četvrtak, 1. rujna 2016.

ANKICA ŠIMIĆ SERDARUŠIĆ – II. IZBORNA JEDINICA – HRVATSKA STRANKA REDA!

ANKICA ŠIMIĆ-SERDARUŠIĆ

za
II.-u IZBORNU JEDINICU


Pod slijedećim imenom ćete me pronaći 11. rujna 2016. na listi HRVATSKE STRANKE REDA za II. izbornu jedinicu na "mjestu broj 13" kao što ovaj primjer prikazuje:

GLASAČKI LISTIĆ
ZA IZBOR ZASTUPNICA / ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
U II. IZBORNOJ JEDINICI
redni broj. 9. HRVATSKA STRANKA REDA (HSR)
  1. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
  2. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
  3. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
    …
    13. Ankica Šimić
…i tako do posljednjeg kandidata na listi


Poštovane Hrvatice i Hrvati,

 

"HRVATSKA STRANKA REDA" izlazi na nadolazeće parlamentarne izbore 11. rujna 2016. u Republici Hrvatskoj sa svojim predizbornim programom!
PREDIZBORNI PROGRAM NAŠE STRANKE PREZENTIRA RAZVOJ I MODERNIZACIJU LIJEPE NAŠE KAO ŠTO SLIJEDI:
17. TOČAKA ZA RAZVOJ I MODERNIZACIJU II. IZBORNE JEDINICE KOJE PREDLAŽE "HRVATSKA STRANKA REDA (HSR)"!
1. FUNKCIONIRANJE DRŽAVE 
 
Zalagat ćemo se za propisivanje što jasnijih zakona u svim društvenim porama. Posebice ćemo se zalagati za dosljedno provođenje zakona u okviru razumnih rokova i istinu koja proizlazi iz svih, a ne iz jednostranih dokaza. Zalagati ćemo se za društveno uređenje, gdje će rad državnih institucija moći pratiti građani Hrvatske.
Zalagat ćemo se za Hrvatsku u kojoj će se cijeniti argumenti, poticati sve dobre inicijative te osigurati svakom građaninu Hrvatske osobna i pravna sigurnost, bez obzira tko on bio. Država mora osigurati putem Zakona ostvarenje temeljnih prava ljudi i jednaki tretman svih pred državnim institucijama. 
 
2. MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO 
 
Založit ćemo se za pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler - Smart, Porsche, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna i hibridna vozila. 
 
Svakom čovjeku koji ima dobru poslovnu viziju treba dati povoljne kredite, bez ikakvih kompliciranih uvjeta, s time da sve što od kredita kupi ne posjeduje dok kredit ne otplati u cijelosti. Smatamo da bi poduzetništvo u Hrvatskoj na taj način doživjelo svoj procvat. Treba suzbijati rad na crno mjerama "atraktivnog zapošljavanja" te gledati da se niti jedan poduzetnik ne uništi čistim administriranjem ili birokratskim aparatom. Prilikom bilo kojeg sudskog ili upravnog postupka, treba razlikovati namjeru od nepredvidivih rizika i jednostavno lošeg poslovanja ili neznanja. 
 
Svakome se mora dati mogućnost da pokaže svoju kreativnost i sposobnost. U potpunosti poštovati prava radnika utvrđena donešenim zakonima. Zalažemo se da naša školovana mladež zauzme strateške položaje u gospodarstvu i bankarstvu. Zakoni koji uređuju međusobne odnose poduzetnika i radnika trebaju biti nedvojbeni i kratki, a sudovi učinkoviti u rješavanju nastalih sporova 
 
3. MEDICINSKI TURIZAM
 
Založit ćemo se za pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„!
Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova biti će naš prioritet. Ubrzano podnošenje zahtjeva u navedenim vrstama turizma za certifikate održivog turizma: "TourCert", "European Ecolabel", "EarthCheck" i "The Green Kay" neophodno je što prije sprovesti! 
 
Uvođenje u marketinšku koncepciju hrvatskog turizma "virtualne stvarnosti"! Korisnicima našeg turizma prezentirati hrvatske hotele, plaže, rijeke i jezera, biciklističke staze, nacionalne parkove, spomenike kulture te domaće festivale putem 3D naočala koje poslužuju "programi" virtualne stvarnosti! 
 
Ta vrsta digitalnog marketinga je primjenjiva kako za turističke sajmove tako i za svaki turistički ured (ili TZ) koji prodaju "godišnje odmore"! 
 
4. DEMOKRACIJA 
 
Zalagat ćemo se za demokratski način djelovanja, kako same HRVATSKE STRANKE REDA - HSR, tako i cijelog hrvatskog društva. Poticat ćemo različitosti mišljenja, zalagati se za slobodno iznošenje različitih prijedloga te traženja različitih rješenja.
Aktivno ćemo se zalagati da se hrvatski građani što više potiču na aktivno uključivanje u kreiranje boljeg i pravednijeg društvenog uređenja Hrvatske. Zalagat ćemo se da se ova "strogo kontrolirana" demokracija pretvori u "pravu demokraciju". Ukinut ćemo izborni prag, jer i najmanji u našem društvu ima neku dobru ideju i ima pravo da ga se saluša. 
 
5. PRAVOSUĐE 
 
Svatko tko neće biti u stanju riješiti sudske predmete u razumnim rokovima, morat će otići. Zalagat ćemo se u svom političkom djelovanju za jednakost fizičkih i pravnih osoba pred zakonom i pravosudnom vlašću. Sudstvo treba raditi po propisanim zakonima Republike Hrvatske, odnosno kažnjavati počinioce prekršaja i kaznenih dijela kako je „netko zavrijedio“, a ne po tome „tko je tko“ i „koliko tko novca ima". 
 
Zalagali ćemo se za uvođenje trećeg suda koji bi se bavio isključivo usklađivanjem sudske prakse na području Hrvatske. Po mišljenju HRVATSKE STRANKE REDA - HSR nije pravedno da za utvrđeno isto činjenično stanje pravne i fizičke osobe Republike Hrvatske budu različito suđene. Zalažemo se za omogućavanje revizijskog postupka pred „drugim sudom“, od onoga koji je donio odluku, svim osobama koje tvrde da su žrtve režiranog sudskog postupka, odnosno osuđenim zviždačima (osobama koji su ukazivale na spregu vlasti i kriminala). 
 
