"Za tjedan dana se održavaju prijevremeni izbori za zastupnike u
Hrvatski sabor, u Hrvatskoj 11. rujna a u dijaspori se izbori održavaju
10. i 11. rujna. Bira se ponovno 151 zastupnik, niti godinu dana nakon
redovitih izbora održanih u studenom prošle godine, i to 140 zastupnika u
deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora, odnosno
hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu (XI. izborna jedinica),
a osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj
(XII. izborna jedinica).
Kao i na prethodnim izborima hrvatski državljani koji žive izvan RH
moraju se registrirati kako bi mogli ostvariti svoje biračko pravo.
Posljednji rok za registraciju hrvatskih birača koji glasuju u
diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Beogradu i Subotici bio je
31. kolovoza, ali za one koji to nisu uradili ostaje mogućnost za
registraciju i na sam dan izbora.
Kampanja koja ulazi u završnicu, prema ocjenama novinara i analitičara,
je u prvom dijelu bila negativna, dosadna, vodila se polemika oko
trivijalnih stvari a sve to u ozračju velikih tenzija između Hrvatske i
Srbije. U završnici je predsjednik Socijademokratske partije (SDP) Zoran
Milanović iskočio u prvi plan s, kako je rekao, »ruganjem« pa, kako se
sada procjenjuje slijedi faza radikalizacije kampanje. U svakom slučaju
za glasače u dijaspori SDP nije opcija, jer nije niti kandidirao svoju
listu u XI. izbornoj jedinici, dok s druge strane predsjednik Hrvatske
demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković ovih dana posjećuje i
dijasporu u okviru predizborne kampanje.
Birači u dijaspori mogu birati
između 14 stranaka i koalicija među kojima dvije liste imaju za
kandidate i Hrvate iz Srbije. Na HDZ-ovoj listi je Dario Španović iz
Srijemske Mitrovice a na listi malo poznate stranke pod nazivom Hrvatska
stranka reda (HSR), je Mirko Paulić također iz Srijema, iz Nikinaca.
Na ovim devetim izborima za Hrvatski sabor od stjecanja neovisnosti
birači će ponovno moći koristiti preferencijski glas, dakle na listi za
koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju
prednost u odnosu na sve druge kandidate s te liste, pa tako i recimo
imena vojvođanskih Hrvata, Španovića, koji je 11. na listi HDZ-a, ili
Paulića, koji je treći na listi HSR-a.
Profesor Dario Španović, koji predaje predmet hrvatski jezik s
elementima nacionalne kulture u osnovnim školama u Srijemskoj Mitrovici,
kaže kako kandidaturom i izlaskom na glasovanje hrvatska zajednica u
Srbiji pokazuje da se njena organiziranost ne svodi samo na folklor.
»Od izričite je važnosti da Hrvati iz Srbije imaju svog predstavnika na
izborima koji će se održati u rujnu u Hrvatskoj, iz tog razloga što
hrvatskoj javnosti moramo pokazati da postoji organizirana politika
Hrvata u Srbiji. Bez obzira na ishod izbora, sudjelovanjem pokazujemo da
smo spremni pomoći svom narodu na svim razinama i da se organiziranost
Hrvata u Vojvodini ne svodi samo na folklorne manifestacije. Jasno je da
Hrvati iz Vojvodine ne mogu utjecati na izbore niti dobiti svog
predstavnika u Hrvatskom saboru prvenstveno, jer jako malo ljudi ima
hrvatsko državljanstvo, tj. pravo glasovanja.
Također, znatno otežava
stvar ponovno registriranje birača, a ponajviše to što se u cijeloj
Srbiji može glasovati samo na dva mjesta. Kao kandidat HDZ-a, kojega
DSHV tradicionalno podržava, nalazim se na XI. izbornoj jedinici
(dijaspora). Kao predstavnik Hrvata iz Srbije, smatram da osim Hrvata u
Srbiji trebamo motivirati i naše vojvođanske Hrvate koji su tijekom
90-ih izbjegli u Hrvatsku, da izađu na glasovanje, te podrže HDZ kao
državotvornu stranku i stranku koja je oduvijek skrbila za Hrvate iz
Srbije. Izbjegli Hrvati i danas dobro znaju u kakvom se teškom položaju
nalaze vojvođanski Hrvati, te da naša opstojnost ovisi od političke
volje hrvatske vlade, da nam pomognu. A iz dosadašnjeg iskustva jedino
je HDZ bio spreman pomagati i zalagati se za vojvođanske Hrvate«, kaže
Španović.
