utorak, 6. rujna 2016.

HRVATI NA PET KONTINENATA!




Hrvatski narod je raseljen na svih pet kontinenata i broji gotovo 4 milijuna iseljenika i njihovih potomaka. Početak iseljavanja Hrvata može se smatrati 15. stoljeće kao posljedica osmanijskog osvajanja. U to vrijeme Hrvati su se najčesće iseljavali u Italiju, Austriju, Slovaćku i Mađarsku.

Drugi val iseljavanja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u kome se hrvatski narod iseljava u Ameriku, Južnoafričku Republiku, Australiju i Novi Zeland.

Treći veliki val iseljavanja Hrvata su šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća kada iz ekonomskih i političkih razloga Hrvati napuštaju Domovinu i sele se u zemlje Zapadne Europe, Australije, Kanade, Sjeverne i Južne Amerike.

Četvrti val iseljavanja hrvatskog naroda iz Domovine događa se upravo sada. U zadnjih godinu i pol dana iselilo se oko 100.000 Hrvata.

Hrvatski narod je danas raseljen na svih pet kontinenata te živi u slijedećim zemljama:




Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u slijedećoj tabeli prikazuje brojčano stanje Hrvata i njihovih potomaka kako slijedi:
Argentina
oko 250 000
Australija
oko 250 000
Austrija
oko 90 000
Belgija
oko 6 000
Brazil
oko 20 000
Bolivija
oko 5 000
Čile
oko 200 000
Danska
oko 1 000
Ekvador
oko 4 000
Francuska
oko 40 000
Italija
oko 60 000
Južnoafrička Republika
oko 8 000
Kanada
oko 250 000
Luksemburg
oko 2 000
Nizozemska
oko 10 000
Norveška
oko 2 000
Novi Zeland
oko 40 000
Njemačka
oko 350 000
Paragvaj
oko 5 000
Peru
oko 6 000
Sjedinjene Američke Države
oko 1 200 000
Švedska
oko 35 000
Švicarska
oko 80 000
Urugvaj
oko 5 000
Velika Britanija
oko 5 000
Venezuela
oko 5 000
http://www.mvep.hr/hr/hmiu/iseljenistvo/stanje-hrvatskih-iseljenika-i-njihovih-potomaka-u-inozemstvu/



Ekonomski doprinos hrvatskog iseljeništva!
Kroz posjete matičnoj državi ili direktnim slanjem financijske pomoć članovima uže ili šire obitelji koji su ostali u Domovini hrvatsko iseljeništvo igra značajnu ulogu u ekonomiji Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske Banke godišnja doznaka Hrvatskih iseljenika iznosila je u 2010. godini oko 1,5 milijardu američkih dolara.U taj iznos nisu bile uračunate investicije u kupovini nekretnina i konzumacije tijekom godišnjih odmora. Doznake Hrvata iz iseljeništva se kreću od godine do godine između 2,5 i 3,0% BDP-a. Hrvatski svjetski kongres je procijenio da je hrvatsko iseljeništvo izmedu 1991. i 2011. godine poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.
Značajan prihod se ostvaruje i oporezivanjem mirovina koje su zarađene u inozemstvu (oko 162.000 mirovina).
Portal "Dnevno HR" je prošle godine objavio članak slijedećeg sadržaja: "Ako imate stalnu adresu stanovanja u nekoj državi, dužni ste plaćati porez. Ipak, mislite li da je normalno plaćati porez od 40% ako vam je mirovina samo kunu veća od 6000 kn. Drugim riječima, ako imate pristojnu stranu mirovinu od 6001 kn, onda vam na kraju od nje ostane 3599 kn i 60 lipa, a ni onih 40 lipa vam neće oprostiti. Nekome tko je 35, 40 godina radio u SAD-u, Norveškoj, Švicarskoj ili Njemačkoj je nevjerojatno da država Hrvatska očekuje da ovdje plaća porez veći od onoga koji je plaćao u državi u kojoj je tu mirovinu zaradio. Čisto geografski podatak, ti isti građani bi u Austriji ili Sloveniji plaćali od 8 do 10% poreza."
http://www.dnevno.hr/novac/102993-porez-na-inozemne-mirovine-salje-odvratnu-poruku-dijaspori-gubite-se-sto-dalje-od-hrvatske.html

Hrvatske iseljeničke zajednice!
Najveće hrvatske iseljeničke zajednice možemo svrstati u slijedeće kategorije:
1. Zapadna Europa (Švicarska, Austrija, Italija, Francuska, Švedska)
2. Sjeverna Amerika (Mississippi, Kalifornija, Arizona, Nevada, Washinhton, Pennsylvanija)
3. Južna Amerika (Argentina, Čile, Brazil)
4. Savezna Republika Njemačka (Posebno pokrajine Bayern i Baden-Württemberg)
5. Kanada
6. Australija
7. Južnoafrička Republika



Poveznica Iseljene Hrvatske s Domovinom!
1. "Ministarstvo iseljeništva" – "Uprava" – "Ured"
Prvo "Ministarstvo iseljeništva" uspostavljeno je 30. svibnja 1990., odmah nakon osnivanja prve Vlade Republike Hrvatske i postojalo je do 1995. godine. Prvi ministar iseljeništva bio je Gojko Sušak.
Vlada Republike Hrvatske osniva 1995. godine "Ministarstvo povratka i useljeništva". Prvi ministar je bio Marijan Petrović i ministarstvo je postojalo do 1999. godine.
Vlada Republike Hrvatske 2000. godine uspostavlja "Upravu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo" pri Ministarstvu vanjskih poslova.
21. listopada 2011. godine Hrvatski Sabor donosi zakon o osnivanju „Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ i „Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“.

Na naslovnoj stranici Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske stoji slijedeće:

„Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske. Ogroman je to i neprocjenjiv potencijal - ljudski, gospodarski!
Donošenjem Zakona koji predviđa jačanje međusobnih gospodarskih, kulturnih, znanstvenih, obrazovnih, sportskih i drugih veza te osnivanjem Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, svima Vama koji živite izvan granica Lijepe naše, Republika Hrvatska je poslala jasnu i nedvosmislenu poruku: Želimo jačati naše zajedništvo, graditi suradnju na načelima uzajamnog povjerenja i poštovanja, graditi partnerske odnose na institucionalnim temeljima.
Veliki je to iskorak. Dvadeset godina nakon hrvatske neovisnosti stvorene su temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje. Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike.

Naš strateški cilj je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini, tako i Hrvata koji žive u drugim zemljama.
S obzirom da u svijetu postoje različiti položaji hrvatskih zajednica s različitim potrebama i mogućnostima, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske će, kao središnje tijelo nadležno za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, sukladno tome prilagoditi svoj pristup svakoj hrvatskoj zajednici poštujuću njezine specifičnosti.
Osim toga, jačati ćemo hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske i njihov položaj i ulogu u sredinama u kojima žive, te osigurati uvjete za njihovo uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske.
Iskreno vjerujem, da će i Vaša potpora, Vaš iskreni angažman, prijedlozi i sugestije, pa čak i dobronamjerne kritike dati krucijalni doprinos u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Stoga Vas i ovim putem pozivam na konstruktivnu suradnju.
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske biti će prva adresa za sve Vaše potrebe, za sve dobre, kvalitetne ideje i inicijative, davati ćemo snažnu potporu svim nastojanjima koja doprinose svekolikom povezivanju Hrvata, te ćemo biti čvrsta spona i most između Republike Hrvatske i Vas koji živite izvan njenih granica.“
mr.sc. Daria Krstičević, predstojnica
2. Zastupnici iseljeništva u Hrvatskom saboru!

Broj zastupnika iseljeništva u Hrvatskom saboru se od 1990. godine stalno smanjivao. Od prvih 12 zastupnika za iseljeništvo smanjio se na sadašnjih 3 zastupnika.
Sadašnji (sedmi) saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine i sačinjavaju ga ukupno 151 zastupnik.

3. Hrvatska veleposlanstva u svijetu
Republika Hrvatska ima svoja veleposlanstva u drugim zemljama svijeta, te se osim bilateralnih odnosa sa drugim zemljama preko veleposlanstava održava kontakt iseljene Hrvatske i Domovine.

4. Hrvatske katoličke misije
To su crkvene organizacije katoličke crkve koje se brinu za vjeru, jezik, život, rad, sport i zabavu hrvatskog naroda u iseljeništvu. Hrvatske katoličke misije rasprostranjene su diljem svijeta i nalaze se u slijedećim zemljama: Juznoafrička Republika, Argentina, Peru, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Francuska, Engleska, Švicarska, Austrija, itd.
6. Hrvatska Matica iseljenika
Hrvatska Matica iseljenika je utemeljena 1951. godine u Zagrebu pod nazivom „Matica iseljenika Hrvatske“, a danas djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika. Navodim nekoliko citiranih rečenica sa naslovne stranice Hrvatske matice iseljenika!
„...Misija Hrvatske matice iseljenika je očuvanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta, materinskoga jezika te običaja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska vaša je matična zemlja koja se obvezala na skrb za svoje iseljeništvo u četrdesetak zemalja - od Južne i Sjeverne Amerike, Afrike, Europe do Australije i Novog Zelanda.
Prošlostoljetne karte u jednom smjeru, srećom, postale su naša prošlost...
Hrvatska matica iseljenika posve je spremna, ovisno o zemlji i kulturno-političko-povijesnom okružju u kojima žive naši građani i potomci hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska – učinkovitije se uključiti u sve projekte razvitka kulturnog i etničkog identiteta među Hrvatima u inozemstvu.
Želimo bolje upoznati kulture drugih naroda u kojima živite i unatoč razlikama stvarati nove projekte koji će, vjerujem, oplemeniti obje partnerske strane s ciljem očuvanja jezične i kulturne raznolikosti - kako najbližega europskog okruženja tako i dalekih prekooceanskih zemalja.
Domovina ili svijet, svijet i domovina – vaš izbor, vaša osobna odluka i odluka vaših obitelji za nas je nova vrijednost!“
7. Hrvatski studiji
Hrvatski studiji osnovani su na Sveučilištu u Zagrebu 1992. godine kao sveučilišni komparativni studij. Hrvatski studiji su na početku obuhvaćali smjerove filofofije i religijske kulture Filofofskog fakulteta Družbe Isusove. Hrvatski studiji su od 24. studenog 1995. godine ustrojeni kao Sveučilišni centar sa statusom podružnice. Senat Sveučilišta je 27. veljače 1996. godine odlučio da se nakon završenih Hrvatskih studija:
  • na smjeru „Croaticum“ stječe stručni naziv kroatolog ili profesor hrvatske kulture
  • na smjeru „Filozofija“ stječe stručni naziv diplomirani filozof ili profesor filozofije
  • na smjeru „Društvo“ stječe stručni naziv diplomirani sociolog ili profesor sociologije
  • na smjeru „Religijska kulture“ diplomirani reliolog ili profesor religijske kulture
Misija Hrvatskih studija:
„Hrvatski studiji ustrojavaju, izvode i koordiniraju znanstvenoistraživačke i znanstveno-nastavne projekte i programe u cjelini društvenog i humanističkog područja, kao i u relevantnim poljima interdisciplinarnog područja znanosti s posebnim interesom za proučavanje različitih sastavnica hrvatskog društva unutar i izvan Republike Hrvatske te za njihov dugoročno održiv i usklađen razvoj. Hrvatski studiji izvode i koordiniraju djelatnosti iz djelokruga Sveučilišta u Zagrebu, drugih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i javnih istraživačkih instituta, kao i ustanova usmjerenih na proučavanje hrvatskog društva te na proučavanje i afirmaciju hrvatske kulture, obrazovanja i znanosti, te se angažiraju u uspostavi i povezivanju srodnih ustanova u Republici Hrvatskoj i u svijetu.“ http://www.hrstud.unizg.hr/razvoj-misija-vizija

Hrvati su nakon Izraelaca najraseljeniji narod na svijetu. Poveznica između iseljene Hrvatske i Domovine igra važnu ekonomsku, socijalnu i političku ulogu. Koliko će hrvatsko iseljeništvo biti prihvaćeno i cijenjeno u Domovini ovisi velikim dijelom o političkim strukturama u Republici Hrvatskoj. Hrvatsko iseljeništvo ima jaku ekonomsku, znanstvenu, sportsku, kulturološku i političku snagu. Koliko će Domovina profitirati od iseljene Hrvatske ovisi prije svega o želji, ciljevima, planovima i stremljenjima Republike Hrvatske!

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!
Prvi puta knjiga je objavljena u ožujku 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom
jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić

 
NAŠ PREDIZBORNI PROGRAM ZA XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKA STRANKA REDA) NALAZI SE POD SLIJEDEĆIM LINKOM:
http://drazenkatic.blogspot.de/2016/09/xi-izborna-jedinica-hrvatska-stranka.html



TV ZAPISI:
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2016-hrvatska-stranka-reda---447440.html


http://izbori.hrt.hr/349668/u-budrovcu-se-predstavio-kandidat-hrvatske-stranke-reda-darko-duga



Objavio/la u Nema komentara:

INDIKATOR – "SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI"!



Mjeri se u ukupnom broju nezaposlenih po spolu.
Zaposlenost se smatra puni ili djelomični posao na neodređeno vrijeme u kome radniku za njegov rad poslodavac uplaćuje socijalna i mirovinska davanja te ugovorom dogovorenu mjesečnu plaću. Posljednjih godina u Europskoj uniji je posebno izražen problem nezaposlenosti mlađih od 25 godina. Najveća nezaposlenost mladih je 2014. godine bila u Španjolskoj, zatim Grčkoj, pa Italiji i Hrvatskoj. Najmanja nezaposlenost mladih je bila i još danas je u Njemačkoj.
http://de.statista.com/statistik/daten/studie/74795/umfrage/jugendarbeitslosigkeit-in-europa/
Nezaposlenost u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg je od sredine 70. do sredine 80. godina kontinuirano rasla, na preko 200.000 nezaposlenih. U narednim godinama se nezaposlenost lagano smanjivala, a 1997. godine se poduplala na 378.095 nezaposlenih. Do 2005. sa laganim oscilacijama nezaposlenost se u toj pokrajini nije mijenjala. U listopadu 2014. godine nezaposlenost je u Baden-Württembergu iznosila 3,8%, pri njemačkom prosjeku od 6,3%. Najmanju nezaposlenost je u listopadu 2014. imala njemačka pokrajina Bayern sa stopom nezaposlenosti od 3,4%.
Baden-Württemberg može zahvaliti za nisku nezaposlenost vrlo jakoj industriji u okolici grada Štutgarta. Preko 100 većih i srednjih tvornica zapošljavaju mnogobrojnu radnu snagu. Veće tvornice su: Daimler, Porsche, Bosch, Male, Stihl, Behr, Alcatel-Lucent itd. Također se u području maloprodaje, veleprodaje, području bankarstva, osiguranja i financija zapošljava veliki broj ljudi.
Republika Hrvatska ima visoku stopu nezaposlenih mlađih od 25 godina i ona je u listopadu 2014. iznosila 41,8%. Prema Državnom zavodu za statistiku stopa ukupno registriranih nezaposlenih građana u RepubliciHrvatskoj je u listopadu 2014. iznosila 18,7%.
Republika Hrvatska nema poput Njemačke jaku autoindustriju i visoko razvijenu opću industriju te je samim time i teže zapošljavanje. Mlade genereacije kao i hrvatski građani koji posjeduju određena tražena zanimanja pokušavaju pronaći zaposlenje u razvijenim zemljama Europske Unije, a često se odlučuju i za odlazak u Kanadu ili u druge prekomorske zemlje. Nezaposlenost Republika Hrvatska može se riješiti jedino u samoj državi. Odlazak hrvatskih građana iz države ne donosi automatski prinose u državnu blagajnu.
Koncentracijom na "komparativne prednosti" koje Republika Hrvatska ima u odnosu na druge zemlje Europske unije moguće je dugoročno planirati smanjenje nezaposlenosti.
Ja sam u svojoj prvoj knjizi "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost" definirao četiri strateške točke ekonomskog razvoja Republike Hrvatske i to:
1. Ekološka poljoprivreda i stočarstvo
2. Zdravstveni turizam i wellness
3. Informatika i programiranje
4. Industrija na bazi elektromobiliteta
Danas želim te četiri točke nadopuniti petom "Tekstilna industrija na bazi tehničkih vlakana" te šestom točkom "Razvijeno volontiranje"!
Ako investiramo naše snage i energiju u pravcu "komparativnih prednosti" u odnosu na druge članice Europske unije za očekivati je u nadolazećim godinama postupni pad nezaposlenosti, a dugoročno gledano čak povratak mladih ljudi koji danas napuštaju zemlju. Također pretpostavljam da će početi useljavanje mladih generacija hrvatskog iseljeništva koje su rođene izvan Domovine.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Prvi puta knjiga je objavljena u veljači 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić

NAŠ PREDIZBORNI PROGRAM ZA XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKA STRANKA REDA) NALAZI SE POD SLIJEDEĆIM LINKOM:
http://drazenkatic.blogspot.de/2016/09/xi-izborna-jedinica-hrvatska-stranka.html



TV ZAPISI:
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2016-hrvatska-stranka-reda---447440.html


http://izbori.hrt.hr/349668/u-budrovcu-se-predstavio-kandidat-hrvatske-stranke-reda-darko-duga
 



Objavio/la u Nema komentara:

PISMO MOG PRIJATELJA I DOMOLJUBA JOSIPA MAYERA!




Tekst pisma prenosim u cijelosti:
Sjećanja me odvedoše u neke sada već povjesne činjenice. Na dane dok smo još putem faxa sastavljali forume, te pisali članke o raznim događajima, reakcijama i pogledima koje smo slali novinarskim kućama i drugim iseljeničkim novinskim medijama i portalima.
Pisali smo o raznim dogadajima, reagiranjima, pogledima, te upućivali na društvene i gospodarske mane i uspjehe.
Stvarno ne znam kako bi reagirao da mi je još prije nego što je postajala internetska mreža netko kazao da ću jednog dana zajedno sa gospodinom mr.sc. Draženom Katićem voditi facebook grupu „POSLOVNI USPJEH". Sigurno bi mu u ono vrijeme rekao: „Pa čovječe Božji ti si pao sa neba".
I eto upravo se to 2012. godine i dogodilo. Tada mi se uz moje privatne, društvene i volonterske aktivnosti, kao što su pisanje različitih članaka, životnih priča, upozorenja, sugestija, te direktni razgovori sa ljudima na plažama, u ugostiteljskim objektima i raznim udrugama obratio putem facebooka gospodin Katić.
Na Dražena sam naišao sasvim slučajno preko facebook-a. Videći da živi u mojoj blizini u Štutgartu, a rodom je iz Duge Rese koja se također nalazi nedaleko od moga rodnog kraja Luke Pokupske u Rečici kraj Karlovca odlučio sam porazgovarati sa njim.
Draženu se je pak svidio moj neumorni rad, a vjerojatno i napisani članci. I tako me on zamolio ne bi li ja htio biti moderator od njega osnovane grupe „POSLOVNI USPJEH". Izgovorio je to riječima: ,Josipe vidim da si marljiv i voliš raditi, ne bi li ti pored mene mogao preuzeti moderiranje grupe?". Što sam ja dragovoljno prihvatio.
Danas naša grupa "POSLOVNI USPJEH" broji više od 9.000 članova, a dolaze nam dnevno novi. Na rad grupe Dražen i ja smo vrlo ponosni. Vjerujem da su radom grupe zadovoljni i naši članovi koji u njoj sudjeluju aktivo u raznim komentarima ili ekonomski gledano reklamirajući sebe ili svoju tvrtku.
Cilj grupe „POSLOVNI USPJEH" je uz uspješno poslovanje Republike Hrvatske, financijski gospodarski poticaji (kratkoročni ili dugoročni), jačanje malog i srednjeg poduzetništva, poboljšanje i poticanje životne kvalitete kako na selu tako i gradu, poticanje volonterskih udruga i društava na još aktivniji i atraktivniji rad.
Prije svega mi ulažemo napore da kroz pisanu riječ i u razgovoru sa ljudima definiramo goruće životne probleme i pitanja, te da damo moguće odgovore i prijedloge. U tome nam posebno pomaže za rad u grupi „POSLOVNI USPJEH" naša dnevna postavka - „Tema dana"!
Upravo u temi dana diskutiramo: „Kako bi svi zajedno u našoj domovini i u dijaspori bili poslovno što uspješniji?". U diskusiji smo došli do zaključka da su nam kao prvo potrebni uz jačanje unutarnje i vanjske politike i jači mediji.



Osobno sam predložio Vladi RH i Hrvatskom Saboru, te Uredu RH za iseljeništvo da nam se omogući na „HTV1" programu dodatak Dnevniku „Vijesti iz hrvatske dijaspore"!

Hrvatska dijaspora neće moći više funkcionirati kao što je to dosada funkcionirala.
Hrvatska je u EU. Danas se mora kristalno jasno vidjeti i znati, kako će se dugoročno osigurati temelj za kvalitetan život i egsistenciju idućim generacijama hrvatskog iseljeništva bilo u domovini ili izvan nje. Za budućnost treba misiti i na natalitet Hrvata.
Upravo čitam članak pod naslovom:
„U ponedjeljak rezultati prvog kruga natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima"!
Medije bi trebalo u Republici Hrvatskoj po mom mišljenju jednako i tretirati.
Dakle slijedeći potez je na Vladi RH, oporbi i Vladinom uredu za iseljeništvo, te njihovom dogovoru u vezi medija. Dogovor željno čekamo, a on nam je i obećan.
Mi ćemo i dalje u grupi „POSLOVNI USPJEH" promatrati, predlagati, inicirati, ali i kritizirati ekonomsko političku situaciju u našoj domovini Hrvatskoj.
Našim idejama, strukom i radnim iskustvom inicirati ćemo i dalje programe za boljitak domovine Hrvatske i hrvatske dijaspore.
Naravno ljudski, dobrohotno, dobronamjerno i kao do sada dobrotvorno.
Više o radu naše grupe možete vidjeti pod:
https://www.facebook.com/groups/303577286350374/



Hrvatski domoljub i moderator
Josip Mayer

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj trećoj knjizi “POSLJEDNJA RUŽA HRVATSKA”!
Prvi puta knjiga je objavljena u rujnu 2014. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić

 
NAŠ PREDIZBORNI PROGRAM ZA XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKA STRANKA REDA) NALAZI SE POD SLIJEDEĆIM LINKOM:
http://drazenkatic.blogspot.de/2016/09/xi-izborna-jedinica-hrvatska-stranka.html



TV ZAPISI:
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2016-hrvatska-stranka-reda---447440.html


http://izbori.hrt.hr/349668/u-budrovcu-se-predstavio-kandidat-hrvatske-stranke-reda-darko-duga
Objavio/la u Nema komentara:

UVOĐENJE LAPTOPA U ŠKOLE ILI DOSADAŠNJA PRAKSA SA TEŠKIM ŠKOLSKIM TORBAMA!




Ova tema je vrlo važna jer zadire ne samo u financijsku problematiku roditelja, već predstavlja i jedan etički problem. Problem teških školskih torbi se tiče kako Republike Hrvatske tako i cijele Europske Unije. Činjenica je koju svi znamo da školska torba osnovnoškolca teži između 5 i 8 kg. Također je činjenica da kod male djece to iznosi oko 1/3 tjelesne težine. To je isto kao da mi odrasli natovarimo u prosjeku 30 kg na naša leđa, te nosimo svakodnevno do škole i natrag.
Tko bi od nas pristao na takove "školske" uvjete?

Drugi problem su visoki troškovi kojima su svake školske godine izloženi roditelji kupujući nove knjige, bilježnice, školski pribor itd.

Postavljam si godinama pitanje da li je edukacija sa skupim i teškim školskim udžbenicima uopće potrebna?
Danas jedan Laptop košta oko 350 eura, a u njega se može pohraniti sve što piše u knjigama, te ga možemo dodatno koristiti kao bilježnicu za pisanje i računanje. E-book reader koji danas može pohraniti preko 1.000 knjiga može se kupiti za prosječnih 100 eura.

Ovdje moram otvoreno reći da jedini koji zarađuju na teškim školskim torbama su izdavačke kuće, tvornice papira, države koje eksploatiraju drvo i tvornice školskog pribora. Također profesori koji pišu školske knjige ne mogu se požaliti na honorare koje ostvaruju.
Školske knjige se u Republici Hrvatskoj često mijenjaju, odnosno redovito izlaze nova izdanja. Nova izdanja gotovo da se ne razlikuju od prethodnih, te se najčešće radi o promijenjenih nekoliko listova knjige. Ta pojava je naslijeđena iz bivšeg sistema socijalističkog samoupravljanja, te se održala identičnom do današnjih dana.

Šteta korištenja tradicionalnog sistema "teških školskih torbi" je višestruka:
  1. Djeca ispaštaju vukući teške školske torbe!
  2. Roditelji su opterećeni visokim školskim troškovima!
  3. Sijeku se bespotrebno šume za dobivanje uvijek i ponovo novog papira za udžbenike i bilježnice.
  4. Sva djeca nemaju mogućnost da se od najmanje školske dobi upoznaju sa osobnim računalom i internetom.
  5. U današnje informatičko doba ne koristimo sva dostignuća koja su nam dostupna.

Dali li bi sistem nastave sa laptopom u svakom razredu i svakoj školi zaista i funkcionirao?
To treba isprobati!

Prošle godine započeo je u riječkoj osnovnoj školi "Vežice" projekt u kojem su učenici 8.c razreda dobili 32 tableta za nastavu. Ravnateljica škole gospođa Violeta Nikolić je izjavila da je cilj pomoću digitalne nastave motivirati učenike za učenje, te pridonijeti aktivnijem uključivanju učenika u nastavni proces.
Ideja o primjeni tableta u nastavi preuzeta je iz jedne škole u Engleskoj gdje su učenici koristeći tablet u nastavi u tri godine poboljšali školski uspjeh za čak 90%.
Pošto je osnovna škola u Rijeci državna škola, učenici pored tableta koriste u nastavi i propisane školske udžbenike.
Tablete mogu ponijeti kući, a ako žele domaću zadaću mogu proslijediti e-mailom.

Osnovna škola u Rijeci je jedan primjer modernog shvaćanja informatičkog doba u kojem živimo. Mnoge porodice u Republici Hrvatskoj su osiromašene, tako da djeci jedva mogu priuštiti novu odjeću i obuću. U takvoj situaciji osobno računalo, laptop, e-book reader ili tablet postaju luksuzni proizvodi koji se jednostavno ne kupuje. Na taj način djeca ne idu u skladu s vremenom, te im je informatički razvoj uskraćen. Siromašnim učenicima je jedina mogućnost da upoznaju svijet informatike prakticirajući je na razrednoj nastavi. Ako se taj problem ne shvati ozbiljno, te se i dalje budu primjenjivali jedino udžbenici u nastavi kao što je to dosad bila praksa stvoriti će se u budućnosti generacije slabo informatičko obrazovanih mladih ljudi. U tome slučaju gubitnik će biti država i cijelo društvo pošto takav mladi kadar neće biti dovoljno konkurentan na tržištu i teško će pronaći stalno zaposlenje.

Ja sam se prvi pute susreo sa osobnim računalom u srednjoj školi. Profesor informatike nam je jednog dana donio u školu osobno računalo "Commodore 64" i rekao: "Djeco ta kutija vam je kompjutor!" Tek kad sam dobio stalno zaposlenje upisao sam par privatnih PC tečajeva da se koliko toliko informatički opismenim. Prvi vlastiti kompjutor i priključak internetu imao sam godinama poslije, tako da sam se morao ponovo, ali ovaj puta samostalno informatički educirati. Danas je sasvim novo doba u kome živimo.

Djeca od mog prijatelja su počela sa dvije, tri godine da se igraju sa dječjim laptopom, a godinu kasnije i sa laptopom roditelja.
Da bi izbjegli da današnje mlade generacije prolaze neadekvatno informatičko obrazovanje društvo ima dužnost omogućiti mladim ljudima da u školskom obrazovanju participiraju e-nastavu. Cijene uređaja su daleko niže od gubitaka koje će zajednica u budućnosti doživjeti kroz nedovoljno informatički educirani radni kadar.

Izdavačke kuće koje uživaju monopol u Republici Hrvatskoj i naslijeđenu naviku redovnog tiskanja novih udžbenika morati će se odreći dijela profita i uključiti u tržišnu utakmicu u pronalaženju novih proizvoda, mušterija i tržišta.

Uvođenjem e-nastave u osnovne škole stvoriti ćemo zdravu bazu za kasniju izobrazbu cijelih generacija programera. Informatika i programiranje će se u budućnosti razvijati velikom brzinom i ako ne budemo imali svoj vlastiti stručni kadar morati ćemo kupovati skupe programe ili zapošljavati programere iz stranih zemalja.
Informatika i programiranje kao strateška točka ekonomskog razvoja Republike Hrvatske i u ovom poglavlju je u fokusu.

U novinskom izdanju "24 sata" 28.03.2012 gospođa Tanja Smolić je napisala:

"Prvi razred osnovne škole je ozbiljna investicija."

Na kraju članka je rezimirala:
"Koliko će vas (najmanje) koštati prvašić:"
Knjige: 670 kuna
Torba: 150 kn
Bilježnice: 30 kuna
Pernica, olovke, bojice, gumica, šiljila, omoti: od 100 kuna naviše
Radni stol i stolica: od 500 kuna
Tenisice: od 80 kuna
Vreća za obuću: oko 20 kuna
Užina: 80 kuna mjesečno
Produženi boravak: 400 kuna mjesečno
Muzička izobrazba (bez instrumenta): oko 2000 kn godišnje
Tečaj jezika: oko 250 kuna mjesečno

Veliki broj roditelja u Republici Hrvatskoj neće moći platiti svome djetetu produženi boravak, muzičku izobrazbu i tečaj stranog jezika. Biti će prisiljeni na kupovinu lošije školske torbe za 150 kuna, te jeftinih tenisica za 80 kuna. Usprkos svim mjerama štednje godišnja investicija roditelja u svog prvašića biti će visoka.

To je još jedan razlog da društvo (država) solidarno snosi troškove uvođenja laptopa u škole. Za razliku od školskih udžbenika uređaj se ne kupuje svake godine ponovo.
Jednog dana kada se zaposle prvašići će nam vratiti investiciju na najbolji mogući način natrag, plaćanjem poreza državi.

Uvođenje laptopa u škole bio bi jedan od najboljih projekata u preventivnoj borbi protiv nezaposlenosti mladih kako u Republici Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europskoj Uniji.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić
 
 
NAŠ PREDIZBORNI PROGRAM ZA XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKA STRANKA REDA) NALAZI SE POD SLIJEDEĆIM LINKOM:
http://drazenkatic.blogspot.de/2016/09/xi-izborna-jedinica-hrvatska-stranka.html



TV ZAPISI:
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2016-hrvatska-stranka-reda---447440.html


http://izbori.hrt.hr/349668/u-budrovcu-se-predstavio-kandidat-hrvatske-stranke-reda-darko-duga


Objavio/la u Nema komentara:
Pretplati se na: Postovi (Atom)