Pravosuđe nikako ne smije biti podmitljivo ili korumpirano. Samo, ako će pravosuđe dobro funkcionirati i sve ostalo će u Hrvatskoj dobro biti. Zvanje sudca mora postati poziv, a ne obično radno mjesto. Sudac se ne smije vezati za nikakve gospodarske, društvene ili političke grupacije. U sudskim procesima ne smije postojati niti najmanja sumnja u pristranost suca. Zalažemo se da onog trenutka kada građanin pred nadležnim sudom izjavi sumnju u pristranost suda, da mu se automatizmom dodijeli drugi sud u Republici Hrvatskoj po njegovom izboru jer nepristranost treba postati glavna kvaliteta hrvatskog sudstva. 
 
6. EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA I STOČARSTVO U RH 
 
Zalagat ćemo se za pokretanje projekata "Vertikalne poljoprivrede i kontejnerskog uzgoja hrane" koji omogućavaju 12-mjesečnu ekološku proizvodnju povrća i ribe! 
 
Zalagat ćemo se za jačanje ekološke poljoprivrede i stočarstva prvenstveno u Slavoniji, Baranji i Srijemu te jačanje pčelarstva. Pokretanje projekata "Gradskog pčelarstva" je danas trend i gradovi u Republici Hrvatskoj trebaju pratiti taj važan trend. Jedan znanstvenik je rekao: "Kada nestanu pčele, nestati će i ljudi"!
7. INDUSTRIJSKO PROGRAMIRANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ 
 
Zalagat ćemo se da se u Hrvatskoj masovno pokrene industrijsko programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze, izrada programa za 3D printere, izrada programa za 3D virtualnu stvarnost, izrada aplikacija za "pametnu odjeću" te izrada softvera za kompjutersku industriju. 
 
8. TEKSTILNA INDUSTRIJA 
 
Založit ćemo se za pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„!
Tu spadaju proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku, proizvodi u području „bionike“ i „inteligentna odjeća"! Ti proizvodi se danas prodaju na svih 5 kontinenata, pripadaju u visoku tehnologiju i trebaju činiti bazu hrvatskog izvoznog asortimana.
9. INVESTICIJE I VRAĆANJE DRŽAVNOG DUGA, TE „SPAŠAVANJE" GRAĐANA IZ DUŽNIČKOG ROPSTVA 
 
Založit ćemo se za pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj“, prioritetno za hrvatske investitore iz Iseljeništva i Domovine.
S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno pokrenuti proces "Reprivatizacije" prodanih hrvatskih tvrtki, banaka, osiguranja, telekomunikacije, itd. koje su od nacionalnog interesa za hrvatski narod. Kupovina prodanoga biti će skupa i dugotrajna, ali je neizbježna. Potrebno je kupovati tvrtku po tvrtku u ponovno većinsko vlasništvo Države Hrvatske (najmanje 51% dioničkog udjela)! 
 
S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno kupovati certificirane zlatne poluge s ciljem ponovnog stvaranja "Državnih rezervi zlata Republike Hrvatske" kao temelja monetarne i socijalne stabilnosti zemlje. Zlatne rezerve Republike Hrvatske su rasprodane! 
 
S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske početi vraćati "Državni dug Republike Hrvatske" te tako sistematski smanjivati visinu kamate na dug koju svaki mjesec plaćamo. Republika Hrvatska je upala u dužničko ropstvo! 
 
10. POVEZIVANJE ŠKOLA I PODUZEĆA 

 
Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta, ali i srednjih škola sa tvrtkama i institucijama u Republici Hrvatskoj.
Povezivanje teorije i prakse posebice u područjima inovativnih i modernih tehnologija te softwera, vertikalne poljoprivrede, kontejnerskog uzgoja hrane, gradskog pčelarstva, gradske poljoprivrede – city gardening, recyclinga i remanufactoringa! 
 
Ubrzano uključivanje hrvatskih osnovnih i srednjih škola u PARTNER PROGRAM Europske unije "ERASMUS +". Taj program daje školama na raspolaganje nepovratna financijska sredstva koja koriste za "predloženi projekt"!
11. EKOLOGIJA 
 
Zalažemo se za: 
 
1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Tu podrazumijevamo postavljanje fotonaponskih sustava u suradnji sa HEP-om kao "Povlašteni proizvođači električne energije", ali i postavljanje "potpuno autonomnih solarnih sustava" za osobne potrebe, odnosno potrebe zajednica!
Proizvodnju i montažu "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)" na rijeke i veće potoke u svrhu dobivanja električne energije i kao turistička atrakcija!
Republika Hrvatska uvozi 50% električne energije za osobne potrebe.
Do 2020. godine Republika Hrvatska se obvezala osigurati 20% udjela u potrošnji elekltrične energije iz domaćih obnovljivih izvora (sunce, voda, vjetar i biomasa)!
2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!
3. „Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam“ (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice).
Uvođenje "CAR2GO projekta" u velike hrvatske gradove (primjer Osijek). Projekt se odnosi na električne automobile koji stoje na usluzi građanima!
4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također pojačano subvencioniranje istih kroz fondove Europske unije.
5. „Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj“!
6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim ili stranim ponuđačima. "Reprivatizacija prodanih izvora", odnosno kupovina prodanih izvora natrag u 100% vlasništvo države, grada ili općine! Voda pripada hrvatskom narodu!
7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!
12. SOCIJALNI PROGRAM 
 