Sva tri mandata dijaspore na prethodnim izborima osvojila je Domoljubna
koalicija na čelu s HDZ-om. Glasovalo se na 113 biračkih mjesta u 50
zemalja svijeta, a na izbore je izašlo ukupno 28.944 birača. Domoljubna
koalicija osvojila je 85,69 posto glasova, odnosno glasove 24.444 osobe,
dok je sa 4,30 posto glasova birača na drugom mjestu bila Koalicija
rada i solidarnosti Milana Bandića koja je osvojila ukupno 1.226
glasova. Most je pak u dijaspori dobio 1.111 glasova.
Na prethodnim izborima je najviše registriranih birača bez prebivališta
u Hrvatskoj bilo u BiH 21.600 kao i izišlih na izbore. Tada su glasači
rekli kako su izišli na birališta, prije svega da bi dali glas za bolji
položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U drugim zemljama je relativno mali broj birača izišao na izbore,
premda u dijaspori živi veliki broj Hrvata; prema procjenama isto toliko
koliko i u samoj Hrvatskoj, no nemaju svi dvojno državljanstvo. Tako je
u Njemačkoj na 18 biračkih mjesta glasovalo 4.325 hrvatskih državljana,
a njih 88,10 posto glas je dalo Domoljubnoj koaliciji, u Švicarskoj je
Domoljubna koalicija od 659 birača osvojila 95,10 posto glasova, slično
je bilo i u Kanadi i Australiji kao i u drugim zemljama.
Niti u Srbiji do sada nije izlazio veliki broj birača. Prošle godine je
glasanju pristupilo 543 birača od kojih je njih 45,96 posto glas dalo
Domoljubnoj koaliciji, 21,35 posto koaliciji Milana Bandića, a 10,77
posto Mostu.
Biračka mjesta za hrvatsku dijasporu u Srbiji bit će otvorena u
konzularnom uredu Veleposlanstva RH u Beogradu i Generalnom konzulatu u
Subotici, a na njima će građani koji imaju hrvatsko državljanstvo moći
glasovati za zastupnike u Hrvatskom saboru, od 7 do 19 sati u subotu i
nedjelju, 10. i 11. rujna."
MIRKO
PAULIĆ
za
XI.-u
IZBORNU JEDINICU
Pod
slijedećim imenom ćete me pronaći 11. rujna 2016. na listi
HRVATSKE STRANKE REDA za XI. izbornu jedinicu na "mjestu broj 3"
kao što ovaj primjer prikazuje:
GLASAČKI
LISTIĆ
ZA
IZBOR ZASTUPNICA / ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
U
XI. IZBORNOJ JEDINICI
redni
broj. 12.
HRVATSKA STRANKA
REDA (HSR)
mr.sc.
Dražen Katić dipl.ing.
ime
i prezime kandidatkinje/kandidata
Mirko
Paulić
…
…i
tako do posljednjeg kandidata na listi
Poštovano
Hrvatsko
iseljeništvo,
Naša
"HRVATSKA
STRANKA REDA" izlazi na nadolazeće parlamentarne
izbore 11. rujna 2016. u Republici Hrvatskoj sa svojim predizbornim
programom!
PREDIZBORNI
PROGRAM PREZENTIRA
4 TEMELJNA PODRUČJA RAZVOJA I MODERNIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE, KAO
ŠTO SLIJEDI:
A)
Ekonomsko područje
1.
Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg
poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim
automobiliskim koncernima“ (Daimler - Smart,
Porsche, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi
proizvodnje sastavnih dijelova za električna i
hibridna vozila.
2.
Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa
u Republici Hrvatskoj„!
Jačanje
seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma,
planinarenja, raftinga i sportskog ribolova. Ubrzano podnošenje
zahtjeva u navedenim vrstama turizma za certifikate održivog
turizma: "TourCert",
"European Ecolabel",
"EarthCheck"
i "The Green Kay"!
Uvođenje
u marketinšku koncepciju hrvatskog turizma "virtualne
stvarnosti"!
Korisnicima
našeg turizma prezentirati hrvatske hotele, plaže, rijeke i jezera,
biciklističke staze, nacionalne parkove, spomenike kulture te domaće
festivale putem 3D
naočala koje poslužuju "programi"
virtualne stvarnosti! Ta vrsta digitalnog marketinga je primjenjiva
kako za turističke sajmove tako i za svaki turistički ured (ili TZ)
koji prodaju "godišnje odmore"!
3.
Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u
Republici Hrvatskoj„!
Pokretanje
projekata "Vertikalne poljoprivrede i kontejnerskog
uzgoja hrane" koji omogućavaju 12-mjesečnu
proizvodnju povrća i ribe!
Jačanje
pčelarstva. Pokretanje projekata "Gradskog
pčelarstva" (Na vrhu općinske
zgrade u Stuttgartu nalaze se košnice sa pčelama)!
4.
Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„!
Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu
industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i
robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za
burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.
5.
Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u
Republici Hrvatskoj, odnosno
Industrije bazirane na 3D printanju iz
karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku
industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku
industriju, arhitekturu, energetiku, proizvodi u području „bionike“
i „inteligentna odjeća"!.
6.
Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„
prioritetno za hrvatske investitore iz
Iseljeništva i
Domovine.
S
jačanjem BDP-a Republike Hrvatske
postupno pokrenuti proces "Reprivatizacije"
prodanih Hrvatskih tvrtki, banaka, osiguranja, telekomunikacije, itd.
koje su od nacionalnog interesa za hrvatski narod. Kupovina prodanoga
biti će skupa i dugotrajna, ali je neizbježna. Potrebno je kupovati
tvrtku po tvrtku u ponovno većinsko
vlasništvo Države Hrvatske
(najmanje 51% dioničkog udjela)!
S
jačanjem
BDP-a Republike Hrvatske postupno
kupovati certificirane zlatne poluge s
ciljem ponovnog
stvaranja "Državnih rezervi
zlata
Republike Hrvatske" kao
temelja monetarne i socijalne stabilnosti zemlje. Zlatne rezerve
Republike Hrvatske su rasprodane!
S
jačanjem BDP-a Republike Hrvatske
početi vraćati "Državni dug
Republike Hrvatske" te tako
sistematski smanjivati visinu kamate na dug
koju svaki mjesec plaćamo. Republika
Hrvatska je upala u dužničko
ropstvo!
7.
Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta
sa
tvrtkama i institucijama u
Republici Hrvatskoj.
Povezivanje
teorije i prakse posebice u područjima
inovativnih i modernih
tehnologija te
softwera, vertikalne poljoprivrede,
kontejnerskog uzgoja hrane, gradskog
pčelarstva, gradske poljoprivrede – city gardening,
recyclinga i remanufactoringa!
B)
Ekološko područje
1.
Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove
vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i
županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih
zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Postavljanje
fotonaponskih sustava u suradnji sa HEP-om kao
"Povlašteni proizvođači
električne energije", ali i
postavljanje "potpuno autonomnih
solarnih sustava" za osobne
potrebe, odnosno potrebe zajednica!
Proizvodnja
i montaža "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)"
na rijeke i veće potoke u svrhu dobivanja električne energije i kao
turistička atrakcija!
Republika
Hrvatska uvozi 50% električne energije za
osobne potrebe. Do 2020. godine Republika Hrvatska se
obvezala osigurati 20% udjela u potrošnji elekltrične
energije iz domaćih obnovljivih izvora (sunce, voda,
vjetar i biomasa)!!!
2.
Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima
Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje
dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!
3.
Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam
(električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te
električna plovila i brodice).
Uvođenje
"CAR2GO projekta" u velike hrvatske
gradove (Zagreb, Rijeka, Osijek, Split).
Projekt se odnosi na električne automobile koji stoje
na usluzi građanima!
4.
Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i
stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također
pojačano subvencioniranje istih kroz
fondove Europske unije.
5.
Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom
moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici
Hrvatskoj!
6.
Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija
na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora
pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim
ili stranim ponuđačima.
