Gornja slika i citirani tekst preuzeti je sa portala 7Dnevno.hr, 03.07.2023
https://www.7dnevno.hr/vijesti/strajku-pravosudnih-sluzbenika-ne-vidi-se-kraj-na-sudovima-ce-se-obavljati-samo-hitni-slucajevi/
"Štrajk pravosudnih službenika traje i dalje i ne vidi mu se kraj.
U ponedjeljak smo ušli u peti tjedan njihova štrajka zbog čega za većinu građana i stranaka sudovi neće raditi. Kako ističu štrajkaši, obavljat će se samo hitni slučajevi.
Iako su se proteklog tjedna sastali predstavnici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom, to nije donijelo rješenje.". kraj citata!
-------------------------------------------
Prošle godine sam predao jedan spis na Općinski sud u Karlovac. Sa gospođom koja je spis preuzela ušao sam u neformalni razgovor u kome je ona pomenula da radi za vrlo malu plaću, a na kraju sam doznao da ta plaća iznosi ca. 4.500 kn. U to vrijeme već se naziralo da se suci spremaju na protest u cilju podizanja njihovih plaća. To se ove godine i dogodilo, sucima su povećane plaće!
Povećanje plaća sudaca u Hrvatskoj bilo je potpuno legitimno. Ako je nefunkcionalno sudstvo u Hrvatskoj krivac za kaos koji vlada u zemlji, onda ta nefunkcionalnost ima i svoj uzrok. Slučaj Zdravka Mamića ukazuje da suci u Hravtskoj primaju mito. A zašto ga primaju?
Zasigurno jer nemaju plaće od kojih mogu dostojanstveno živjeti u preskupoj državi Hravtskoj. Naravno da nivo mjesečnih troškova jednog suca u Hrvatskoj nije isti nivou troškova jednog radnika sa srednjom stručnom spremom. Suci su u konačnici dobili relativno zadovoljavajuće povećanje plaća koje odgovara njihovoj funkciji i njihovom statusu. Da bi plaća sudaca u Hrvatskoj mogla biti još koji euro i veća, mogla bi. Međutim kada pogledamo prosječni životni standard građana Hrvatske, za sada su sudske plaće Ok. One iznose između 2.000-3.000 eura u prosjeku.
Međutim vratimo se sada našoj zapisničarki koja je desna ruka svakog suca u Hrvatskoj i koja zarađuje samo 650 - 700 eura mjesečno.
Ako naša zapisničarka nema bogatog muža i svoj stan u vlasništvu morat će jesti svaki drugi dan, inače neće imati za prijevoz i režije.
Netko će i reći: "Zapisničari imaju samo srednju školu, pa ni prodavačica ili frizerka nema veću plaću"!
Naravno da je plaća prodavačice ili frizerke, ako iznosi manje od 700 eura premala za današnje mjesečne troškove u Hrvatskoj.
Generalno rečeno, nitko u Hravtskoj bez obzira na stručnu spremu nebi smio zarađivati toliko malo, da od svoje plaće ne može živjeti.
Zašto i zapisničarka ima pravo otići na more?
Prije svega jer joj to garantira Ustav Republike Hrvatske. Da pojasnim!
U Ustavu Republike Hravtske stoji:
Članak 55.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život.
Najduže radno vrijeme određuje se zakonom.
Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći.
Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odlučivanju u poduzeću.
Članak 62.
Država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život.
Ne samo da Ustav Republike Hrvatske štiti pravo na rad te plaću od koje se može dostojno živit, to čini i Europska unija u "Povelji Europske Unije o temeljnim pravima", kao što slijedi:
Ljudsko dostojanstvo
Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo. Ono se mora poštovati i štititi.
Zabrana ropstva i prisilnog rada
1. Nikoga se ne smije držati u ropstvu ili ropstvu sličnom odnosu
Sloboda izbora zanimanja i pravo na rad
1. Svatko ima pravo na rad i na obavljanje slobodno izabranog ili prihvaćenog zanimanja.
Članak 42.