1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%! Za inozemne mirovine u Republici Hrvatskoj koje su više od 6.001,00 kn umirovljenici plaćaju 40% poreza.
S porastom BDP-a Republike Hrvatske sistematski smanjivati porez na inozemne mirovine u stopama od 5% sve do konačnih 20% poreza. S 20% poreza na inozemne mirovine oporezivati sve umirovljenike. Najniže inozemne mirovine (nivo socijalne pomoći Republike Hrvatske) osloboditi plaćanaj poreza.
2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama!
3. Povećanje najmanjih (domaćih) mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije!
4. Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.
5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu praksu (Praktikum) u vodeće europske tvrtke i institucije. Posebice tvrtke i institucije u njemačkoj pokraini Baden-Württemberg: Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl, Simens, Kärcher, Alcatel, Mahle, Würth, ZÜBLIN, UPS Ditzingen, BW Bank, Stuttgarter Volksbank, Bausparkassen, TÜV, DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel, Deutsche Touring, Univerzität Stuttgart, Stuttgarter Straßenbahn, Stadtwerke Stuttgart i ostalih 100 srednjih i većih tvrtki (institucija) u široj okolici Stuttgarta!
6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja elektroničke pismenosti i digitalizacije te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!
7. Jačanje volonterskih organizacija i volonterskog rada u Republici Hrvatskoj. Startanje "Masovnih volonterskih projekata" posebice u području sezonskog turizma i sezonske berbe u poljoprivredi!
Volontere se u ovom smislu smatra zaposlene osobe, umirovljenike ali i učenike i studente koji dio svog slobodnog vremena dobrovoljno provode "besplatno" pomažući zajednici.
8. Zalagat ćemo se za kompletnu promjenu Zakona o socijalnoj skrbi te uvođenje temeljnog dohodka. Neće više naši Slavonci odlaziti van, jer će moći živjeti i u Hrvatskoj.
13. POLITIKA
Zalagat ćemo se za:
1. Uvođenje emisija na HRT-u koje će predstavljati jednako-proporcionalno sve političke snage kako II. izborne jedinice, tako i cijele Republike Hrvatske.
U Republici Hrvatskoj je od osnutka države do danas registrirano preko 300 političkih stranaka. Međutim mediji u našoj zemlji daju jedino medijsku pozornost prvim najvećim desetak stranaka, a druge tretiraju kao da ne postoje. 
 
2. Uvesti kazne za medije koji u svom besplatnom prostoru favoriziraju samo "neke" političke opcije.
3. Ukidanje preskupih i nelikvidnih 20 Županija (15 od 20 posluju u minusu), te uvođenje „Pet hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!
Otvaranjem novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj postepeno i sistematski smanjivati birokratski aparat hrvatskih županija. Otpuštenim zaposlenicima županija ponuditi "novostvorena" adekvatna radna mjesta u realnom sektoru s istom ili većom plaćom.
U potpunosti izbjeći slanje "bivših" zaposlenika županija na Hrvatski zavod za zapošljavanje! Kada se birokratski aparat hrvatskih županija smanji na ¼ sadašnjeg raspustiti županije te uvesti "Pet hrvatskih Banovina"!
4. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!
5. Organizirano učenje hrvatskog jezika (kampovi) za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Koprivnici, Križevcima, Bjelovaru, Dubravi, Daruvaru, Osijeku, Vukovaru itd.
6. Jačanje političkih prava Hrvatskog iseljeništva u Republici Hrvatskoj!
Nakon Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Prvi puta u povijesti živi više Hrvata izvan Republike Hrvatske nego u njoj!
7. Omogućiti reviziju svih nevino osuđenih zviždača i dati im pravo na rehabilitaciju na „drugom i nepristranom“ sudu.
14. VIZIJA 
 
Osnovno načelo HRVATSKE STRANKE REDA - HSR je služiti građanima.
 
Zastupnici naše stranke uvijek moraju biti spremni saslušati građane, pokušati pomoći građanima i biti uz svoje građane kao njihovi istinski zastupnici.
Dužnost je zastupnika HRVATSKE STRANKE REDA - HSR poštovati građane koji su im ukazali povjerenje na izborima i zalagati se za osobnu i pravnu sigurnost svakog građana. Naš moto je: „Zadovoljni građanin“!
Bahatost i tretiranje naših građana-birača kao "zraka" od stranačkih zastupnika nekih političkih stranaka Republike Hrvatske je nedopustivo. 
 
Naša HRVATSKA STRANKA REDA - HSR je prijatelj građana Republike Hrvatske!
15. POLICIJA 
 
Policija mora biti nestranačka!
 
Policija treba biti dobro plaćena. Policija treba čuvati svoj ugled, a svu nemoralnost, koruptnost ili kriminal iz redova policije treba počistiti. Svaka radnja i postupak policije treba biti dokaziv i nikakve sumnje u postupanje policije prema građanima ne smije biti.
Policija treba biti stroga, ali uvijek u svojem postupanju pravedna.
Isto vrijedi i za državne odvjetnike i suce. 
 
16. JASLICE, DJEČJI VRTIĆ, ŠKOLA, FAKULTET 
 
Roditelji trebaju u svakom trenutku odgoja i razvoja svog djeteta imati pomoć institucija. 
 
S obzirom na ubrzani ritam života, potrebno je za svako dijete iznaći mjesto u odgovarajućoj instituciji, dok roditelj radi i nije u mogućnosti adekvatno i kvalitetno se brinuti o djetetu. Institucije za dijete trebaju biti slične roditeljskom domu, pune ljubavi i topline. Djelatnici trebaju imati dobre plaće za svoj rad. Treba stvoriti uvjete za cjelodnevni boravak djece, ukoliko su potrebe roditelja s obzirom na poslovne obveze takve.
Treba stimulirati institut profesionalnih dadilja djece.
Obvezno školovanje treba biti u potpunosti besplatno, a niti jednom djetetu na teritoriju Republike Hrvatske ne smije biti dopušteno, da „izigra“ institut obveznog školovanja. Nacionalne zajednice ne smiju biti izuzete od obveznog obrazovanja, također djeca izbjeglih migranata u našoj zemlji. Dijete koje neopravdano ne pohađa školu, treba smjestiti u dom za odgoj djece i vratiti ga čim se otklone njegovi odgojni problemi. 
 
Uvesti u školama i fakultetima obvezni nadzor, redarstvo. 
 
U škole više pedagoga, sociologa i obvezni sistematski pregledi djece i nastavnika.
Znanstvenicima treba stvoriti dobre uvjete za rad u Hrvatskoj. Školsko gradivo treba biti racionalizirano sa puno prakse, tako da polaznik programa doista postane stručnjak svog područja.
Treba posebno nadarenim učenicima omogućiti učenje dodatnih sadržaja i školskih predmeta prema njihovim željama i afinitetima. Treba graditi školski sustav u kojem će svaki polaznik znati gdje će raditi kada završi školovanje.
Broj polaznika nekog zanimanja učenika, treba diktirati struka i njihove potrebe. Udžbenici trebaju biti razumljivi uzrastu djeteta. U znanostima koje ne doživljavaju stalne promjene, udžbenici moraju imati trajnu vrijednost. Treba biti sloboda odabira autora udžbenika namijenjenog nekom školskom programu. 
 
Zalažemo se za „besplatnu školu“ izuzetno nadarenim učenicima. Republika Hrvatska bi trebala nadarene učenike stipendirati do kraja studija, uz uvjet da svoje znanje budu obvezni uložiti u prosperitet naše zemlje.
Jedino znanje i zalaganje učenika mora biti „izvor njegovih privilegija“ u školi. Drugih nikakvih privilegija ne smije biti. 
 
17. POREZNI SUSTAV
Porezni sustav treba graditi na načelima jednakosti.
 
Svi su dužni plaćati svoj porez u proračun. Strogo treba onemogućiti bilo kakvo manipuliranje poreznim sustavom „radi uništenja“ bilo kojeg poslovnog subjekta, točnije poslovne konkurencije. Porez moraju plaćati OPG-ovi, srednje i malo poduzetništvo u Republici Hrvatskoj, a posebice veliki koncerni u našoj zemlji koji na sve načine pokušavaju izbjeći plaćanje "potpunog" poreza.
Prijetnje velikih koncerana u našoj zemlji o "otpuštanju radnika" moraju biti sudski sankcionirane te naplatu "punog" poreza koncerana sprovesti bez iznimki. 
 
Djelatnici u poreznoj upravi ne smiju biti stranački orijentirani, a pogotovo da bi se njihova stranačka pripadnost odražavala u njihovom radu.
Rad poreznog sustava se treba bazirati na načelima poštenja, reda i zakona. Porezni djelatnici ne smiju na svoje ime imati dionice u nekom poduzeću, ne smiju sami biti vlasnici poduzeća, ne smiju imati nikakve veze sa niti jednim gospodarskim subjektom, jer u suprotnom moraju odlučiti čemu će posvetiti svoj život "radu u državnoj sluzbi ili privatnom poduzetništvu".
Porezni sustav treba stimulirati proizvodnju. Poreznim oslobađanjem treba podržati djelatnosti u izumiranju, kao povijesni podsjetnik. Uvođenjem reda u gospodarstvo i plaćanja dospjelih obveza svih sudionika, doći će do smanjenja prevelikog poreza u Republici Hrvatskoj. 
 
Visoki porezi su velikim dijelom rezultat rada na crno. Svi oni koji rade na crno trebaju legalizirati svoje djelatnosti, a to im se mora isplatiti upravo smanjenjem poreznih obveza. Nitko u poreznoj politici ne smije biti izuzetak.
Umjesto ukidanja poslovnih subjekata, prvenstveno treba uvesti savjetovanje poslovnog subjekta, te precizno odrediti koji je oblik oporezivanja za njega najbolji. Redefinirati kompletan proračun Republike Hrvatske na način da se drastično povećaju sredstva za obrazovanje i znanost.
Trošenje državnog novca treba strogo kontrolirati i drastično kažnjavati svaku zlouporabu. Treba smanjiti državnu potrošnju. Trebamo promjenu poreznog sustava, sa progresivnim oporezivanjem dohotka i dobiti. Moramo konačno poticati ulaganja, inicijative i izume.
Izrada našeg programa u 17. navedenih točaka jednim dijelom je sažetak tema
koje su objavljene u izdanim knjigama Dražena Katića iz područja realne
ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti te socijalne
pravednosti, kao što slijedi:
1. "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“, 2013, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
2. "Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
3. "Održiva ekonomija Republike Hrvatske“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
4. "Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
MOJ ŽIVOTOPIS:
Kandidatkinja sam HRVATSKE STRANKE REDA za sve Vas iz Koprivničko-križevačke županije, Bjelovarsko bilogorske županije, Istočnog dijela Zagreba i Istočnog dijela Zagrebačke županije.
Rođeno mi je prezime Serdarušić. Rođena sam 12. rujna 1967. u Tomislavgradu, od majke Ive rođene Sušilović i oca Stipe Glovarovićeva roda. 
 
Moj djed je bio glavar u mjestu Roško Polje. Baka Ana, rođena Ljubas, vrsna žena rodila je 12-tero djece.
Odrasla sam u Kaštel Kambelovcu u koji su se roditelji preselili 1971. "trbuhom za kruhom". Nakon toga je otac otišao raditi u Njemačku. U Kaštel Kambelovcu sam završila i osnovnu školu. Srednju školu završila sam u Splitu, a geodetski fakultet u Zagrebu.
Udana sam za Hercegovca Antu Šimića iz Sovića, koji želi živjeti jedino u metropoli, odnosno Zagrebu. Tako svi zajedno živimo u Zagrebu, a svom dušom volim Split i cijelu našu prekrasnu Hrvatsku.
Radila sam u INI, mnogi bi rekli super radnom mjestu, ali sam dala otkaz, jer nisam mogla gledati korupciju, nerad i ostale nepravde.  Nakon INE radila sam u DGU. Danas odgajam svoju djecu u prave i poštene ljude (17, 15 i 10 godina). 24 sata dnevno posvećujem obiteljskom menadžmentu, brizi za moju obitelj i odgoju djece, dok moj muž radi i zarađuje u Energohercu d.o.o.- jako uspješnoj firmi.


Ovom kandidaturom za zastupnicu u Hrvatskom saboru, II. izborne jedinice HRVATSKE STRANKE REDA želim se primiti ozbiljnog posla, da učinim Lijepu našu uređenom zemljom i prema Božjim zapovjedima, jer više na ovo što se oko mene događa, nemogu sjediti, trpjeti i ništa ne učiniti. I zato svi moji dragi birači pozvani ste da me podržite na parlamentarnim izborima 11. rujna 2016. za našu Lijepu Domovinu! Hvala.

Dragi moji birači,

Prema izvješću "Hrvatskog svjetskog kongresa" od 1991. - 2011. godine Hrvatsko iseljeništvo je poslalo Republici Hrvatskoj oko 100 milijardi eura.
Usprkos svem doniranom novcu Lijepa naša je nakon 25 godina dotakla"samo dno"! Jedino su još Bugari siromašniji od nas.

Svakodnevno slabljenje socijalnog sistema, iseljavanje mladih iz Hrvatske te siromaštvo posebice djece i umirovljenika ja više ne mogu gledat.
Ja želim da se proces iseljavanja Hrvatske preusmjeri u "proces useljavanja u Lijepu našu" i da svi ovdje možemo živjet.

Cijenjeni prijatelji,
kao Vaša zastupnica u Hrvatskom Saboru voditi ću brigu o Hrvatskom pučanstvu u cijeloj II. Izbornoj jedinici te se boriti za ekonomski snažnu i perspektivnu Republiku Hrvatsku!

Prije svega ću se boriti da se "Iseljena-Lijepa naša može ponovo vratiti kući" i kod kuće živjeti od svoga rada!

Ako ste u našem programu razvoja i modernizacije II. izborne jedinice prepoznali Sebe i Svoje želje, Svoja nastojanja i težnje, tada me na nadolazećim parlamentarnim izborima 11. rujna 2016. podržite Vašim glasom! (Broj 13 na listi HRVATSKE STRANKE REDA kao što slijedeći primjer pokazuje)!
GLASAČKI LISTIĆ
ZA IZBOR ZASTUPNICA / ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
U II. IZBORNOJ JEDINICI
redni broj. 9. HRVATSKA STRANKA REDA (HSR)
    1. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
    2. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
    3. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
    …
    13. Ankica Šimić
…i tako do posljednjeg kandidata na listi
Otvaram diskusiju o navedenom programu naše „HRVATSKE STRANKEREDA". Slobodno se i bez ustezanja oglasite u komentarima. Nije potrebnaposebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje pobilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.
Lijep pozdrav iz Zagreba, 
 
i da Lijepu našu učinimo po 10 Božjih zapovjedi!
Vaša Ankica Šimić-Serdarušić
P.S. NAŠ PREDIZBORNI PROGRAM ZA XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKA STRANKA REDA) NALAZI SE POD SLIJEDEĆIM LINKOM:
Objavio/la u Nema komentara:

srijeda, 31. kolovoza 2016.

MODERNO ROBOVLASNIŠTVO U 21. STOLJEĆU!



Robovlasništvo možemo definirati kao stanje u kome se jedna ili više osoba nalazi u vlasništvu druge ili drugih osoba. Osobi koja je u poziciji „roba“ najčešće je oduzeta sloboda kretanja. U robovlasništvu antike te kasnije srednjeg vijeka „robove“ su njihovi vlasnici koristili za vlastite potrebe te ih također prodavali, iznajmljivali ili poklanjali. Djeca „robova“ su već rođenjem postajali robovi i vlasništvo svoga gazde.
Oblici modernog robovlasništva!
Robovlasništvo današnjeg doba javlja se u nekoliko temeljnih oblika. Četvrti artikal Europske konvencije za ljudska prava zabranjuje robovlasništvo. Moderno robovlasništvo se danas najčešće pojavljuje u slijedećim oblicima:
  • prisilna prostitucija
  • prisilni rad
  • dječji rad
  • regrutiranje djece vojnika
  • prisilno prosjačenje
Smatra se da danas u svijetu postoji više robova nego ih je ikad bilo u ljudskoj povijesti. U 104§ austrijskog kaznenog zakona stoji da će se „robovlasništvo“ kazniti kaznom zatvora od 10 do 20 godina, a u njemačkom zakonu koji definira prisilni rad §233, prisilnu prostituciju §232, lišenje slobode §235 dStGB „robovlasništvo“ će se kazniti kaznom zatvora od 6 mjeseci do 10 godina.
Deutsche Welle u svom članku od 17.11.2014 navodi: „U svijetu danas živi oko 36 milijuna modernih robova. Većina ih živi u Indiji, otprilike 14 milijuna. U studiji koju je izradila australijska organizacija „Walk Free“ navodi se da je moderno robovlasništvo zabilježeno u 167 ispitanih zemalja, a više od polovice modernih robova pored Indije živi u Kini (3,2 milijuna), Pakistanu (2,1 milijun), Uzbekistanu (1,2 milijuna) i Rusiji (1,1 milijun). Nakon tih zemalja dolaze Nigeria, Demokratska Republika Kongo, Indonezija, Banglades i Tajland. Deutsche Welle dalje navodi da u Europi danas postoji više od 500.000 žrtava robovlasništva. Na samom vrhu modernog robovlasništva nalaze se Bugarska, Češka i Mađarska. Predvodnica euroazijskog kontinenta je Turska sa 185.500 modernih robova“ navodi Deutsche Welle.
Da potkrijepimo objavljeni članak Deutsche Welle, pozabaviti ćemo se na tranutak službenom statistikom „Statiste“ o prvih 25 zemalja u svijetu sa najvećim brojem modernih robova u 2014. godini (statista.com):
  1. Indija – 14.285.700
  2. Kina – 3.242.400
  3. Pakistan – 2.058.200
  4. Uzbekistan – 1.201.400
  1. Rusija – 1.049.700
  2. Nigerija – 834.200
  3. Demokratska Republika Kongo – 762.900
  4. Indonezija – 714.100
  5. Bangladeš – 680.900
  6. Tajland – 475.300
  7. Sudan – 429.000
  8. Egipat – 393.800
  9. Etiopija – 389.700
  10. Tanzanija – 350.400
  11. Irak – 345.900
  12. Iran – 336.700
  13. Vijetnam – 332.200
  14. Meksiko – 266.900
  15. Filipini – 261.200
  16. Sirija – 258.200
  17. Haiti – 237.700
  18. Japan – 237.500
  19. Myanmar – 231.600
  20. Nepal – 228.700
  21. Gana – 193.100
Focus online u svome članku od 13.10.2013 navodi: „U EU živi gotovo 900.000 modernih robova.“ Kakva je raspodjeljenost modernog robovlasništva po članicama Europske unije nisam uspio pronaći.
„Statista“ nam dalje pokazuje kolika je bila dobit u svijetu u milijardama dolara od prisilnog rada (2014):
http://de.statista.com/infografik/2327/jaehrliche-gewinne-aus-zwangsarbeit-in-milliarden-dollar/
  1. Azija i pacifik – 51,8 milijardi $
  2. Industrijske nacije (uključujući EU) – 46,9 milijardi $
  3. Zentralna i jugoistočna Europa te GUS države – 18 milijardi $
  4. Afrika – 13,1 milijarde $
  1. Latinska Amerika i Karibik – 12 milijardi $
  2. Srednji Istok – 8,5 milijardi $
Europska komisija (GD) je 15. 04. 2013. objavila prvo izvješće o trgovini ljudima (modernim robovima) u Europskoj uniji za 2008., 2009., i 2010. godinu. U izvješće je bilo uključeno svih tadašnjih 27 članica Unije. Po podacima Internacionalne radne organizacije 880.000 ljudi u Europskoj uniji bile su žrtve prisilnog rada te prisilne prostitucije.
Utvrđeni podaci su kako slijedi: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-322_de.htm



Žrtve:
  1. Ukupan broj utvrđenih i pretpostavljenih žrtava iznosio je u 2008. godini 6.309, u 2009. godini 7.795, a u 2010. godini 9.528. Promatrajući te tri godine porast broja žrtava iznosio je 18%.
  2. Od ukupnog broja žrtava 68% bile su žene, 17% muškarci, 12% djevojčice i 3% dječaci.
  3. Od ukupnog broja žrtava u te tri godine 62% je bila prisilna prostitucija. Prislini rad je iznosio 25%, a nasilno oduzimanje organa, trgovina djecom i prisilno činjenje kaznenih dijela iznosilo je 14%.
  4. Žrtve su bile 61% iz zemalja članica Europske unije, 14% iz Afrike, 6% iz Azije i 5% iz Latinske Amerike.
  5. Većina žrtava iz zemalja Europske unije potječu iz Rumunjske i Bugarske.
  6. Većina žrtava iz ne-europskih zemalja potječu iz Nigerije i Kine.
  7. Broj „boravišnih dozvola“ za žrtve koje potječu iz ne-europskih zemalja porastao je iz 2008. godine (703) na 1.196 dozvola u 2010. godini.



Tgovina ljudima:
  1. Ukupan broj osumnjičenih „trgovaca ljudima ili organizacija“ u Europskoj uniji smanjio se od 2008. do 2010. godine za 17%.
  2. 75% osumnjičenih „trgovaca ljudima“ bile su muške osobe.
  3. U tri promatrane godine 84% osumnjičenih „trgovaca ljudima ili organizacija“ djelovale su u području prisilne prostitucije.
  4. Ukupan broj sudskih sporova zbog „trgovine ljudima“ smanjio se izmedju 2008. i 2010. godine za 13%.

U govoru nazvanom „Više ne robovi, već braća i sestre“ papa Franjo je 1.siječnja 2015. godine povodom Svjetskog dana mira pozvao potrošače da bez obzira na uštedu ne kupuju proizvode koje izrađuju moderni robovi. Papa je osudio „rastuću nesreću u kojoj ljudi izrabljuju ljude“, posebice prostituciju, regrutiranje djece vojnika i robovskog rada u tvornicama. Papa je također u kritici nadodao da je zajednički izvor modernog ropstva „korupcija tj. ljudi koji su spremni učiniti bilo što za financijsku dobit“! Dalje je papa Franjo u svom govoru nadodao da rad modernih robova i trgovina ljudima „često zahtjevaju suučesništvo posrednika“ osuđujući pritom one koji su „zaduženi za provođenje zakona, državne službenike, civilne ili vojne institucije“. Papa je u govoru pozvao na suradnju između svih zemalja kao bi se provela borba protiv „međunarodne mreže organiziranog kriminala“ te protiv modernog robovlasništva.
Primjer modernog robovlasništva i organiziranog kriminala u području „prosjačenja“ naveo sam u mojoj prethodnoj knjizi „Održiva ekonomije Republike Hrvatske“:
"U zadnje dvije godine učestala je pojava "organiziranog prosjačenja Roma" pretežno iz Rumunjske koji svakodnevno opsjedaju glavnu ulicu u Štutgartu "Königstraße". Usprkos mnogobrojnim pritužbama građana glavnom gradonačelniku grada gosp. Huhn-u (stranka zelenih) organizirano prosjačenje se nastavlja. Nadam se da će se toj pojavi koja opterećuje sve nas stati na kraj. Za vrijeme prošlog mandata CDU-a u gradu Štutgartu pojave organiziranog prosjačenja nije bilo i o tome se vodilo posebno računa."
Prosjačenje u gradu Štutgartu nije samo kazneno djelo "organiziranog prosjačenja". To kazneno djelo ima obilježje modernog robovlasnistva, odnosno ono se manifestira kroz prisilno prosjačenje, fizičko kažnjavanje prosjaka koji imaju premalu "dnevnu dobit", oduzimanje putovnice prosjacima i sl.
Iza cijelog organiziranog prosjačenja u gradu Štutgartu stoje dobro organizirane kriminalne skupine iz Rumunjske i Bugarske koje pored prosjačenja nerijetko posreduju i u "prisilnoj prostituciji". Zašto se toj pojavi do danas nije stalo na kraj meni nije poznato. Ljudska prava koja toliko rado propagira "Stranka zelenih – Bündnis 90/Die Grünen“ ne znači zatvaranje očiju pred modernim robovlasništvom u slučaju koji sam upravo opisao.
Protestantska crkva u Štutgartu je napravila mali, ali odlučujući korak u borbi protiv „prostitucije“ i „prisilne prostitucije“. Procjena je da u Štutgartu oko 4.000 žena zarađuje novac prostitucijom. Nerijetko se radi o prisilnoj prostituciji koju nije lako dokazati, a žrtve zbog nepoznavanja jezika i straha od deportacije taje prijavu policiji.
Protestantska crkva uskoro u Štutgartu otvara „sigurnu kuću“ u kojoj će se moći skloniti osobe koje žele prestati sa prostitucijom ili osobe koje obavljaju taj posao u vidu zanimanja, a žele „predahnuti“ od posla. Hvale vrijedna akcija Protestantske crkve će omogućiti lakše razotkrivanje prisilne prostitucije te na taj način efektivno pomoći žrtvama tog oblika modernog robovlasništva.
Moderno robovlasništvo mjeri se „Global Slavery Index-om“.
Ono što mi kao „obični građani“ možemo učiniti u borbi protiv modernog robovlasništva je u prvom redu bojkotirati kupovinu proizvoda koji dolaze iz zemalja u kojima je vrlo visok Global Slavery Indeks.
Svi oni građani koji su politički angažirani, a posebice oni koji su članovi državnih vlada morali bi neumorno upućivati na pojavu modernog robovlasništva.
Robovlasništvo je službeno već odavno ukinuto. Međutim mi danas imamo više robova nego što ih je ikada na planetu bilo.
Svaki čovijek je rođen kao slobodno biće i treba tako i živjeti.
 
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!
Prvi puta knjiga je objavljena u ožujku 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom
jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić


NAŠ PREDIZBORNI PROGRAM ZA XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKA STRANKA REDA) NALAZI SE POD SLIJEDEĆIM LINKOM:
http://drazenkatic.blogspot.de/2016/08/hrvatska-stranka-reda-hsr-xi-izborna.html



TV ZAPISI:




Objavio/la u Nema komentara:

ODRŽIVA EKONOMIJA I INDIKATORI ZA MJERENJE ODRŽIVOG RASTA REPUBLIKE HRVATSKE!




Ovu temu započinjem citiranim tekstom iz moje prethodno objavljene knjige „Posljednja ruža hrvatska":
„Pojam održivog razvoja prvi puta je zabilježio 1713. u svome djelu "Sylvicultura oeconomica" Hans Carl von Carlowitz u kome govori da"..samo toliko šume smije biti iskrčeno koliko može kroz plansko pošumljavanje ponovo narasti"!
Drugim riječima održivi razvoj znači da smijemo samo toliko eksploatirati obnovljive resurse (sirovine) da se mogu sigurno obnoviti.
Prva međunarodna definicija "održivog razvoja" zabilježena je 1987. u završnom dokumentu UN-a, nazvanom "Naša zajednička budućnost", više poznatom kao "Brundtlandovo izvješće", u kome se navodi: (slobodni prijevod sa njemačkog) ..."Razvoj koji će imati budućnost znači da sadašnja
generacija zadovolji svoje potrebe na način da ne ugrožava mogućnost budućih generacija da i one zadovolje svoje potrebe."
Održivi razvoj se sastoji od tri komponente i vrlo je bitno da su one u ravnoteži:
1. Ekonomska komponenta
2. Socijalna komponenta
3. Ekološka komponenta
Ako bilo koja od tri komponente nadvlada, oslabiti će ostale dvije. Naš planet se nalazi u ravnoteži, a mi to stanje ravnoteže moramo samo podržati.
Održivi razvoj, odnosno održiva eksploatacija je posebno bitna za sirovine koje se sporo obnavljaju, a tu pripada iskorištenje nafte i plina, eksploatacija prašuma, iskorištenje ugljena, iskorištenje radioaktivnih ruda. Mi smo potrošili već danas sirovine budućih generacija tako da moramo radikalno promijeniti način razmišljanja, način proizvodnje, ali i potrošnje dobara i usluga.
Kod održivog razvoja vrlo je bitno voditi računa o racionalnoj upotrebi pitke vode u domaćinstvu i industriji.
Neškodljiva industrija i ekološka poljoprivreda trebaju biti temelj razvoja naše civilizacije. Pored toga ravnopravnu ulogu moraju igrati proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kao i promet održivim prijevoznim sredstvima (električni automobili, hibridna vozila, električni bicikli, električni motocikli, te električna plovila).
Održivi razvoj podrazumijeva također i jedan poseban način življenja svakog od nas. Umjereno korištenje mesnih proizvoda, racionalna upotreba pitke vode u domaćinstvu, kupovina domaćih, a ne uvoznih proizvoda, minimiziranje kupljene ambalaže, isključivanje "stand-by" modusa za električne uređaje prilikom odlaska na spavanje, korištenje štedne rasvjete (LED) itd.
Također svaki fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije i za grijanje su doprinos održivom razvoju!
Održivi razvoj znači i ponekad ostaviti automobil na parkiralištu ili u garaži, te otići u kupovinu biciklom ili pješice.
U zadnjih 200 godina potrošili smo resurse budućih generacija, doveli zemlju do globalnog zagrijavanja i prouzročili efekt staklenika. Klima se na planetu poremetila."
U zemljama Europske Unije pojam održivog razvoja vrlo je poznat i raširen. U najmanju ruku teoretski. Međutim prakticiranje održivog razvoja ide nešto teže.
„Statista" (www.statista.com) nam pokazuje koje 4 europske zemlje proizvode skoro 2/3 ukupnog elektrootpada u Europskoj Uniji (podaci iz 2010. godine):
Njemačka 22,2%
Italija 16,6%
Velika Britanija 13,7%
Francuska 12,4%
Elektrootpad se najčešće izvozi u afričke zemlje gdje se reciklira te nereciklirani dio spaljuje ili ostavlja odbačen u prirodi. Na taj način se pridonosi "ne-održivom" razvoju našeg planete.



„Statista" nam dalje pokazuje koliko se često potrošač kod kupovine hrane ili pića odlučuje za kupovinu proizvoda iz održivog uzgoja (Njemačka 2009.):
Uvijek – 3%
Često – 24%
Ponekad – 40%
Rijetko – 19%
Nikad – 14%
„Statista" obrađuje i razmišljanje mlade generacije u Europskoj Uniji postavljajući slijedeće pitanje:
Da li si ikad razmišljao da li tvoj način života ili općenito ponašanje našeg društva može imati negativne posljedice za druge ljude ili za prirodu?
Da, o tome sam već razmišljao – odgovorilo je 64% mladih ispitanikaNe, o tome još nisam razmišljao – odgovorilo je 34% mladih ispitanikaBez odgovora – odgovorilo je 2% mladih ispitanika
„Statista" nam dalje prikazuje koliko nam je kao potrošačima bitno kod kupovine proizvoda da proizvodi dolaze iz održivog uzgoja, odnosno ekološke proizvodnje (podaci 2014.):
Dječja hrana – 37%
Meso, riba, salama – 29%
Voće i povrće – 27%
Kruh i peciva – 26%
Gotova jela – 25%
Mliječni proizvodi – 21%
Razna pića – 16%
Hrana za životinje – 15%
Proizvodi za njegu tijela – 14%
Proizvodi za higijenu – 14%
Proizvodi za domaćinstvo – 8%
Ostali prehrambeni proizvodi – 16%
Tražeći po internetu teme koje službeno obrađuju održivi razvoj u Republici Hrvatskoj naišao sam na slijedeće:
  1. Na službenoj stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH stoji:
    Republika Hrvatska je podržala Agendu 21 i Plan djelovanja koji su usvojeni 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju, te preuzela obveze koje proizlaze iz Milenijske deklaracije i Milenijske razvojne ciljeve usvojene na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2000. Republika Hrvatska sudjelovala je i na konferenciji UN-a o održivom razvoju 2012. godine i podržala je zaključni dokument konferencije     „Budućnost kakvu želimo".
    http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/globalne-teme/odrzivi-razvoj/
2. Službena stranica Ministarstva turizma RH:
Predstavljen regionalni projekt „Održivi razvoj turizma u Jugoistočnoj Europi"
ZAGREB, 4. 3. 2014.
U prostorijama Ministarstva turizma predstavljen je regionalni projekt „Održivi razvoj turizma u Jugoistočnoj Europi", kojega u Republici Hrvatskoj provodi Hrvatski centar za čistiju proizvodnju, a pod pokroviteljstvom UNIDO-a (Organizacija UN-a za industrijski razvoj - United Nations Industrial Development Organisation), što je dio krovnog projekta „Jačanje regionalne suradnje i umrežavanja s ciljem osnaživanja suradnje i promicanja prijenosa znanja te prilagodbe resursno i energetski učinkovite proizvodnje (RECP) u zemljama Jugoistočne Europe". Više možete vidjeti pod slijedećim linkom: http://www.mint.hr/default.aspx?id=12926
Održivi razvoj ne možemo promatrati poput trenda ili prolazne mode. On nije filozofija ili politika. Održivi razvoj je način življenja svakog od nas.
Održivi razvoj je put kojim spriječavamo destrukciju i uništenje planeta na kome živimo. To je put koji omogućava racionalno korištenje sirovina, put koji učvršćuje i podupire međugeneracijsku solidarnost.
Održivi razvoj nas udaljava od masovne (megalomanske) proizvodnje proizvoda i dobara, ali nam istovremeno omogućava umjereno i dugoročno uživanje u „potrebnim" proizvodima i dobrima.
Prakticiranje održivog razvoja započinje već u vrtiću, nastavlja se u školi, kasnije u tvrtci ili koncernu, a kruna takvog načina življenja postiže se u trećoj dobi.
Održivi razvoj u Republici Hrvatskoj ima vrlo veliku važnost kako u području očuvanja prirodnih ljepota, racionalnom korištenju prirodnih resursa, tako i u području brige i zbrinjavanja starijih i nemoćnih osoba, zapošljavanju mladih te brizi za predškolsku generaciju.
Ekonomija Republike Hrvatske nalazi se trenutačno na samome dnu. Daljnji pad ekonomije doveo bi do nelikvidnosti države i državnog bankrota.
Vrlo važno pitanje za sve nas je: Kako pokrenuti ekonomski razvoj Republike Hrvatske?
Ekonomiju Republike Hrvatske možemo usmjeriti u pravcu "Održive ekonomije" ili je dalje držati na kursu "Klasične neoliberalne ekonomije" koja se polako samourušava. Održiva ekonomija ima u Hrvatskoj potencijal, preduvjete i perspektivu.
Održivu ekonomiju možemo sagledati kroz slijedeći primjer!
Tvornica "XY" bavi se proizvodnjom proizvoda i na taj način sudjeluje u ekonomskom razvoju Republike Hrvatske. Zapošljava 50 radnika koji stanuju u bližoj okolici tvornice. Tvornica za proizvodnju proizvoda koristi sirovine iz Republike Hrvatske premda ih nešto skuplje plaća od sirovina iz uvoza. Gotove proizvode visoke kvalitete većinom izvozi u Europu, Aziju i Ameriku. Jednim dijelom tvornica proizvodnjom pokriva i potrebe Republike Hrvatske. Tvornica "XY"ostvaruje svake godine dodatnu dobit. Dodatna dobit se investira u daljnji razvoj, kupovinu najmodernijih strojeva i opreme, te socijalne projekte. Tvornica ima vlastiti vozni park od 5 automobila srednje klase od kojih su dva "Smarta na električni pogon". U augustu 2014. tvornica je zbog izuzetno dobrog poslovanja ostvarila nadprosječnu dobit (ekstra profit). Jedan dio te dobiti podijeljen je recipročno na sve zaposlenike tvornice. Na taj način je omogućeno da "roditelji zaposlenici" mogu svoju djecu nesmetano opskrbiti sa školskim knjigama i priborom za novu školsku godinu.
Prošle godine tvornica "XY" je financijski pomogla dovršenje gradskog vrtića. Na taj način je roditeljima zaposlenicima, ali i drugim građanima otvorena dodatna perspektiva u zbrinjavanju djece najmlađe dobi. Tvornica isplaćuje redovito plaće svojim zaposlenicima. Bolovanja radnika su gotovo na minimumu. Tvornica "XY" financijski nagrađuje svoje radnike u području inovacija i unapređenja tehnološkog procesa.
Proizvodi tvornice u skladu su sa svim europskim i svjetskim standardima. Posebno se pažnja poklanja ekološkoj komponenti proizvedenih proizvoda, te zaštiti radnika na radu i zaštiti okoliša.
Tvornica "XY" planira za iduću godinu od ostvarenog profita financirati mali "Eko park" koji bi bio na uživanje građanima i zaposlenicima tvornice. O održavanju parka brinuli bi se članovi obližnje ekološke udruge.
Navedeni primjer tvornice "XY" koja sudjeluje u Održivoj ekonomiji je naravno modificiran. Međutim on jasno pokazuje da pored ekonomske komponente (profit), tvornica ostvaruje socijalnu komponentu (financijsko nagrađivanje radnika, proporcionalnu raspodjelu ekstra dobiti, zufinanciranje gradskog vrtića, planirana izgradnja "Eko parka"), te jasno izraženu ekološku komponentu (ekološko proizvedeni proizvodi, zaštita okoliša)!
Iz navedenog primjera jasno je vidljivo da Održiva ekonomije nije "nemoguća misija". Ona nudi perspektivu kako sadašnje tako i nadolazećih generacija. Održiva ekonomija ne uništava prirodu već se pažljivo koristi njenim resursima. Ona se brine za svoje zaposlenike i sugrađane. Održiva ekonomije nije megalomanska proizvodnja proizvoda već redovita isporuka naručenih proizvoda. 


Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Prvi puta knjiga je objavljena u veljači 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić
 
 
NAŠ PREDIZBORNI PROGRAM ZA XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKA STRANKA REDA) NALAZI SE POD SLIJEDEĆIM LINKOM:
http://drazenkatic.blogspot.de/2016/08/hrvatska-stranka-reda-hsr-xi-izborna.html



TV ZAPISI:








Objavio/la u Nema komentara:
Pretplati se na: Postovi (Atom)