"Reprivatizacija
prodanih izvora", odnosno
kupovina prodanih izvora natrag u 100% vlasništvo države, grada ili
općine! Voda pripada hrvatskom narodu!
7.
Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“
zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!
C)
Socijalno područje
1.
Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40%
na 20%!
Za
inozemne mirovine u Republici Hrvatskoj koje su više od 6.001,00 kn
umirovljenici plaćaju 40% poreza.
S
porastom BDP-a Republike Hrvatske sistematski smanjivati porez na
inozemne mirovine u stopama od 5% sve do konačnih 20% poreza. S 20%
poreza na inozemne mirovine oporezivati
sve umirovljenike.
Najniže
inozemne mirovine (nivo socijalne pomoći Republike Hrvatske)
osloboditi plaćanaj poreza.
2.
Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim
školama!
3.
Povećanje najmanjih (domaćih) mirovina
u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije!
4.
Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama
i univerzitetima u svijetu.
Uključivanje
hrvatskih škola u partner program Europske unije "ERASMUS+“!
5.
Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu
praksu (Praktikum) u
vodeće europske tvrtke i institucije.
Posebice
tvrtke i institucije u njemačkoj
pokraini Baden-Württemberg:
Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl,
Simens, Kärcher,
Alcatel, Mahle, Würth,
ZÜBLIN, UPS
Ditzingen, BW Bank,
Stuttgarter Volksbank, Bausparkassen, TÜV,
DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel,
Deutsche Touring, Univerzität
Stuttgart, Stuttgarter Straßenbahn, Stadtwerke
Stuttgart i ostalih 100 srednjih i većih
tvrtki (institucija) u široj okolici
Stuttgarta!
6.
Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja
elektroničke pismenosti i digitalizacije te
zamjene za „preskupe školske udžbenike“!
7.
Jačanje volonterskih organizacija i
volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.
Startanje
"Masovnih
volonterskih projekata"
posebice u području sezonskog turizma
i sezonske
berbe u poljoprivredi!
Volontere
se u ovom smislu smatra zaposlene osobe,
umirovljenike ali i učenike
i studente koji
dio svog slobodnog
vremena dobrovoljno provode "besplatno"
pomažući zajednici.
D)
Političko područje
1.
Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku u
19.00 sati pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!
2.
Ukidanje „preskupih i nelikvidnih
20 Županija (15 od 20 posluju
u minusu)“, te uvođenje „Pet
hrvatskih
Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!
Otvaranjem
novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj postepeno i
sistematski smanjivati birokratski aparat hrvatskih županija.
Otpuštenim zaposlenicima županija ponuditi "novostvorena"
adekvatna radna mjesta u realnom sektoru s istom ili većom plaćom.
U
potpunosti izbjeći slanje "bivših" zaposlenika
županija na Hrvatski zavod za zapošljavanje! Kada se birokratski
aparat hrvatskih županija smanji na ¼ sadašnjeg raspustiti
županije te uvesti "Pet hrvatskih Banovina"!
3.
Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i
parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!
4.
Organizirano učenje
hrvatskog jezika (kampovi)
za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.
5.
Jačanje političkih
prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini Hrvatskoj!
Nakon
Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Prvi puta u
povijesti živi više Hrvata izvan Domovine Hrvatske nego u njoj!
Državni
ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti "MINISTARSTVOM
ISELJENIŠTVA"!
Uvesti
jednak broj
saborskih zastupnika za iseljeništvo (u
XI. izbornoj
jedinici)
kao u drugim izbornim jedinicama, odnosno
svesti broj saborskih zastupnika na
maksimalno 10 po svakoj izbornoj
jedinici!
6.
Ukidanje grčke riječi „dijaspora“, te uvođenje
službene riječi „Hrvatsko iseljeništvo„!
7.
Jačanje opstojnosti
hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini!
PREDIZBORNA
KAMPANJA NAŠE
KOALICIJSKE
LISTE
(HRVATSKE
STRANKE REDA)
ZA
XI.-u
IZBORNU
JEDINICU
KOŠTATI ĆE POREZNE OBVEZNIKE REPUBLIKE
HRVATSKE
0 (NULA)
KUNA!
ZA
XI. IZBORNU JEDINICU NEĆEMO
TRAŽITI POVRAT
ULOŽENIH
OSOBNIH
FINANCIJSKIH
SREDSTAVA
!
Gore
četiri navedena
područja ekonomskog razvoja Republike
Hrvatske 80% su sažetak tema koje su
objavljene u izdanim knjigama Dražena
Katića iz područja realne
ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti te
socijalne pravednosti, kao
što slijedi:
1.
"Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“,
2013, Stuttgart,
Njemačka, Peleman Industries NV
2.
"Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart,
Njemačka, Peleman Industries NV
3.
"Održiva ekonomija Republike Hrvatske“,
2014, Stuttgart,
Njemačka, Peleman Industries NV
4.
"Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015,
Stuttgart,
Njemačka, Peleman Industries NV
MOJ
ŽIVOTOPIS I POLITIČLI
CILJEVI:
Rođen
sam u Rumi 1974.
godine. Danas živim i stvaram u Novom Sadu
u AP
Vojvodina,
Republika Srbija. Svojevremeno sam radio
kao urednik na lokalnoj radio
postaji.
Bio sam glasnogovornik kulturnih projekata i organizator
manifestacija
hrvatske
manjine u ovom dijelu Srijema. Dopisnik sam lista za manjine, novinar
sam
Hrvatskih
novina iz Subotice. Bio sam elektor na izborima za Hrvatsko
nacionalno
vijeće
i 2010. i 2014. godine.
Moj
volonterski rad:
Volonter
sam Caritasa za Srijem. Član sam ekonomskog vijeća župe Svetog
Antuna u Nikincima.
Povijest
i opstojnost Hrvata u Srbiji:
Hrvati
obitavaju u Srijemu od X. stoljeća. Devedesete godine su bile
najteže za nas. Tih godina započinje iseljavanja Hrvata iz
Nikinaca, Platičeva i Hrtkovaca (tri najjužnije katoličke župe u
Vojvodini).
U
početku 90-tih su to samo bile telefonske prijetnje, da bi se
nastavilo ulaskom u kuće, noću su se čule i eksplozije i poneki
rafal iz puške. Minirana je bila i crkva sv. Antuna Padovanskog.
Nismo se imali kome obratiti za pomoć.
Zbog
hrvatsko-srpskih tenzija i danas je prisutan strah i pitanje je da li
bi nas danas netko zaštitio i kako bi reagirali iz matične Domovine
ako se pritisci na Hrvate u Srbiji nastave (zadnji primjer je bio
dijeljenje udžbenika na ćirilici u vojvođanskim hrvatskim
školama).
Nadam
se da će Institucije iz Hrvatske koje su zadužene za pomoć
Hrvatima u Srbiji, shvatiti da bi im to trebao biti jedan od
prioriteta. Pomoć očekujemo i od Hrvatskog nacionalnog vijeća i
Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Prije
nekoliko godina doživio sam i sam direktnu diskriminaciju. Pri
konkuriranju za radno mjesto u javnoj instituciji od svih kandidata
jedini ja nisam dobio poziv na razgovor!
Prije
par godina u jednom interviewu gospodin Zlatko
Ifković mi je postavio slijedeće pitanje: "Hrvati
diljem svijeta imaju osjećaj da Hrvatska ne ispunjava ustavnu
obvezu prema njima. Je li učinkovit Zakon o Hrvatima van Hrvatske?"
Moj
odgovor je slijedio: "Ustav je donijet, ali na žalost teško
se provodi. Mi do danas nismo imali niti jedan posjet dužnosnika
veleposlanstva iz Beograda unatoč pozivima koje smo slali, kako bi u
razgovoru sa njima ukazali na probleme hrvatske zajednice. Do sada
nismo osjetili nikakvu učinkovitost Zakona o Hrvatima izvan
Hrvatske, osim dobivanaj domovnice, a i to sa duljim čekanjem."
Ekonomska
situacija u Vojvodini, ali i u cijeloj Republici Srbiji je teška.
Apeliram ovaj puta kao kandidat HRVATSKE STRANKE REDA za XI. izbornu
jedinicu na hrvatske tvrtke koje posluju u Srbiji da daju šansu
našoj mladeži i zadrže ih na ovim prostorima. Kada mladi sami
osnuju svoje obitelji treba ih dalje poticati na djelovanje u društvu
i očuvanju hrvatske kulturne baštine.