Svim se građanima priznaje pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed.
Članak 60.
Jamči se pravo na štrajk.
U oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenima zakonom može se ograničiti pravo na štrajk.
Članak 59.
Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije.
U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.
Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
Povelja Europske unije o temeljnim pravima kaže:
Članak 28.
Pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje
Radnici i poslodavci ili njihove organizacije imaju, u skladu s pravom Unije te nacionalnim zako
nodavstvima i praksom, pravo na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora na odgovarajućim
razinama i, u slučaju sukoba interesa, pravo na poduzimanje kolektivnog djelovanja za obranu svojih
interesa, uključujući i štrajk.
Članak 30.
Zaštita u slučaju neopravdanog otkaza
Svaki radnik ima pravo na zaštitu od neopravdanog otkaza u skladu s pravom Unije te nacionalnim
zakonodavstvima i praksom.
Članak 31.
Pošteni i pravični radni uvjeti
1. Svaki radnik ima pravo na radne uvjete kojima se čuvaju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo
I nama koji nismo po struci pravnici potpuno je jasno da bi zabrana štrajka pravosudnim službenicima ili neisplata plaća za vrijeme obustave rada bilo protuustavno i protivno Povelji europske unije o temeljnim ljudskim pravima.
Ljudi imaju pravo na rad, pravo da dostaojanstveno žive od svog rada i pravo na štrajk ako nema dostojanstvenog života.
Predsjednik vrhovnog suda Dobronić također u svome pismu premijeru Hravtske upozorava na kompleksnost situacije i prava na štrajk pravosudnih službenika. Pismo je preuzeto sa stranice Večernji.hr, 26.06.2023
https://www.vecernji.hr/vijesti/vrhovni-sud-objavio-cijelo-pismo-koje-je-dobronic-poslao-plenkovicu-evo-sto-je-trazio-1690519
koje u cjelosti citiram:
"Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,
S obzirom da je Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske potvrdilo presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom je štrajk proglašen zakonitim proizlazi da će se on nastaviti.
S obzirom da ovaj štrajk traje već dulje vrijeme nesporno je da
je već sada došlo do ozbiljnog poremećaja u radu sudova i koji će se
nedvojbeno povećavati, što štrajk bude dulje trajao. Navedeno znači da
će prestati pozitivan trend smanjenja broja neriješenih predmeta na
sudovima odnosno da će neizbježno i posljedično kod stranaka različitih
sudskih postupaka doći do manjih ili većih štetnih posljedica, unatoč
tome što sam kao najviše tijelo sudske uprave donio naredbu kojom su
predsjednici sudova obvezani da organiziraju posao tako da, u bitnome,
sudovi rade na hitnim predmetima i onima kod kojih prijeti nastanak
nenadoknadive štete.
Iz izjava ministra g. Malenice proizlazi kako je Vaša Vlada zauzela
stajalište da izvan ponuđenih iznosa od 100,00, 80,00 i 60,00 EUR-a ne
može sudskim službenicima i namještenicima u ovom trenutku ponuditi
ništa više od toga, uz temeljno obrazloženje da bi usvajanje takvog
zahtjeva predstavljalo „parcijalno" rješenje i da bi se nakon toga sa
sličnim zahtjevima pojavili i ostali državni službenici i namještenici.
Drugim riječima, problem 6415 sudskih službenika i namještenika ne može se riješiti dok se „u paketu“ ne riješi pitanje povećanja plaća svih državnih službenika i namještenika u državnoj upravi i drugim tijelima s javnim ovlastima, njih oko 219 000, sve to zbog trenutnih proračunskih ograničenja. Nadležni ministar pravosuđa i uprave je objasnio da bi veći stupanj povećanja plaće sudskim službenicima i namještenicima mogao biti isplaćen tek početkom sljedeće 2024. godine odnosno nakon punih šest mjeseci. Iz onoga što je ponuđeno da bi se isplaćivalo svim državnim službenicima od 1. siječnja 2024. godine proizlazi da bi plaće svih državnih službenika i namještenika bile dodatno povećane, ali sada je aktualno pitanje trenutka isplate tako povećanih plaća. Stoga je ministar Malenica zatražio od Sindikata razumijevanje i strpljenje, što su oni odbili. Stoga možemo zaključiti kako su u ovom trenutku sindikalni pregovori između Sindikata i Vlade u pat-poziciji.
Kada bi činjenica sindikalnog pregovaranja i trenutnog statusa tih pregovora između Vlade i Sindikata bila jedino bitna onda Vam se kao predsjednik Vrhovnog suda ne bih vjerojatno ni obraćao. Međutim, navedena situacija već sada je ozbiljno narušila uredno funkcioniranje sudbene vlasti, naročito na prvom stupnju koji je najbitniji s obzirom da stranke prvenstveno dolaze u kontakt sa sudovima prvog stupnja, a kod kojih je situacija najteža. Dodatno ističem da ukoliko bi ova situacija potrajala sljedećih šest mjeseci odnosno ako bi i došlo do obustave štrajka na bilo koji način, a uz zadržavanje postojeće razine plaća uvećane za odobrene iznose povećanja od 100,00, 80,00 i 60,00 EUR-a s kojima sudski službenici nisu zadovoljni, to bi u preostalom razdoblju do kraja ove godine dovelo do daljnjeg smanjenja broja sudskih službenika i namještenika. Drugim riječima, nastavio bi se proces odlaska sudskih službenika i namještenika sa sudova (posebno sudskih zapisničara) zbog vrlo niskih plaća i bitno otežanih uvjeta rada, a da na tako ispražnjena radna mjesta zbog niskih plaća i velikog radnog opterećenja ne bismo mogli privući novi službenički kadar niti ga zadržati. Sve to u bitnoj mjeri već sada utječe na rad sudaca s obzirom da sudske uprave po mnogim općinskim i županijskim sudovima više nisu u stanju svakom sucu osigurati barem jednog sudskog službenika-zapisničara.
Kao izlaz iz ove situacije predlažem Vam da Vlada u dogovoru sa Sindikatom dogovori još jedan, veći iznos povećanja plaća koji bi sudskim službenicima i namještenicima mogao biti isplaćen čim prije i koji bi za njih bio prihvatljiv. Dodatno ističem da je sada prilika da se sistemski isprave grube nedorečenosti u sustavu koje traju punih trideset godina. Naime, u sustavu podjele vlasti sudbena vlast je samostalna i neovisna i kao takva odvojena od izvršne vlasti odnosno tijela državne uprave te stoga nitko tko radi na sudu ne može imati status državnog službenika odnosno namještenika. Ovo je vidljivo iz toga što sudski službenici i namještenici nisu u radnom odnosu s Ministarstvom pravosuđa i uprave nego su u radnom odnosu sa sudovima i to je bilo vidljivo u razdoblju dok su postojale radne knjižice u fizičkom obliku, dakle u tim radnim knjižicama bilo je vidljivo da je na njima kao poslodavac bio označen općinski ili neki drugi sud, a ne Ministarstvo pravosuđa i uprave. Radi se o sistemskoj anomaliji koju sada treba otkloniti na način da se pitanje plaća sudskih službenika i namještenika uredi posebnim zakonom čime bi odmah otpao argument da se pitanje plaća 6415 sudskih službenika i namještenika ne može riješiti odnosno da se rješavanje pitanja njihovih plaća čini ovisnim o kompletnom uređenju plaća u čitavom sektoru državne i javne uprave koji obuhvaća 219 000 službenika, u što su pogrešno uvršteni i sudski službenici i namještenici.
Prema tome, na sudovima ne radi nijedan državni službenik ili namještenik, a navedeno još više dolazi do izražaja kod sudskih savjetnika.
Želim naglasiti da se problem preniskih plaća sudskih službenika i namještenika nije pojavio kao grom iz vedrog neba. Naime, još je moj prethodnik, tadašnji predsjednik Vrhovnog suda Duro Sessa u godišnjem izvještaju za 2020. godinu podnijetom Hrvatskom saboru predložio da se plaće sudskih službenika i namještenika povise za barem 30% i ovaj prijedlog sam ja ponovio u mom izvještaju za 2021. godinu. Pored toga, u posljednje dvije godine sam u više navrata ponavljao da se situacija, naročito na sudovima prvog stupnja, rapidno pogoršava i da prijeti nastankom bitnih poremećaja u radu sudbene vlasti. To sam govorio i kao sudac prvog stupnja.
Nastala situacija nadišla je okvire klasičnog sindikalnog pregovaranja i dovela je u pitanje redovno funkcioniranje sudbene vlasti. Stoga Vam predlažem da o ovim pitanjima obavimo razgovor na kojemu bih bio prisutan ja i još nekoliko predstavnika sudova te dvoje ili troje sudskih službenika. Sudski službenici bi Vam mogli iz prve ruke iznijeti sve podatke o visini svojih plaća i uvjetima rada dok bih Vam ja i moji kolege obrazložili navedena sistemska pitanja.
Napominjem da nisam posebno spominjao sudske savjetnike na prvom
stupnju koji također imaju male plaće, a radi se o diplomiranim
pravnicima iz čijih redova se u većini slučajeva izabiru budući suci.
Kod sudskih savjetnika je spomenuti ustavnopravni apsurd još izraženiji.
Naime, prema postojećem zakonskom uređenju oni imaju status državnih
službenika te u tom svojstvu primaju plaću, a o pitanju zakonitosti
njihovog prijama u radni odnos na sudovima povodom žalbe ne odlučuje
više tijelo sudske uprave nego Odbor za državnu službu. Međutim, ni to
nije najveći paradoks nego činjenica da su ovakvi sudski savjetnici
državni službenici dobili zakonsku ovlast da, exempli causa, u
trgovačkim predmetima vode parnične postupke do 500.000,00 kuna pa se
stoga postavlja pitanje kakav je to sustav podjele vlasti u kojemu na
sudovima kao zasebnoj grani vlasti sudske postupke vode državni
službenici.
Kada je, pak, riječ o sudskim službenicima i namještenicima naglašavam
da oni, zbog specifičnosti funkcioniranja sudova, nisu nikakvo pomoćno
osoblje nego vrlo bitan dio unutar cjelokupnog sudačkog corpusa. Tako
sudski zapisničari nisu samo daktilografi nego i informatičari te ujedno
i procesni subjekti. Naime, sudski zapisnik kao javnu ispravu svojim
potpisom ne ovjerava samo sudac nego i sudski zapisničar, dakle on tada
radi ono što inače rade suci i javni bilježnici i ta odgovornost im se
uopće ne vrednuje. Ovlašteni zemljišnoknjižni referenti donose odluke o
upisu, opterećenju ili brisanju prava vlasništva i drugih stvarnih prava
na nekretninama. Upravo u vezi s tim pitanjem napominjem da je Vaša
Vlada uredila zgradu gruntovnice Općinskog građanskog suda na solidan
način, ali sada i takva investicija dijelom gubi smisao ako se u tako
novouređenoj zgradi gruntovnice ne radi zbog štrajka, što nedvojbeno
nanosi štetu kako građanima tako i gospodarstvu. Na kraju, ni službenik
koji radi u prijamnoj kancelariji nije nimalo beznačajan s obzirom da on
prema Sudskom poslovniku ima ovlast upozoriti stranku koja neposredno
predaje podnesak sudu na uočene formalne nepravilnosti podneska te ako
taj službenik dobro obavlja posao onda je on time napravio veliku uslugu
kako samoj stranci i njezinom odvjetniku tako i sucu koji se kasnije
neće morati baviti tim istim pitanjem.
Stoga iz ovih konkretnih i ustavnopravnih razloga odbacujem kao neodrživo stajalište da se pitanje plaća sudskih službenika i namještenika može i mora rješavati isključivo „u paketu“ sa svim ostalim državnim službenicima i namještenicima. Sudbena vlast je samostalna i neovisna i ta činjenica se reflektira na radnopravni status sudskih savjetnika, službenika i namještenika. Prema sadašnjoj razini plaća sudski službenici i namještenici ulaze u kategoriju najslabije plaćenih službenika, u pravilu su plaće u državnoj upravi za sličan posao više, zbog toga nam izvršna vlast i njezina tijela (ministarstva, upravne organizacije, ustanove, agencije) sve više postaju „nelojalna konkurencija“ jer sudski službenici iz navedenih razloga prelaze raditi u tijela državne uprave. Sudstvo nije mjesto na kojemu bi itko trebao imati plaću ispod državnog prosjeka odnosno takvu od koje jedva preživljava. Ako se, primjera radi, na sudskog zapisničara odnose pravila o izuzeću na isti način kao i na suca, to znači da zapisničar mora imati objektivan i nepristran status, a jedna od mjera za postizanje ovog statusa je pristojna plaća, isto se odnosi i na sve ostale službenike i namještenike. Na kraju, ako je Vaša vlada proklamirala da joj je reforma pravosuđa najviši prioritet onda ne vidim logiku da se, kada su u pitanju plaće sudskih savjetnika, službenika i namještenika, nadležni ministar poziva na situaciju u čitavoj državnoj upravi. Uostalom, ako se godinama naglašava kako je reforma pravosuđa „reforma svih reformi" onda bi bilo logično da to nađe odraza i prilikom rješavanja pitanja plaća sudskih službenika, namještenika i sudskih savjetnika jer je to za funkcioniranje sustava sudbene vlasti gotovo jednako važno kao i pitanje plaća sudaca.
Stoga Vas molim da razmotrite ovaj prijedlog koji je podnijet isključivo u cilju smanjivanja nastale štete odnosno u nastojanju da se osigura uredno funkcioniranje sudbene vlasti. Trajno uređenje pitanja plaća sudskih savjetnika, službenika i namještenika je od vitalne važnosti za uredno funkcioniranje sudbene vlasti kao samostalne, treće grane vlasti i utoliko se i pregovori o visini plaće sudskih savjetnika, službenika i namještenika u bitnoj mjeri sistemski razlikuju od uređenja tog istog pitanja u tijelima državne uprave. " kraj citata.
ZAKLJUČAK:
Moje je mišljenje da u sadašnjoj situacji u kojoj ostvarujemo dobre rezultate u turizmu, u kojoj Hrvatsko iseljeništvo mjesečnim doznakama i trošnju novca u Hrvatskoj iznimno dobro puni državni proračun i u kojoj imamo vrlo nisku nezaposlenost, Republika Hrvatska ima fiancijsku snagu povisiti pravosudnim službenicima neto plaću za 400 eura. Čak i sam premijer i ministar financija naglašavaju da se iznimno dobro puni državna blagajna.
Nakon mnogih godina u kojima je naša zapisničarka svaki mjesec vodila bitka da preživi od prvog do prvog, došlo je vrijeme da se ona sa svojim obitelji zaputi na kratki godišnji odmor na Jadran.
Ugodan dan svima!
Dipl.-Ing. Dražen Katić mr.sc.
Politički pokret ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI
Član GLAVNOG ODBORA
Dipl.-Ing. Dražen Katić mr.sc.
web: www.drazenkatic.blogspot.com
Facebook: Politički pokret ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI
Instagram: zauvijek_vjerni_domovini
Twitter: ZVD_eV
You Tube: Drazen Katic
Mobitel / Whatsapp 0049 152 193 366 39
*****************************************************
SKICA PARLAMENTARNOG
PROGRAMA Političkog Pokreta "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za
I. do X. izborne jedinice nalazi se POD LINKOM:
PARLAMENTARNI PROGRAM Političkog Pokreta "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za XI. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO), ZA SLIJEDEĆE PARLAMENTANE IZBORE NALAZI SE POD LINKOM:
