PATRIAM CROATIAN *********************************** Dipl.-Ing. Dražen Katić mr.sc.: Bankama pola godine za usklađivanje naknada

Citirani tekst preuzet je sa online portala "vecernji.hr", 03.07.2024

https://www.vecernji.hr/vijesti/kopernikanski-obrat-hnb-a-bankama-pola-godine-da-naknade-usklade-sa-stvarnim-troskovima-1781926?

"HNB je doživio kopernikanski obrat. Vujčić je dosad poručivao da su naknade "stvar tržišta" i da "svaki pekar ima pravo odrediti cijenu peciva, a ako nam je skupo, odemo u drugu pekaru"." Kraj komentara!

Kada se pojavi financijski ili tržišni problem guverener Vujčić, tradicionalno taj isti problem prebacuje na snagu slobodnog tržišta, koje bi kao čarobnim štapićem trebalo riješiti bilo koji financijski problem.

Nakon uvođena Eura u doba vrlo jake inflacije u Hrvatskoj guverner je redovito izjavljivao da ako su nam proizvodi skupi, odemo kod drugog prodavača. Njegov postulat o svemogućem regulatoru - slobodnom tržištu, koje će bez problema regulirati inflaciju pokazao se nedovoljno točnim.

Ako polazimo od predpostavke da vodeći ljudi u HNBu koji zarađuju oko 7.000 eura mjesečno danas slabije osjećaju inflaciju nego prije dvije godine, tada možemo zaključiti da slobodno tržište zaista regulira inflaciju, ali samo za one sa najboljim primanjima.

Ako ćemo definirati realnu inflaciju, a to je ona koja govori koliko smo mogli kupiti za 200 kn prije uvođenja Eura i koliko danas možemo kupiti za ca. 30 eura tada govorimo o neuspjehu slobodnog tržišta u regulaciji inflacije.

Inflacijski učinak ne može se definirati, ako kao mjerilo uzmemo građane sa najvišim mjesečnim dohodkom. Inflacijski učinak možemo definirati jedino kroz građane koji rade za minimalac od 620 eura neto ili kroz građane koji primaju prosječnu mirovinu (ca. 500 eura) ili manju od prosjeka.

Drugim riječima kada se upitamo kolika nam je inflacija, moramo to pitanje postaviti onima sa najmanjim mjesečnim prihodima i oni će nam jasno reći što su mogli kupiti za 30 eura prije uvođenja Eura, a što mogu kupiti danas.

Usklađivanje naknada banaka sa stvarinim troškovima, a ne prepuštanje banaka da samostalno određuju visinu naknada, kako njima odgovara, regulirati može jedino država, a nikako slobodno tržište.

Uvođenejm eura HNB postaje podružnica ECB u Frankfurtu i samim time se gubi monetarna nezavisnost Hrvatskog bankarstva. Bankarstvo kao stratešku grana privrede pored energetike i poljoprivrede snažne ekonomske države zadržavaju u nacionalnim okvirima. Tu se skriva i odgovor, zašto Hrvatska nije ekonomski snažna država!

Gospodarsko buđenje Hrvatske detaljno sam obradio u mome predizbornom programu za Predsjedničke izbore pod nazivom "Moja vizija Hrvatske". Pod narednim linkom možete pogledati moj program i životopis:

https://drazenkatic.blogspot.com/2024/06/moja-vizija-hrvatske-drazen-katic.html

U moje 22 godine provedene u Stuttagrtu družio sam se sa inženejrima i profesorima iz područja tehnike i ekonomije te predstavnicima velikih tvrtki. Na jednom seminaru 2007. godine zajedno sa dvoje poznanika Nijemaca utemeljio sam organizaciju inženjera i znanstveniaka pod nazivom "UVNT GRUPPE". Organizacija je kao partner sudjelovala u značajnim istraživanjima, a također je surađivala sa gradom Stuttgartom i sa koncernom Daimler AG. U tome radu uvidio sam da su inovacije pokretač ekonomskog razvoja i da se inovacije trebaju finacijski podupirati.

2021. godine vratio sam se iz Njemačke u Hrvatsku i uočio temeljne razlike između snažne ekonomije njemačke pokrajine Baden-Württemberg i Hrvatske ekonomije koja se razvija!

Hrvatska treba inovacijama osvajati nova strana tržišta, a proces "uvoza roba i tehnike" treba transformirati u proces "izvoza inovativnih proizvoda".

Hrvatska bi također trebala koristiti financijski i ljudski potencijal Hrvatskog iseljeništva, ali na potpuno korektan način. Pokretanjem investicija ojačat ćemo gospodarstvo te ćemo se tako suprostaviti idućem velikom problemu koji nas opterećuje, a to je negativna demografska slika.

Bakarski sektor snažno pridonosi domaćem BDPu, ako se većinom nalazi u posjedu države. Ako bankarski sektor većim dijelom čine banke u stranom vlasništvu koje imaju Ustavom garantirano pravo kompletnu dobit iznijeti van iz države, tada država slabi kako u pogledu monetarne nezavisnosti, tako i u pogledu (nepovoljnog) zaduživanja i kreditiranja.

Lijep pozdrav svima.