Na
posljednje pitanje u interviewu sa gospodinom Ifkovićem "Kakvi
su Vam planovi u narednom razdoblju?" odgovorio sam:
"Nastojat
ćemo raditi na stvaranju što više kontakata sa udrugama i sa
službenim osobama matične države. U planu su nam posjete
mještanima koji su se odselili kao i razgovori sa predstavnicima
Udruge prognanih. Očekuje nas puno obveza. Također bi trebalo
potaknuti i ostale ljude u našoj zajednici da se više angažiraju
kako bismo uspjeli riješiti brojne probleme."
Kao
budući saborski zastupnik koji će u Hrvatskom saboru zastupati
Hrvate Republike Srbije imati ću daleko veću mogućnost u
potpunosti sprovesti naše ideje, želje
i ciljeve o opstojnosti Hrvata Srbije na tim prostorima, poboljšanju
životnog standarda te očuvanju kulturne baštine, jezika i
tradicije hrvatskog naroda.
Poštovane
Hrvatice i Hrvati,
posljednjih
25 godina (od 1990. do danas) sistematski se diskriminiralo Hrvatsko
iseljeništvo tj. smanjivala su mu se politička prava u matičnoj
Domovini kao što slijedi:
1)
Prvo "Ministarstvo iseljeništva"
uspostavljeno je 30. svibnja 1990., odmah nakon osnivanja prve Vlade
Republike Hrvatske i postojalo je do 1995. godine. Broj
Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosio je 12!
2)
Vlada Republike Hrvatske osniva 1995. godine "Ministarstvo
povratka i useljeništva". Ministarstvo je
postojalo do 1999. godine. Broj Saborskih zastupnika
za XI. izbornu jedinicu
iznosio je 9!
3)
Vlada Republike Hrvatske 2000. godine uspostavlja "Upravu za
hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo"
pri Ministarstvu vanjskih poslova. Broj Saborskih zastupnika za
XI. izbornu jedinicu iznosio je 6!
4)
21. listopada 2011. godine Hrvatski Sabor donosi zakon o osnivanju
„Državnog
ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ i
„Savjeta Vlade
Republike
Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“. Danas
broj Saborskih
zastupnika
za XI. izbornu jedinicu iznosi 3 (TRI)!
Danas
4 milijuna Hrvatskih iseljenika ima 3 zastupnika u Saboru, isto kao
što
ima
i Srpska nacionalna zajednica u Republici Hrvatskoj!
Broj
Hrvata koji živi u Srbiji gotovo je jednak broju pripadnika Srpskog
stanovništva
u Republici Hrvatskoj.
Zalagati
ću se za zakon "Recipročnosti", a to znači da ako
Republika Hrvatska
zakonom
garantira Srpskoj nacionalnoj zajednici 3 stalna mandata u
Hrvatskom
saboru, tada je potrebno i Hrvatima u Srbiji omogućiti 3 stalna
parlamentarna
mjesta.
Poštovane
Hrvatice i Hrvati,
Hrvatski
narod koji je starosjedioc u Vojvodini je u teškoj političkoj i
ekonomskoj situaciji. Matična država vodi nedovoljnu brigu o nama.
Takva situacija nalaže aktivne političke promjene.
HRVATSKA
STRANKA REDA zahtjeva ponovo osnivanje "MINISTARSTVA
ISELJENIŠTVA" te jednaki
broj saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu kao u drugim
izbornim jedinicama.
Sadašnji
"Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske" nije u
mogućnosti sa svojih ca. 15 zaposlenika brinuti se za 4 milijuna
iseljnih Hrvata.
Slab
socijalni sistem u Republici Srbiji, nezaposlenost i niske plaće te
slaba prava Hrvata u Srbiji kao starosjedioca uzrokuju kontinuirano
iseljavanje mladih iz Vojvodine i cijele Srbije.
Ja
želim da se pokrene "proces useljavanja Vojvodine",
da vojvođanske oranice budu ponovo zasijane žitom te da Vojvođani
nakon tisućljetnog obitovanja na našim prostorima u Vojvodini imaju
svoju budućnost ! Posljednjih godina iz Vojvodine se iselilo previše
Hrvata. To vodi u pravcu demografskog sloma Vojvodine. To mi ne
možemo i nećemo dopustiti!
Kao
zastupnik u Saboru boriti ću se da svaki Hrvat u Srbiji ima ista
politička prava kao što njihove nacionalne zajednice uživaju u
Republici Hrvatskoj. Diskriminacija Hrvata u Srbiji sa našeg
stajališta neće se tolerirati.
Cijenjeni
Vojvođani, cijenjene Hrvatice i Hrvati Republike Srbije,
kao
Vaš zastupnik u Hrvatskom Saboru voditi ću brigu o Hrvatskom narodu
na području cijele Republike Srbije, boriti se za politička prava
Hrvata u Srbiji te matičnoj Domovini, boriti se za "spajanje
Iseljene i Domovinske Hrvatske" te prije svega da se
"Iseljena Vojvodina može ponovo vratiti kući"
i kod kuće živjeti od svoga rada! Zalagat ću se da hrvatske tvrtke
pronađu tržište rada u Republici Srbiji te na taj način
zapošljavanjem poboljšaju životni standard Hrvatskog naroda u
Srbiji.
Poštovani
prijatelji,
ako
ste u našem predizbornom programu prepoznali Sebe i Svoje želje,
Svoja nastojanja i težnje, tada me na nadolazećim
parlamentarnim izborima 11. rujna 2016. podržite
Vašim glasom! (Broj 3 na listi HRVATSKE
STRANKE REDA kao što slijedeći primjer pokazuje)!
GLASAČKI
LISTIĆ
ZA
IZBOR ZASTUPNICA / ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
U
XI. IZBORNOJ JEDINICI
redni
broj. 12.
HRVATSKA STRANKA
REDA (HSR)
1.
mr.sc. Dražen Katić
dipl.ing.
2.
ime i prezime kandidatkinje/kandidata
3.
Mirko Paulić
…
…i
tako do posljednjeg kandidata na listi
Otvaram
diskusiju o navedenom
programu naše
„HRVATSKE
STRANKE
REDA".
Slobodno
se i bez
ustezanja oglasite u komentarima.
Nije potrebna
posebna
prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim
svako
vrijeđanje
po
bilo
kojoj osnovi rezultirati će
brisanjem
napisanog.
Listu
HRVATSKE STRANKE REDA za XI. izbornu
jedinicu
čine slijedeći koalicijski partneri:
1.
Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI",
Dražen
Katić, Stuttgart, Njemačka (Zastupamo Hrvate
Argentine,
Čilea, Brazila, Perua, Bolivije, Ekvadora,
Paragvaja,
Urugvaja, Venezuele, Južnoafričke
Republike
te Hrvate ostalih nespomenutih zemalja Srednje i
Južne
Amerike, Afrike i Azije).
Dijana
Vogrinc, Duga Resa, Hrvatska (Zastupamo Hrvate
nama
susjednih zemalja).
2.
"Hrvatska nezavisna lista Subotica",
Mirko
Paulić, Novi Sad, Srbija (Zastupamo Hrvate Srbije).
3.
Nezavisna lista "Antonio Pelivan",
Pforzheim,
Njemačka (Zastupamo Hrvate Njemačke, Austrije,
Švicarske,
Hrvate drugih nespomenutih zemalja Europe te
Hrvate
koji su porijeklom "Volksdeutsche" bez obzira u kojoj
zemlji
žive).
4.
Fahreta Ahmetović, (HSR)
Osijek,
Hrvatska (Zastupamo iseljene Hrvate Slavonije,
Baranje
i Srijema).
5.
Mate Matanović, (HSR)
Svilaj,
Bosna i Hercegovina, (Zastupamo Hrvate iz Bosne i
Hercegovine
te sve Hrvate van Bosne i Hercegovine raseljene
na
svih 5 kontinenata).
6.
HRVATSKA STRANKA REDA (HSR):
Republika
Hrvatska (Zastupamo Hrvate Kanade, Sjedinjenih
Američkih
Država, Australije i Novog Zelanda).
Glasnogovornica
naše XI. izborne jedinice je:
gospođa
Ivona Lesković
Lijep
pozdrav iz Vojvodine
Mirko
Paulić
TV ZAPISI:
