvornom njemačkom jeziku.

Krajem prošle godine bio sam nazočan na jednom predavanju o toj temi koje je održao prof. dr. Niko Peach sa univerziteta u Oldenburgu. Dr. Peach je ukazao na perspektive koje nam nudi „Postwachstumsökonomie“ u eri brze potrošnje fosilnih goriva.

On je „Postwachstumsökonomie“ definirao kao: „Gospodarstvo koje nije bazirano na rastu bruto društvenog proizvoda (BDP), već kao gospodarstvo smanjenog konzuma, odnosno smanjene potrošnje. To gospodarstvo temelji se na kvalitetnoj, održivoj, ekološkoj, dematerijalizirajućoj (smanjena uporaba resursa) i dekarbonizirajućoj (smanjena uporaba fosilnih goriva) proizvodnji.“

„Postwachstumsökonomie“ se također orijentira na smanjenoj velikoserijskoj industrijskoj proizvodnji te jačanju lokalne i regionalne proizvodnje dobara.

Zašto potrošačko društvo nije alternativa za „Postwachstumsökonomie“?

1. U potrošačkom društvu konzumiranjem materijalnih dobara odnosno uvijek ponovnom kupovinom ne povećavamo dugoročno i naše unutarnje zadovoljstvo tj. osjećaj sreće. Taj osjećaj sreće koji se javlja kupovinom materijalnih dobara traje vrlo kratko te se nakon tog kratkog vremena povišena razina serotonina (hormona sreće) ponovo vraća na uobičajenu razin.
2. Stalni ekonomski rast uzrokuje paralelno i siromaštvo, glad i neravnomjernu raspodjelu financijskog i materijalnog dobra. Danas je siromaštvo u svijetu daleko veće nego je bilo 80. godina.
3. Neprekidni gospodarski rast se približio svojoj gornjoj granici. Svima nam je poznat izraz „Peak oil“. U dobu stalnog gospodarskog rasta nemilosrdno se troše ne samo nafta već metali, drvo, ugljen, uran, plin, rijetka zemlja, pitka voda. Resursi se približavaju točci potpunog nestanka. Shodno tome govori se o fenomenu „Peak everything“. Glad za resursima i energijom posebice kroz Kinu i Indiju ubrzava približavanje točke „Peak everything“.

Put od stalnog gospodarskog rasta, odnosno potrosačkog društva prema „Postwachstumsökonomie“ može se sagledati kroz slijedeće korake:

1. Usporavanje (smanjivanje) proizvodnje i potrošnje
   U našem potrošačkom društvu sve se mjeri efikasnošću i brzinom. Ta efikasnost dovodi do megalomanske proizvodnje proizvoda i dobara te do uništenja resursa. Usporavanje odnosno smanjivanje potrošnje proporcionalno bi dovelo do smanjivanja proizvodnje.
   

2. Balans u zadovoljenju potrošačkih potreba samoproizvodnjom i uvozom (kupovinom) dobara.
   Stabilno je samo ono društvo koje ima minimalnu razliku između ukupno proizvedenih i ukupno potrošenih dobara. Takvo društvo je održivo. Uvoz dobara čini nas ovisnim o financijskom sustavu (devize). Samoproizvodnja nudi neovisnost. Zahtjeva jedino posjedovanje resursa i radne snage. Samoproizvodnja kao npr. urbani vrtovi omogućava smabdjevanje jednog dijela stanovništva grada sezonskim voćem i povrćem. Ako želimo uživati u egzotičnom voću (mango, kivi) tada ga moramo uvesti.
   
3. Uspostavljanje lokalne (regionalne) ekonomije
   Poznat koncept je „Community Supported Agriculture (CSA)“. Grupa potrošača financijski pomaže jedan OPG. Potrošači financijski sudjeluju u kupnji sjemena, goriva za poljoprivredne strojeve itd. S druge strane poljoprivredno gospodarstvo se obavezuje te iste potrošače u toku cijele godine ili sezonski snabdijevati sa poljoprivrednim proizvodima. Na taj način stvara se lokalna ekonomija koja nije ovisna o uvoznim proizvodima ili financiranju banaka.
   
4. Institucionalne inovacije
   Za siguran put u „Postwachstumsönonomie“ potrebno je sprovesti agrarne i monetarne reforme. Poneke regije mogu se odlučiti za uvođenje „Regionalnog novca“, odnosno vrstu bonova kojima će se između stanovnike te regije vršiti novčane odnosno kupoprodajne transakcije. Naravno kod korištenja „Regionalnog novca“ ne postoje „kamate“!
   Također se u „Postwachstumsökonomie“ razmatra individualna CO2 bilanca. To konkretno znači da bi svaki građanin te regije imao pravo na jednaku količinu CO2 emisije. Dr. Peach smatra da bi to trebalo iznositi između 2-3 tone / stanovniku na godinu. Tu on prije svega smatra količinu CO2 koju smo proizveli grijanjem stana, vožnjom automobila sa unutarnjim izgaranjem, kupovinom voća, povrća, mesa i ribe koji ne potječu iz regije, kupovinom novih tehničkih uređaja, količinom plastičnog otpada i otpada od kartonske ambalaže koji smo tijekom godine skupili.
   

Predavanje Dr. Peacha na Univerzitetu u Štutgartu ispunilo je studentima i vanjskim gostima gotovo sva mjesta u sali. Izmamio je mnogobroji pljesak posjetioca. Mene se osobno kao profesor i čovijek dojmio. Dr. Peach ne posjeduje osobni automobil, ne posjeduje mobitel te se hrani isključivo veganski.
http://www.uni-oldenburg.de/wire/produktion/team/apl-prof-dr-niko-paech/
Osobno se bavim duži niz godina održivim razvojem, a „Postwachstumsökonomie“ je dio tog razvoja. S manjim odstupanjima složio sam se s tezama dr. Peacha. Jedino što mi je nedostajalo bila je činjenica da je samo jednom kratko spomenuo „recycling“ i „remanufactoring“. Ta dva pojma za mene igraju odlučujuću ulogu kada govorimo o uštedi resursa u području „Postwachstumsökonomie“.
Da ne bi ostali uskraćeni za iscrpno objašnjenje tih dvaju pojmova citiraću u narednim redovima poglavlje iz moje prve objavljene knjige „Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“ koje govori o „recycling-u“ i „remanufactoring-u“.
„Otpad je sirovina koja se može daljnjom preradom (reciklažom) ponovo koristiti ili se mora zbrinuti. Na primjer stari papir kao otpad možemo 7 puta reciklirati i koristiti ga ponovo. Radioaktivni otpad se mora zbrinut i nije za daljnje korištenje.

Pođimo samo jedan dan u kupovinu dnevnih potrepština. Kada kupimo proizvode i donesemo ih kući, tek tada uistinu vidimo što smo sve kupili. Jedan dio plaćenih proizvoda možemo konzumirati, a obilatu ambalažu koju smo također platili moramo odložiti u kantu za smeće. Ono što zabrinjava je činjenica da tu kantu za smeće moramo jako često prazniti od obilate ambalaže. Čak ako kupite i jabuke one su po 6 komada zapakirane na kartonsku podlogu i zamotane u najlon.

Ponekad se pitam da li koncerni i tvrtke zarađuju na prodaji proizvoda ili na prodaji ambalaže?

Naše moderno društvo je postalo društvo pretjerane proizvodnje otpada. Sve bi to bilo u redu da ima dovoljno sirovina kao što je to bilo prije prve industrijske revolucije.

Ako bi naša civilizacija u budućnosti trošila sirovine kao zadnjih 50 godina, trebalo bi nam četiri zemaljske kugle da bi zadovoljili potrebe proizvodnje.

Da bi smo usporili devastiranje našeg planeta potrebno je da krenemo sa recikliranjem svega što se reciklirati može. Reciklaža kao dio moderne industrijske proizvodnje donosi dodatna radna mjesta, profit za vlasnike tvrtki i porez državi. Ono što možemo reciklirati (pročistiti), a kasnije ponovo koristiti su: papir, metali, plastika, staklo, guma i voda. Danas se prikupljaju stara računala i mobiteli zbog izvlačenja zlata i srebra iz starih uređaja. Bijela tehnika se također sve više i više prikuplja, rastavlja i reciklira.

Prije nekoliko godina trojica mojih poznanika i ja bili smo pozvani na trodnevni seminar koji je organizirao koncern Daimler iz Štutgarta. Mi smo bili pozvani kao članovi UVNT GRUPE. Grupa se bavi prometom, okolinom i novim tehnologijama, te je svojim programom djelovanja odgovarala zakazanom seminaru. Seminar se održao u jednom prekrasnom srednje vjekovnom dvorcu u malom njemačkom gradiću Haigerlochu.

Daimler je naravno preuzeo na sebe sve troškove, po sistemu "all inclusive", a mi smo našim zalaganjem i inovativnim idejama odradili pošteno naš dio posla.

Na seminaru je sudjelovalo oko 30 sudionika iz cijele Njemačke i nekoliko glavnih menadžera za razvoj i inovaciju iz koncerna koji su i vodili cijeli tok seminara.

Tema je bila "Prijevoz i transport budućnosti"!

Seminar je bio izuzetno interesantan. Na njemu su bile prezentirane ideje o mobilnosti i industrijskoj proizvodnji u budućnosti.

Mi sudionici prezentirajući ideje ostvarili smo pravo na zajedničko vlasništvo s koncernom Daimler nad proizvodom ili idejom, ako se u budućnosti i realizira.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!

Prvi puta knjiga je objavljena u ožujku 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom
jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/izazovi-globalizacije-u-%C2%A021-stolje%C4%87u

Dražen Katić

HKPD Matija Gubec iz Tavankuta slavi 70. obljetnicu osnutka i 55. obljetnicu organiziranog likovnog stvaralaštva u slami!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "hnl.org.rs", 25.07.2016

http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/19-kultura/833-hkpdmatijagubec#.V5YY5kyXo4s.facebook

"Osnivanje Društva
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, tijek kojega je uzrokovao zastoj u organiziranju kulturnog života u Tavankutu, mladi Tavankućani, a i mnogi stariji koji su se još sjećali brojnih dramskih priredbi koje su uz pomoć Ivana Prćića Gospodara, Većeslava Omahena, Luke Kujundžića Strike, Ilke Vuković Pašićke i Vinka Romića, pripremili i s uspjehom prikazali svojim sumještanima, u jesen 1946. godine, uz pomoć Većeslava Omahena i Ivana Prćića Gospodara, osnovali su Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" u Tavankutu
Društvo je u proteklih 70 godina bilo prava kulturna i prosvjetna "luč koja iskri i vrca stalnim oplemenjivanjem života i naslijeđa žitelja Tavankuta".

Osnivači Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva "Matija Gubec" u Tavankutu i prvi članovi uz Većeslava Omahena i Ivana Prćića Gospodara bili su: Šime Stantić - Politički, Lajčo Matijević, Bela Stipić, Anica Balažević, Kata Balažević, Antun Balažević - Burgo, Cilika Milunović, Giza Bukvić, Vince Dulić, Marga Stipić, Kata Stipić i drugi.

U prvim godinama rada Društva najaktivnija je bila dramska sekcija. Prikazivani su igrokazi, komedije i drame (po dvije - tri godišnje) i tako je nastavljena tradicija započeta još u prvom deceniju ovoga stoljeća kada je mladež Tavankuta izvela predstavu "Đido" Janka Veselinovića. Predstava je održana pod šatorom. Glavnu ulogu imao je Josip Vuković - Đido, kasnije poznati hrvatski politički djelatnik i nacionalni borac, prvak Hrvatske seljačke stranke u Bačkoj, koji je po toj dramskoj ulozi i nazvan Đido.

HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu tijekom 70 - godišnjeg postojanja i rada uvijek je bio glavni, a mogli bismo reći i jedini, nositelj kulturnih događanja u Tavankutu i čuvar tradicije i običaja, te matica koja je, osobito u razdoblju od 1965. do 1972. godine, okupljala sve zainteresirane za bunjevačko narodno stvaralaštvo i kulturu s ciljem da se čuva, prezentira i razvija kao dio hrvatske kulture.

Društvo je 1956. godine doživjelo da mu je, kao i drugim hrvatskim društvima i ustanovama u Vojvodini, promijenjen naziv tako da je brisan atribut "hrvatski". Tada je dobilo naziv: Kulturno umetničko društvo "Matija Gubec" Tavankut.
Naime, prvih dana nakon prestanka Drugog svjetskog rata na ovom području, još dok se čula topovska grmljavina od Dunava (Batine) u Subotici je oživjela društvena aktivnost Bunjevaca i pojedina društva su nastavila s radom (Bunjevačko momačko kolo), a osnovana su i nova (Hrvatsko kulturno društvo). Od osobitog značenja za Hrvate u Subotici, pa i šire u Bačkoj, bilo je osnivanje Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici. U to su vrijeme izlazile novine "Hrvatska riječ", a pojavio se i časopis "Njiva".

Sve to pobudilo je nadu da će Hrvati u Subotici nastaviti prijeratne društvene, kulturne i prosvjetne aktivnosti i da će, budući je stasala nova generacija intelektualaca, razviti još bogatiju aktivnost. Ubrzo se pokazalo da je to bila varka. Prvo je zasmetao omiljeni nogometni klub "Bačka", a zatim su prestala postojati hrvatska društva i ustanove - prestalo je postojati Hrvatsko kulturno društvo u Subotici, Hrvatsko narodno kazalište postalo je Narodno pozorište - Népszinház u Subotici, a novine "Hrvatska riječ" postale su "Subotičke novine".

Od 1953. do 1958. godine postojale su hrvatske osnovne škole, pa tako i u Tavankutu, Đurdjinu, Žedniku i u Subotici, te hrvatski razredi u subotičkoj gimnaziji, a u svibnju 1955. godine počeo je u Subotici izlaziti Časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja "Rukovet ".

U sljedećem razdoblju samo je poneka priredba i nastup pojedinih hrvatskih kulturnih djelatnika imao hrvatsko obilježje. Ostala su samo sjećanja na brojne novine, časopise i kalendare (Subotičke novine, Neven, Klasje naših ravni, Kolo mladeži, Subotička Danica,.), na brojna društva (Pučka kasina, Neven, Bunjevačko momačko kolo, Divojačko društvo, Dobrotvorna zajednica Bunjevaka i druga), na priredbe i manifestacije (Dužijanca, Veliko prelo, Razgovor.i druge) i na proslave pojedinih godova (Bršančevo, Dove i druge).
Društvo "Matija Gubec" u Tavankutu, unatoč promjeni naziva, zadržalo je hrvatski duh i ispunjalo je prazninu nastalu ukidanjem hrvatskih društava i ustanova, poglavito u razdoblju od 1965. do 1972. godine. 

 

U tom je razdoblju društvo "Matija Gubec" u Tavankutu jedino koje djeluje na očuvanju i populariziranju bunjevačkog narodnog stvaralaštva i kulture kao dijela hrvatske kulture. Sudjelovanje folklorne grupe i tamburaša na I. međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966. godine, te ponovno 1967. 

 

godine na II. međunarodnoj smotri folklora, na Pastirskom saboru u Svrljigu 1967. godine, na Foklornom festivalu u Kopru 1968. godine i na Smotri " Bratstvo-jedinstvo " u Kranju i Jesenicama 1968. godine, na Smotri " Mladost " u Kumrovcu 1969. godine, na Smotri narodnih igara "Bačka u igri" u Bajmoku 1966. i sljedećih godina i na Festivalu muzičkih društava Vojvodine u Rumi počev od 1967. godine, te na drugim smotrama i festivalima, kao i u TV emisijama i brojne izložbe naivnih slikarica i slamarki, pobudilo je veliki interes ne samo Tavankućana, već i mnogih Bunjevaca - Hrvata u gradu Subotici i u Đurđinu, Žedniku i drugim selima. Sve je to bio poticaj da se pođe dalje sa željom da se javnosti potpunije predstavi bunjevačko narodno stvaralaštvo, time da se uključe i poznavatelji i ljubitelji bunjevačke narodne tradicije i kulture iz Subotice i okolnih naselja. Tako se došlo do ideje da se obnovi javna proslava dužijance i 1968. godine organizirana je proslava dužijance kao folklorno - turistička manifestacija. I to je utjecalo na razvijanje svijesti i spoznaje o potrebi i mogućnosti boljeg društvenog organiziranja Hrvata pa je stoga na velikoj i svečanoj skupštini održanoj u Subotici 18. siječnja 1970. godine osnovano Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Bunjevačko kolo".
Članovi društva "Matija Gubec" na skupštini održanoj 17. ožujka 1991. godine vratili su Društvu prvotni naziv i ponovno djeluje pod nazivom: Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec".

Društvo "Matija Gubec" uživalo je veliku potporu brojnih kulturnih i javnih djelatnika iz Subotice, ali i iz drugih kulturnih centara, osobito iz Zagreba. Nezaobilazna su imena Balinta Vujkova, Matije Poljakovića, Mirka Huske, Geze Kopunovića, Katarine Bačlija, Lajče Ledvai, Lajče Vidakovića, Ivana Tikvickog - Pudara, Bele Tikvickog, Antuna Milodanovića - Dele, Matije Sedlaka, Stipana Marušića, Jose Prćića, Andrije Bukvića, Paje Dulića, dr Vinka Perčića, dr Stjepana Skenderovića, Bele Duranci, Ivana Pančića, Jaše Kopilovića, Bele Gabrića, Ante Pokornika, Ante Skenderovića, Ante Kovačića-Bate i drugih kulturnih i javnih djelatnika iz Subotice i okolnih naselja, dr Ante Sekulića, Petra Šarčevića, Vladimira Malekovića, Ive Škrabala, dr Ivana Ivančana, Zvonimira Ljevakovića, Bože Potočnika, Mire Mahečića, Julije Njikoša, Vere Svoboda, Jelke Radauš, Maria Petrića, prof.dr. Grge Gamulina, Bore Pavlovića, Neste Orčića, Jelice i Dragana Šubat, Nikole Lukačina, Đure Lončarevića i drugih iz Zagreba, Marije i Lade Smrekara iz Kostanjevice na Krki, dr. Dragoslava Devića, Boška Pantića, Dobre Putnika, Nade Vodeničar i drugih iz Beograda, Save Vukosavljeva iz Novog Sada, Kriste Kujundžić iz Čikerije (Mađarska), Antuna Vidića iz Ludwigshafena (Njemačka) i drugih.

Ustrojstvo i djelatnost Društva
Dramska sekcija Društva bila je, kako piše Ivan Prćić Gospodar "korijen iz kojeg je izraslo snažno stablo lipe "Matije Gubca" i granalo se osnivajući redom svoje SEKCIJE : ČITAONICU, FOLKLOR, MUZIČKU, ŠAH, PING-PONG ".
Tijekom djelovanja Društva dramska sekcija je izgubila primat i sve je veće značenje dobivala folklorno - muzička sekcija, a nakon 1962. godine i Likovna sekcija.

I dok su pojedine sekcije Društva pale u zaborav (čitaonica, šah i ping-pong sekcija) osnovane su nove kao izraz interesa mladih Tavankućana danas - Diletantska kazališna družina ".. LUCIJA" , Tavankutski literarni kružok "TALK", Pjevački zbor kao dio glazbene sekcije i Znanstveno - istraživačka sekcija.

Na čelu Društva, kao predsjednici Društva bili su njegovi istaknuti i zaslužni članovi i to: Ivan Prćić Gospodar, Lajčo Matijević Lacko, Antun Balažević Burgo, Vince Dulić, Anica Balažević, Stipan Šabić, Naco Zelić, Petar Skenderović, Kalo Margetić, Branko Horvat, Petar Cvijin, Stipe Vuković Đenko, Ivan Davčik, Veljko Živić i Branko Ištvančić, a Anica Balažević i Branko Horvat obnašali su tu dužnost i više puta i duže vrijeme.
Izvor http://www.matijagubec.org.rs/

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović je 2012. godine dodjelio najviše državno odličje Društvu, Povelju, za 65. godine rada i 50. godina organiziranog bavljenja umjetnosti u tehnici slame. Na Sajmu turizma u Beogradu 2013. godine, Etno salaš Balažević, u vlasništvu Društva dobio je Specijalno priznanje za doprinos razvoju turizma u Srbiji kroz donatorstvo i uspešno realiziran projekat u 2012. godini.

Društvo je vlasnik dvije nekretnine u Tavankutu, prva je “Etno salaš Balažević” sa ukupno 5,5 hektara obradive površine i objekta Galerije prve kolonije naive u tehnici slame sa ukupnom površinom objekta od 178 m2. U navedenim objektima se održavaju izložbe, kulturni programi, edukativna predavanja, prezentacije kao i brojne druge aktivnosti vezane za turističku ponudu Tavankuta.

Najznačajnije manifestacije su: „Gupčev bal“, „Noć muzeja“, festival dječjeg folklora, „Djeca su ukras svijeta“, Kolonije naive u tehnici slame, Seminar bunjevačkog stvaralaštva, „Tavankutski festival voća“.. Društvo izdaje godišnjak „Gupčeva lipa“.

U Društvu Folklorni odjel je najbrojniji i okuplja djecu i mlade u tri skupine, najmlađoj (vrtić i niži razredni osnovne škole) srednjoj (viši razredi osnovne škole) i reprezentativnoj grupi gdje dolaze mladi koji završe osnovnu školu."

30+ HRVATSKIH PJEŠČANIH PLAŽA Svojom ljepotom nikog ne ostavljaju ravnodušnim!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "croexpress.eu", 25.07.2016

http://croexpress.eu/vijest.php?vijest=8792

"Iako Hrvatska ne obiluje pješčanim plažama, nekoliko ih svojom ljepotom i čistoćom nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Predivan pijesak pogodan za odbojku na pijesku ili druge aktivnosti, savršen za dječju igru, plitko i čisto more savršeno za opuštanje uz picigin, stvari su koje ne mogu a da vas ne oduševe. Adriagate.com izdvojio je neke od najpoznatijih pješčanih plaža u Hrvatskoj.

1. Plaža Sv. Jakov, Dubrovnik
Vrsta plaže: Pješčana i šljunčana

2. Plaža Bellevue, Dubrovnik
Vrsta plaže: Pješčana i šljunčana

3. Plaža President, Dubrovnik
Vrsta plaže: Pješčana i šljunčana

4. Plaža Koversada, Vrsar
Vrsta plaže: Pješčana, šljunčana i veće kamenje

5 Plaža Šunj, Lopud - otok Lopud
Vrsta plaže: Pješčana

Foto: August Dominus / Wikimedia commons

6. Plaža Bilin Žal, Lumbarda - otok Korčula
Vrsta plaže: Pješčana i betonske ploče

7. Plaža Vela Pržina, Lumbarda - otok Korčula
Vrsta plaže: Pješčana

8. Plaža Saplunara, Saplunara - otok Mljet
Vrsta plaže: Pješčana

Foto: August Dominus / Wikimedia commons

9. Plaža Blaće, Saplunara - otok Mljet
Vrsta plaže: Pješčana i stjenovita

10. Plaža Sutmiholjska, Kozarica - otok Mljet
Vrsta plaže: Pješčana

11. Plaža Punta Rata, Makarska
Vrsta plaže: Pješčana i šljunčana

12. Plaža Prapratno, Prapratna - poluotok Pelješac
Vrsta plaže: Pješčana

13. Plaža Rokan, Selce 
Vrsta plaže: Pješčana i betonske ploče

14. Plaža Planjka - Trinćel, Stara Novalja - otok Pag
Vrsta plaže: Pješčana

15. Rajska plaža, Lopar - otok Rab
Vrsta plaže: Pješčana

Foto: Isiwal / Wikimedia commons

16. Plaža Sahara, Lopar - otok Rab
Vrsta plaže: Pješčana

17. Plaža Bačvice, Split
Vrsta plaže: Pješčana

Foto: Lovro Rumlha / Flickr

18. Plaža Velika plaža, Omiš
Vrsta plaže: Pješčana i šljunčana

19. Plaža Lovrečina, Postira - otok Brač
Vrsta plaže: Pješčana

20. Plaža Grebišće, Jelsa - otok Hvar
Vrsta plaže: Pješčana i betonske ploče

21. Plaža Stončica, Vis - otok Vis
Vrsta plaže: Pješčana

22. Plaža Zaglav, Vis - otok Vis
Vrsta plaže: Pješčana

23. Plaža Porat, Komiža - otok Vis
Vrsta plaže: Pješčana

24. Plaža Slanica, Murter - otok Murter
Vrsta plaže: Pješčana i betonske ploče

25. Plaža Lojena, Kravljačica - otok Kornat
Vrsta plaže: Pješčana i šljunčana

26. Plaža Ninska Laguna, Nin
Vrsta plaže: Pješčana

27. Plaža Telašćica, Sali -  Dugi otok
Vrsta plaže: Pješčana i stjenovita

28. Plaža Saharun, Veli Rat - Dugi otok
Vrsta plaže: Pješčana

Foto: Mich973 / Wkimedia commons

29. Plaža Kostanj, Kukljica - otok Ugljan
Vrsta plaže: Pješčana

30. Plaža Crni Molo, Crikvenica
Vrsta plaže: Pješčana

31. Plaža Spiaza, Susak - otok Susak
Vrsta plaže: Pješčana"

KOALICIJSKI PARTNERI za I. do X. te i za XII. Izbornu jedinicu!

NEZAVISNA LISTA

"ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI"

I. do X. i XII. IZBORNA JEDINICA

Poštovane Hrvatice i Hrvati, cijenjene nacionalne zajednice Republike Hrvatske,

Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi na nadolazeće parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj 11. rujna 2016. u I. do X. i XII. izbornoj jednici sa svojim predizbornim programom!

PREDIZBORNI PROGRAM NEZAVISNE LISTE "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" PREZENTIRA 4 TEMELJNA PODRUČJA RAZVOJA I MODERNIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE, KAO ŠTO SLIJEDI:

A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler - Smart, Porsche, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna i hibridna vozila.

2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„!

Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova. Ubrzano podnošenje zahtjeva u navedenim vrstama turizma za certifikate održivog turizma: "TourCert", "European Ecolabel", "EarthCheck" i "The Green Kay"!

Uvođenje u marketinšku koncepciju hrvatskog turizma "virtualne stvarnosti"!

Korisnicima našeg turizma prezentirati hrvatske hotele, plaže, rijeke i jezera, biciklističke staze, nacionalne parkove, spomenike kulture te domaće festivale putem 3D naočala koje poslužuju "programi" virtualne stvarnosti! Ta vrsta digitalnog marketinga je primjenjiva kako za turističke sajmove tako i za svaki turistički ured (ili TZ) koji prodaju "godišnje odmore"!

3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„!

Pokretanje projekata "Vertikalne poljoprivrede i kontejnerskog uzgoja hrane" koji omogućavaju 12-mjesečnu proizvodnju povrća i ribe!

Jačanje pčelarstva. Pokretanje projekata "Gradskog pčelarstva" (Na vrhu općinske zgrade u Stuttgartu nalaze se košnice sa pčelama)!

4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„! Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.

5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno Industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku, proizvodi u području „bionike“ i „inteligentna odjeća"!.

6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„ prioritetno za hrvatske investitore iz Iseljeništva i Domovine.

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno pokrenuti proces "Reprivatizacije" prodanih Hrvatskih tvrtki, banaka, osiguranja, telekomunikacije, itd. koje su od nacionalnog interesa za hrvatski narod. Kupovina prodanoga biti će skupa i dugotrajna, ali je neizbježna. Potrebno je kupovati tvrtku po tvrtku u ponovno većinsko vlasništvo hrvatske države (najmanje 51% dioničkog udjela)!

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno kupovati certificirane zlatne poluge s ciljem ponovnog stvaranja "Državnih rezervi zlata Republike Hrvatske" kao temelja monetarne i socijalne stabilnosti zemlje. Zlatne rezerve Republike Hrvatske su rasprodane!

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske početi vraćati "Državni dug Republike Hrvatske" te tako sistematski smanjivati visinu kamate na dug koju svaki mjesec plaćamo. Republika Hrvatska je upala u dužničko ropstvo!

7. Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta sa tvrtkama i institucijama u Republici Hrvatskoj.

Povezivanje teorije i prakse posebice u područjima inovativnih i modernih tehnologija te softwera, vertikalne poljoprivrede, kontejnerskog uzgoja hrane, gradskog pčelarstva, gradske poljoprivrede – city gardening, recyclinga, remanufactoringa i sigurnosti hrvatskih građana!

B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Postavljanje fotonaponskih sustava u suradnji sa HEP-om kao "Povlašteni proizvođači električne energije", ali i postavljanje "potpuno autonomnih solarnih sustava" za osobne potrebe, odnosno potrebe zajednica!

Proizvodnja i montaža "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)" na rijeke i veće potoke u svrhu dobivanja električne energije i kao turistička atrakcija!

Republika Hrvatska uvozi 50% električne energije za osobne potrebe. Do 2020. godine Republika Hrvatska se obvezala osigurati 20% udjela u potrošnji elekltrične energije iz domaćih obnovljivih izvora (sunce, voda, vjetar i biomasa)!!!

2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!

3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice).

Uvođenje "CAR2GO projekta" u velike hrvatske gradove. Projekt se odnosi na električne automobile koji stoje na usluzi građanima! Preduvjet za uvođenje projekta "CAR2GO" ispunjavaju gradovi: Zagreb, Split, Osijek, Rijeka!

4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također pojačano subvencioniranje istih kroz fondove Europske unije.

5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj!

6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim ili stranim ponuđačima.

"Reprivatizacija prodanih izvora", odnosno kupovina prodanih izvora natrag u 100% vlasništvo države, grada ili općine! Voda pripada hrvatskom narodu!

7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!

C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!

Za inozemne mirovine u Republici Hrvatskoj koje su više od 6.001,00 kn umirovljenici plaćaju 40% poreza.

S porastom BDP-a Republike Hrvatske sistematski smanjivati porez na inozemne mirovine u stopama od 5% sve do konačnih 20% poreza. S 20% poreza na inozemne mirovine oporezivati sve umirovljenike.

Najniže inozemne mirovine (nivo socijalne pomoći Republike Hrvatske) osloboditi plaćanaj poreza.

2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama!

Uvođenje "školske uniforme" za djecu u hrvatskim osnovnim školama po uzoru na engleske škole. "Školska uniforma" podrazumijeva temeljni gornji i donji odijevni dio, proljetnu i zimsku jaknu te proljetne i zimske cipele. Roditelji će snositi 1/3 troškova, a općina-grad i država 2/3 troškova.

Cilj uvođenja "školskih uniformi" za djecu u osnovnim školama:

A. Spriječavanje diskriminacije djece čiji su roditelji slabijeg imovinskog stanja

B. Stvaranje duha zajedništva i domoljublja

C. Rasterećenje porodica slabijeg imovinskog stanja

D. Potpuna integracija djece "izbjeglih migranata" u Republici Hrvatskoj

3. Povećanje najmanjih (domaćih) mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije!

4. Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.

Uključivanje hrvatskih škola u partner program Europske unije "ERASMUS+“!

5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu praksu (Praktikum) u vodeće europske tvrtke i institucije.

Posebice tvrtke i institucije u njemačkoj pokraini Baden-Württemberg: Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl, Simens, Kärcher, Alcatel, Mahle, Würth, ZÜBLIN, UPS Ditzingen, BW Bank, Stuttgarter Volksbank, Bausparkassen, TÜV, DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel, Deutsche Touring, Univerzität Stuttgart, Stuttgarter Straßenbahn, Stadtwerke Stuttgart i ostalih 100 srednjih i većih tvrtki (institucija) u široj okolici Stuttgarta!

6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja elektroničke pismenosti i digitalizacije te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!

7. Jačanje volonterskih organizacija i volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.

Startanje "Masovnih volonterskih projekata" posebice u području sezonskog turizma i sezonske berbe u poljoprivredi!

Volontere se u ovom smislu smatra zaposlene osobe, umirovljenike ali i učenike i studente koji dio svog slobodnog vremena dobrovoljno provode "besplatno" pomažući zajednici.

D) Političko područje

1. Puna integracija "izbjeglih migranata" u hrvatsko društvo!

* Radna obaveza za radno sposobne "izbjegle" 4 sata dnevno, pondejeljak-petak.

* Obavezno učenje hrvatskog jezika za "sve izbjegle" 90 minuta dnevno, večernji kurs, ponedjeljak-petak. Učenje hrvatskog jezika održavati na državnim tečajevima jezika za "izbjegle".

* Obavezno redovno pohađanje osnovne škole "djece izbjeglih" zajedno sa ostalom djecom u hrvatskim osnovnim školama.

* Izbjeglima sa akademskim titulama i majstorskim ispitima omogućiti brže puno zaposlenje posebice u područjima medicine, turizma, poljoprivrede, informatike i programiranja.

* "Izbjegle", a posebice izbjegle treće dobi hitno uključiti u kulturne udruge, sportske udruge, humanitarne udruge, umjetničke udruge, šahovske klubove, likovne radionice itd. s ciljem brže pune integracije u hrvatsko društvo te kvalitetnog rasporeda "slobodnog vremena" izbjeglih.

* "Izbjeglima" koji imaju završenu srednju školu, te nakon dobro savladanog hrvatskog jezika (tečaj u trajanju min. godinu dana) na zahtjev omogućiti studiranje na hrvatskim fakultetima po istim kriterijima kao i za hrvatske studente.

* Nakon završetka rata u zemljama iz kojih smo izbjegle migrante primili te nakon što su te zemlje proglašene "sigurnim za život i rad" vratiti izbjegle u njihove zemlje da pomognu u ekonomskoj obnovi svojih zemalja.

* Izbjegli koji su posebno dobro integrirani u hrvatsko društvo, koji imaju stalno, puno zaposlenje i zarađuju svojim rukama za život, kojima su djeca rođena u Republici Hrvatskoj i koji pokažu posebnu želju da ostanu živiti i raditi dalje u Republici Hrvatskoj omogućiti polaganje "Domovinskog ispita za prijem u hrvatsko državljanstvo" te nakon uspješno položenog ispita dodijeliti porodicama državljanstvo Republike Hrvatske".

"Izbjegle migrante" proporcionalno rasporediti u svih 10 izbornih jedinica u Republici Hrvatskoj. Samim tim spriječiti stvaranje getho-a te onemogućiti vjersku radikalizaciju i pojavu terorizma u Domovini Hrvatskoj!

* Europska unija uvjetuje da do kraja 2017. godine Republika Hrvatska primi 1583. izbjegla migranta, a to je ca. 158 osoba po izbornoj jedinici"!

2. Ukidanje „preskupih i nelikvidnih 20 Županija (15 od 20 posluju u minusu)“, te uvođenje „Pet hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!

Otvaranjem novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj postepeno i sistematski smanjivati birokratski aparat hrvatskih županija. Otpuštenim zaposlenicima županija ponuditi "novostvorena" adekvatna radna mjesta u realnom sektoru s istom ili većom plaćom.

U potpunosti izbjeći slanje "bivših" zaposlenika županija na Hrvatski zavod za zapošljavanje! Kada se birokratski aparat hrvatskih županija smanji na ¼ sadašnjeg, raspustiti županije te uvesti "Pet hrvatskih Banovina"!

3. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!

4. Pokretanje marketinške akcije: "Kupujmo domaće – kupujmo regionalno"!

Navedena marketinška akcija je nasljednica marketinške akcije "Kupujmo hrvatsko" koja se prije više godina sprovodila u Republici Hrvatskoj. Hrvatska treba hitno zaštitu i jačanje malog i srednjeg obrta te OPG-ova od dominacije stranih koncerana u našoj zemlji. Mali i srednji obrt je temelj ekonomske stabilnosti i glavni izvor BDP-a svake ekonomski razvijene zemlje.

Domaća i regionalna kupnja podrazumjeva kupovinu domaćih proizvoda (prije svega hrane i pića) od domaćih obrtnika (OPG-ova) na području maksimalno 50 km od mjesta stanovanja.

Ova akcija je odgovor na dugogodišnje plansko uništavanje hrvatskog sela i hrvatskog obrta!

5. Oslobađanje plaćanja TV pretplate najsiromašnijih građane Republike Hrvatske!

Gledanje televizije nije luksuz, već temeljno pravo svakog građanina naše zemlje. Shodno tome najsiromašnije u Domovini Hrvatskoj koji žive na socijalnom nivou osloboditi plaćanaj TV pretplate sve dok im se životne prilike "ne poprave"!

6. Uvođenje "brzog interneta" na područje svih 10. izbornih jedinica u Republici Hrvatskoj!

Bez brzog interneta nije moguće razviti "Industrijsko programiranje u Republici Hrvatskoj". Programi (software) su proizvodi koji se mogu izvoziti u sve zemlje svijeta. Programi će biti u skoroj budućnosti najtraženiji komercijalni proizvod. Oni će se ugrađivati gdje god se ugraditi mogu, počevši od proizvoda koje koristimo u kućanstvu, samoupravljačkih vozila, "inteligentne odjeće" za kontrolu tjelesnih funkcija, komunikacijske tehnike, robotike, svemirske i zračne tehnike, za 3D "virtualnu stvarnost", "inteligentnih proteza" itd.

Ako imamo kompijutor i brzi internet tada trebamo i "siguran SERVER" na koji ćemo pohraniti naše online informacije. Grad Stuttgart ima vlastiti računski centar u koji je smješten treći po snazi server na svijetu. Iduća neophodna investicija na koju se Republika Hrvatska mora pripremiti je kupovina i instalacija "vlastitog servera" koji će pokriti ukupne potrebe Republike Hrvatske za pohranu informacija.

Industrijsko programiranje pokrenuti prvenstveno za "Hrvatske tvrtke u Republici Hrvatskoj" te izbjeći fenomen "jeftine prodaje hrvatske pameti" stranim koncernima!

7. U hrvatske škole uvesti 2 nova izborna predmeta za djecu: "igranje šaha" i "borilačke vještine i samoobranu"! Na hrvatske fakultete uvesti "Dualni sistem studiranja"!

"Igranje šaha" kao temelj strategijskog i logičkog razmišljanja, matematike i kombinatorike. Ta svojstva će djeca kada odrastu moći efikasno primijeniti za strateško i logično razmišljanje u poslovanju.

"Igranje šaha kao sport", te formiranje školskih šahovskih klubova u Republici Hrvatskoj za potrebe igranja domaćih i internacionalnih turnira te sudjelovanje na olimpijadi.

"Borilačke vještine i samoobrana" kao temelj zdravog odrastanja djece te izgradnje "uzornog karaktera"! Djeca danas provode najviše vremena pred kompijutorom, tabletom ili smartfonom. Pređu daleko više kilometara na dan "kompijuterskim mišom" nego pješice. Dječje bolesti kao dijabetis, alergije, pretilnost, hiperaktivnost, dječja depresija, problemi sa vidom, visoka masnoća u krvi postale su pravilo, a ne iznimka.

Fenomeni "krađe djece", "seksualnog zlostavljanja djece", "nasilja među djecom", "nasilja u obitelji" zahtjevaju ispravan odgovor, a to je uvođenje "Borilačkih vještina i samoobrane" kao izbornog predmeta u hrvatskim školama.

Ovisno o vrsti borilačkog sporta najboljoj i najtalentiranijoj djeci omogućiti sudjelovanje na olimpijskim igrama u toj disciplini!

Otvaranje u Republici Hrvatskoj filijala njemačke tvrtke "McFIT GmbH"!

Ta fitness tvrtka ima u cijeloj Europi preko 140 filijala (fitness studija). Gradovi Zagreb, Rijeka, Split i Osijek mogu doći u razmatranje.

Paralelno s otvaranjem prve filijale McFIT GmbH u Republici Hrvatskoj , startati s "DUALNIM STUDIRANJEM"!

Dualno studiranje znači studiranje uz rad. Studenti su za vrijeme studiranja zaposleni u jednoj od "McFIT" filijala u Hrvatskoj. Za svoj rad dobivaju mjesečnu plaću. Drugu polovicu radnog vremena provode na fakultetu.

Studij je u trajanju od tri godine i pripada u "bechler studij".

Taj dualni studij je potrebno oformiti za potrebe hrvatskog sporta, turizma i welnessa. Studenti nakon završene diplome na dualnom studiju mogu stjeći zanimanje "Fitness trener i animator u turizmu"!

Pošto takav dualni studij postoji u Stuttgartu praćen tvrtkom McFIT GmbH, startanje dualnog studija u Republici Hrvatskoj je ostvarivo.

Gore četiri navedena područja ekonomskog razvoja Republike Hrvatske 80% su sažetak tema koje su objavljene u mojim izdanim knjigama iz područja realne ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti te socijalne pravednosti, kao što slijedi:

1. "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“, 2013, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
2. "Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
3. "Održiva ekonomija Republike Hrvatske“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

4. "Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

MOJ ŽIVOTOPIS:

Rođen sam 1969. godine u Dugoj Resi u radničkoj obitelji. Osnovno i srednje školovanje završio sam u Dugoj Resi i Karlovcu, a studije u Zagrebu. Po zanimanju sam inženjer tekstilno-mehaničke tehnologije i diplomirani inženjer prometa. Magistrirao sam poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (znanstveni studij).

Kao hrvatski dragovoljac sudjelovao sam u Domovinskom ratu od 1991.-1993. godine.

Nakon završenih studija radio sam u Republici Hrvatskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj.

Bio sam zaposlen kao državni službenik u Zagrebu (MUP RH) te radio u Gradskom arhivu u Stuttgartu. Radio sam u različitim tvrtkama na području sigurnosti, trgovine, prodaje, financija, investicija te području energetike.

Danas se bavim savjetovanjem i održivim razvojem.

Od 1999. godine živim u Stuttgartu, te redovito posjećujem Domovinu Hrvatsku.

Katolik sam i vjernik.

U slobodno vrijeme slikam, fotografiram, igram šah i družim se s prijateljima.

Od 2002. godine član sam organizacije „SOS Kinderdorf e.V.“ koju redovito financijski pomažem.

Od 2014. godine član sam njemačkog pokreta za "zaštitu porodice" te "definiranje braka kao zajednice žene i muškarca" – DEMO FÜR ALLE!

Kandidat sam nezavisne koalicijske liste "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" za XI. izbornu jedinicu na parlamentarnim izborima 11. rujna 2016.!

Moj volonterski angažman:
- „UVNT GRUPPE“ - Inicijativa za održivi razvoj, volonterski rad od 2007. godine
- „Merlin Stuttgart e.V.“ - Kulturno društvo, volonterski rad od 2013. godine
- „Lichter-Bilder-Schau“ - Umjetničko-socijalni projekt, volonterski rad od 2014. godine
- „POSLOVNI USPJEH", "NOVI VINODOLSKI & CRIKVENICA" – Facebook grupe, Moderiranje i Co-Moderiranje grupa od 2012. godine
- Udruga "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI e.V." - kulturno-političko društvo (Förderung der Heimatpflege und Heimatkunde, Stuttgart), volonterski rad od lipnja 2016. godine – "Udruga je u osnivanju"!

Otvaram diskusiju o navedenom programu nezavisne liste „ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI". Slobodno se i bez ustezanja oglasite u komentarima bloga. Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje po bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.

VAŽNA NAPOMENA:

Za slijedeće parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj 11.rujna 2016. tražimo koalicijske partnere za I. do X. i XII. izbornu jedinicu! Prijaviti se mogu istinske Domoljubne političke stranke te istinske Domoljubne nezavisne liste. Predizborni program je za svakog koalicijskog partnera u potpunosti isti, a dobija se nakon potpisanog koalicijskog ugovora koji je pripremljen. Koalicijski ugovor se potpisuje za svaku izbornu jedinicu posebno. Također svaki koalicijski partner nakon potpisanog ugovora dobija predizbornu prezentaciju u power pointu koju je izradila nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI". Izrada predizbornog programa te predizborne prezentacije sa dopunama i izmjenama trajala je oko 2 godine.

Upravo prije 2 godine u Stuttgartu je stasala ideja o borbi Hrvata za ekonomski snažnu i perspektivnu Republiku Hrvatsku.

Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" je prije 2 godine utemeljena u Stuttgartu (Njemačka). Našom nezavisnom listom upravlja GLAVNI ODBOR NEZAVISNE LISTE koji demokratskim glasanjem (1 član – 1 glas) donosi sve odluke.

Članovi GLAVNOG ODBORA nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" su:

1. Josip Mayer

2. Dijana Vogrinc

3. Krešo Talanga

4. Dražen Katić

Poštovane Domoljubne političke stranke, poštovane Domoljubne nezavisne liste,

* ako predizborni program koji je izradila nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" u 28. točaka, kao što je Domovina Hrvatska ("bila") 28. članica Europske unije smatrate realnim, kvalitetnim i ako se možete identificirati s našim programom,

* ako nezavisnu listu "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" vidite kao političkog saveznika u I. do X. i XII. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 11. rujna 2016. godine bez ustezanja nam se obratite na slijedeću e-mail adresu:

drazen.katic@web.de

Napišite par rečenica (maksimalno ½ A4 teksta) te ukratko opišite Vašu političku stranku, odnosno Vašu nezavisnu listu. Ja ću Vaš e-mail proslijediti ostalim članovima GLAVNOG ODBORA te ćete u kratkom roku dobiti pismeni odgovor od nas!

Za našeg kandidata nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" tražimo 2. (drugo) mjesto na izbornoj listi Domoljubne političke stranke odnosno Domoljubne nezavisne liste s kojom ćemo potpisati koalicijski ugovor.

Prijave za koalicijske partnere primamo do 

30.07.2016. godine do 12.00 sati!

Također primamo prijave za kandidate nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI za I. do X. i XII. izbornu jedinicu.

Kandidati moraju ispunjavati kriterij istinskog hrvatskog Domoljublja, stručnosti i visokih moralnih načela! Kandidati moraju imati hrvatsko državljanstvo i biti stariji od 18 godina.

Kandidati ne smiju biti krivično kažnjavani,

ne smiju imati "okaljane ruke" u Domovinskom ratu,

ne smiju biti ratni profiteri ili ratni dezerteri u Domovinskom ratu,

ne smiju biti sudionici vojske SAO Krajine, paravojnih dobrovoljnih vojnih formacija iz Republike Srbije, Republike Srpske ili paravojnih dobrovljnih vojnih formacija iz drugih europskih i svjetskih zemalja koje su se borili protiv hrvatskog naroda,

ne smiju biti sudionici genocida nad hrvatskim narodom te drugim nacionalnostima i manjinama bivše SFRJ od 1940.-1990. godine,

ne smiju biti sudionici uništenja hrvatske ekonomije u procesu "lažne privatizacije" ili u "procesu privatizacije za osobne potrebe"!

Nacionalnost kandidata nije kriterij kandidature.

Objašnjenje: "U Republici Hrvatskoj u Domovinskom rati od 1991. - 1995. godine u redovima Hrvatske vojske borilo se preko 10.000 hrvatskih građana srpske nacionalnosti. Pored njih su se u redovima Hrvatske vojske borili i pripadnici drugih nacionalnih zajednica Republike Hrvatske te 456 stranih dragovoljaca iz 35 država".

Za "prvi korak" kandidati za našu nezavisnu listu trebaju proslijediti "životopis bez uljepšavanja" te jednu sliku profila lica. Molbu ću proslijediti članovima GLAVNOG ODBORA te ćete u vrlo kratkom vremenu dobiti pismeni odgovor!

Ponude na E-mail: drazen.katic@web.de

Prijave za kandidate nezavisne liste "ZAUVIJEK 

VJERNI DOMOVINI"primamo do 30.07.2016. 

godine do 12.00 sati!

Lijep pozdrav iz Stuttgarta

Dražen Katić