DANI ODRZIVOSTI U BADEN-WÜRTTEMBERGU SA BAUR ATELIEROM - SLIKE

Nachhaltigkeitstage BW mit Atelier Baur -12/13.06.2015- FOTOS
https://www.facebook.com/pages/Atelier-DK-Freie-Kunst/320359054835245

Indikatori ekološke komponente

INDKATOR - „RACIONALNO KORIŠTENJE ZEMLJIŠNIH POVRŠINA“

Mjeri se u m²/ha površine koje se koriste za izgradnju stambenih i poslovnih prostora u odnosu na ukupnu površinu županije ili općine.

Pošto su ukupne zemljišne površine „ograničeni resurs“ prilikom planiranja i izgradnje stambenih i poslovnih prostora županije i općine trebaju povesti brigu o dva važna faktora:

1. Stvarna potreba stanovništva za novim stanovima, prodajnim centrima, poslovnim i radnim prostorima
2. Zaštita i umjerena upotreba zemljišnih površina kao „važnog resursa“

Nekontroliranom i pretjeranom upotrebom zemljišnih površina za gradnju činimo nepovratnu štetu u pravcu:

• gubitka obitavališta za biljke i životinje, te samim tim i redukciju flore i faune
• gubitka površina za uzgoj voća, povrća, žitarica, te ispašu sitne ili krupne stoke
• redukciju pčelarstva
• smanjenja apsorbcije vode „kišnice" ili topljenog snijega, te samim tim smanjenje količine pitke vode iz donjih slojeva zemljišne kore

Njemačka pokrajina Baden-Württemberg je 2012. godine imala udio izgradnje stambenih i prometnih površina u odnosu na ukupnu površinu pokrajine od gotovo 32%. Njemačka vlada je u okviru strategije održivog razvoja odlučila da do 2020. godine uporabu površina za izgradnju stanova i prometnica svede na 30 hektara /danu na području cijele Savezne Republike. Shodno tome pokrajina Baden-Württemberg ima za cilj minimirati uporabu površina na 3 hektara / danu do 2020. godine.

Do sada je upotreba zemljišnih površina iznosila oko 6,7 hektara / danu. Dugoročni cilj koji si je postavila pokrajina Baden-Württemberg je „Nula-neto cilj“, a to znači, koliko objekata se sruši (u m²) toliko će se novih objekata i prometnica sagraditi.

Taj cilj ukazuje na jaku želju za prosperitetom održivog razvoja. Ono šta sam ja primjetio u gradu Štutgartu je da se agresivno zadire u nove zemljišne površine, te nemilosrdno grade novi prodajni prostori i ogromne pjesačke zone pokrivene betonskim, odnosno kamenim pločama. Također sam primjetio da je u samome centru grada sve manje zelenila, manje drveća i manje travnatih površina. U ljetnim danima kada prigrije sunce postaje neizdrživo isijavanje topline iz gradskog betona, tako da stariji građani mogu tek navečer izići iz svojih stanova. Po meni grad Štutgart vodi potpuno krivu politiku gradnje i uređenja prostora, redovito ne pitajući građane za njihovo mišljenje i želje. U toj politici jedino dobro zarađuju poduzeća i tvrtke koje obavljaju radove po nalogu grada Štutgarta. Taj fenomen je postao javna tajna, pa se zna da određeni političari gaje „uski kontakt“ sa građevinskim firmama koje se redovito angažiraju za izvođenje radova u gradu.

Moje je mišljenje da postoji prevelika destrukcija flore u samome centru grada Štutgarta, a time i faune, nedovoljna cirkulacija svježeg zraka, te preučestala pojava alergija kod male djece i odraslih osoba koje žive u centru grada. Grad Štutgart je niz godina vodeći grad u Njemačkoj po visokoj koncentraciji CO2 i drugih štetnih oksida. Sadašnja vlast u Štutgartu koju čini koalicija Socijaldemokrata i Stranke zelenih nije učinila potrebne mjere da se stane na kraj zagađenju grada. Bivši glavni gradonačelnik grada prof.dr. Wolfgang Schuster (CDU) se zalagao za ekološki osvješteni grad, za razvoj elektromobiliteta i uporabu električnih bicikala, te pješačenje.

Nadam se da će ova kratka priča o gradu Štutgartu pozitivno utjecati na političare hrvatskih županija i općina, tako da prilikom uporabe zemljišnih površina za novogradnju posebno vode računa o ovom vrlo važnom indikatoru - „Racionalnom korištenju zemljišnih površina“!

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/HR/en/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NAŠE NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

PLACE KOLINDINIH LJUDI NA PANTOVCAKU: ona mjesecno prima vise nego Josipovic + KOMENTAR

Citirani clanak je iz internet portala "Net.hr", dana 12.06.2015

"Plaće dužnosnika u Uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović otprilike su na razini plaća dužnosnika bivšeg predsjednika Ive Josipovića. No, broj dužnosnika na Pantovčaku je upola manji nego je to bilo u Josipovićevom mandatu. Predsjednica ima neto plaću 22.720 kuna, što je petstotinjak kuna više od Josipovića koji je karijeru u vili Zagorje završio s 22.240 kuna.

Predstojnik Ureda Domagoj Jurčić ima manju plaću nego što ju je imao Vito Turšić koji je, kad je stupio na funkciju Josipovićeva predstojnika u ožujku 2012., imao bruto plaću od 35.042 kune, odnosno neto 20.020 kuna. Sadašnji predstojnik Domagoj Jurčić ima bruto plaću od 29.441 kunu, odnosno 16.950 kuna neto.

Najniže plaće među 11 dužnosnika

Među 11 dužnosnika na Pantovčaku, najnižu plaću ima glasnogovornik Luka Đurić koji zarađuje bruto 21.322, a neto 12.906 kuna. Nakon Đurića, drugu najnižu plaću među dužnosnicima ima šefica protokola Natalija Hmelina, neto 13.209 kuna.
Bruto plaće savjetnika kreću se oko 27.000 kuna, a ovisno o poreznim olakšicama, broju djece i prirezu, neto iznosi između 15.000 i 18.600 kuna.

Tko raspolaže s najviše nekretnina?

Najveću neto savjetničku plaću ima Splićanin Andro Krstulović Opara, 18.572 kune, a i njegova imovinska kartica poprilično je popunjena. Suvlasnik je kuće s okućnicom u Splitu od 270 kvadrata, vrijedne 1,5 milijuna kuna, a supruga je naslijedila kuću u Splitu od 185 metara četvornih, vrijednu tri milijuna kuna.
Krstulovićeva supruga ima i šumu na području Splita od 1800 metara četvornih te vinograd veći od tisuću kvadrata, a vlasnica je i garsonijere od 24 metra četvorna. Obitelj je prijavila i da posjeduje vrijednu umjetninu, ulje na dasci, vrijednu 80.000 kuna.

Glavna tajnica je rekorderka

Najviše nekretnina u svojoj imovinskoj kartici prijavila je dugogodišnja glavna tajnica u Uredu predsjednika Mirjam Katulić. Ona ima stan u Zagrebu od 150 kvadrata te čak tri vikendice na Pagu. Jednu od 100 metara četvornih, drugu od 78 i treću od 64 kvadrata. Suprug ima dva stana u Zagrebu, garsonijeru od 24 kvadrata, stan od 69 metara četvornih, te sto kvadrata poslovnog prostora. Vlasnici su i velikog voćnjaka i oranica u Buševcu i Vukovini, piše Slobodna Dalmacija.
Bivši šef SOA-e Josip Buljević u imovinskoj kartici ima povoljan kredit u Privrednoj banci Zagreb od 170.000 eura koji je dobio dok je radio u SOA-i po povlaštenim uvjetima sa samo dva posto godišnje kamate. Buljević je naveo da je diplomirani novinar i da nije član ni jedne stranke.
Otac je dvoje djece, supruga je nezaposlena. Vlasnik je prostranog stana od 94 kvadrata u Zagrebu s garažom te još jednog od 45 metara četvornih u Splitu. Njegova bruto plaća iznosi 27.538 kuna, ili 17.446 kuna neto.
Savjetniku za unutarnju politiku Mate Radeljiću, pak, drugi duguju novac jer navodi kako ima potraživanje od 115.000 kuna od 19. 3. 2015. Vlasnik je stana u Osijeku od 81 kvadrata, u Zagrebu od 42 kvadrata, a ima još i 23 stambena kvadrata u Omišu. Njegova plaća iznosi bruto 27.346 kuna, što je 16.924 neto."


KOMENTAR:

U predizbornoj kampanji je gospodja Kitarevic najavljivala da ce njeni savjetnici biti volonteri i da ce na taj nacin djelomicno rasteretiti proracun Republike Hrvatske. Kao sto vidimo iz clanka savjetnici su placeni za posao koji obavljaju. Shodno tome izjava gospodje Kitarevic u predizbornoj kampanji bila je predizborni trik. Takodjer u predizbornoj kampanji najavljivano preseljenje sa Pantovcaka u Visoku ulicu nije se obistinilo. Ponekad se pitam zasto politicari rade takove stvari. Zar ne postoji niti jedna stvar na svijetu koju mogu obecati ali istodobno i ispuniti. 

Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" izlazi na parlamentarne izbore s 28 tocaka programa. U tih 28 tocaka mog osobnog predizbornog profila postoji samo jedno obecanje, a to je da necu traziti povrat ulozenih sredstava koje potrosim u kampanji. Ja osobno ne bi zelio nesto obecati, a to da kasnije ne ispunim kako u privatnom tako i u poslovnom-politickom zivotu. S druge strane radovati cu se svakoj tocki naseg programa koju uspijemo realizirati u Hrvatskom saboru. Vise o nasoj nezavisnoj listi mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan. Drazen Katic. 
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Pustili banke da propadnu a direktorima banaka sudili kao kriminalcima + KOMENTAR

Clanak je citiran iz online portala "Index", dana 10.06.2015
"

MINISTAR financija Islanda najavio je uvođenje posebnog poreza od 39 posto kojim će se oporezivati novac koji štediše žele povući iz lokalnih banaka i preseliti u inozemstvo.

Island se na ovakav potez odlučio jer žele spriječiti odljev novca iz svojih banaka, zbog ublažavanja strogih bankovnih pravila uvedenih prije šest godina, piše britanski Independent.

Osim toga, omogućili su da se direktorima banaka sudi kao kriminalcima, za razliku od SAD-a i Europe, gdje su banke dobile novčane kazne zbog nepravilnosti u poslovanju, dok su se njihovi čelnici izvukli nekažnjeno.
Bankari dobili do pet godina zatvora

Na primjer, izvršni direktor, predsjednik, direktor luksemburške podružnice i drugi najveći dioničar islandske Kaupthing banke u veljači ove godine osuđeni su na četiri do pet godina zatvora.

Dok su mnoge Vlade diljem svijeta priskočile u pomoć bankama, i sanirale ih novcem poreznih obveznika, Island se odlučio na drugačiji pristup. Osigurali su samo novac domaćih vlasnika bankovnih računa, te su ograničili isplate.

Iako je, kao i gotovo sve druge zemlje Island pretrpio težak udarac zbog financijske krize, danas je na putu sigurnog oporavka, a kako priznaje i Međunarodni monetarni fond, oporavak je postignut bez ugrožavanja javnog sustava zdravstva i školstva....."


KOMENTAR:

Bankarski sustav se postavio iznad gradjana, drzave i nacija. To nije i ne moze biti dobro. Politicari su se ulovili u mrezu bankarskog svjetskog imperija, a industrija zbog neophodnih kredita podrzava taj sistem. 

Pogledajmo npr. Europsku zentralnu banku na celu sa gospodinom Draghi. Imali smo dugo vremena nisku inflaciju koja nije oggovarala industrijskim mocnicima. Narodu naravno da odgovara niska inflacija. Zasto da placam svakih godina dana skuplji kruh i mlijeko ako ga u domeni niske inflacije mogu placati dugorocno po istoj cijeni. I sto se dogodilo. Gospodin Draghi se sjetio da banke smiju i mogu stampati papirni novac. I shodno tome Europska centralna banka se upustila u stamparsku djelatnost i preplavila Europsku uniju sa milijardama novo nastampanog novca. Inflacija je porasla pa ja moram opet skuplje platiti moj kruh i mlijeko. Medjutim gospodin Draghi je zaboravio da novac nije novinski papir i da treba / mora imati pokrice u materijalnoj vrijednosti (najcesce certificiranim polugama cistog zlata).

Sto nas ocekuje? Lagana inflacija koja polako jaca s novim dotokom novca, jaka inflacija, galopirajuca inflacija-prije ili kasnije. Smatram da Republika Hrvatska treba dugorocno zadrzati kunu. Ono sto izjavljuje guverner Hrvatske narodne banke u vezi uvodjenja eura je hodanje po tankom ledu. Tako se je i Grcka zaletila pa je led pukao. 

Vise o nezavisnoj listi koja nosu naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" s kojom izlazimo na nadolazece parlamentarne izbore mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan. Drazen Katic 
 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Indikatori ekološke komponente

INDIKATOR - "VOLUMEN MOTORIZIRANOG OSOBNOG PROMETA"

Mjeri se u broju osobnih automobila na 1.000 stanovnika. Ne uključuju se mopedi, električni bicikli i sl. Povećanjem broja osobnih automobila povećava se i korištenje zemljišta za parkirne prostore, emisija ugljičnog dioksida, buka itd. U "Baden-Württembergu" je do 2005. godine broj osobnih vozila na 1.000 stanovnika rastao, ali se u narednim godinama počeo smanjivati. Tako je 2012. godine u Baden-Württembergu bilo oko 600 osobnih automobila na 1.000 stanovnika.

Što je dovelo do pojave smanjenja broja osobnih automobila na 1.000 stanovnika od 2005. do danas?

Smatram da je razvoj ekološke svijesti zadnjih godina doprinio smanjenju broja osobnih automobila. Pored toga vrlo važnu ulogu su odigrale mnogobrojne alternativne ponude koje zamjenjuju posjedovanje osobnog automobila kao npr.:

• rent-a-car
• car sharing
• car2go

Razvojem ekološke svijesti ljudi korištenje osobnog automobila zamjenjuju gradskim prijevozom, električnim biciklom, pedelecsom ili pješačenjem. U gradovima Štutgartu i Ulmu građanima stoji na raspolaganju "car2go" projekt. U samom Štutgartu je građanima svakodnevno dostupno 400 električnih smartova sa besplatnim parkirnim mjestima. Čak je i dugogodišnji glavni gradonačelnik grada Štutgarta prof.dr. Wolfgang Schuster korisnik "car2go" projekta i ne posjeduje vlastiti osobni automobil. Posjedovanje ili ne posjedovanje osobnog automobila nije uvijek stvar statusa ili financija. Ekološka svijest je u nekim slučajevima presudna. Mi danas u velikim gradovima u prosjeku koristimo osobni automobil 5%, a 95% ostaje parkiran u garaži ili na parkiralištu. To je još jedna stavka koja mnoge ljude odbija od posjedovanja osobnog automobila, te potencira korištenje alternativnih mogućnosti.
Godinama sam koristio osobni automobil u Štutgartu i paralelno kupovao svaki mjesec mjesečnu kartu za javni prijevoz. Motiv kupovine mjesečne karte je bio da mi je do centra grada trebalo 5-10 minuta vožnje automobilom, a traženje slobodnog parkirnog mjesta je trajalo i do pola sata. Ponekad mi je umjesto 5-10 minuta vožnje automobilom od centra grada do stana trebalo i do 60 minuta. Razlog je bio velika gužva na cesti. Automobilom sam vozio daleko sporije nego da idem pješice. Pored svega navedenog automobil sam koristio samo jednom tjedno za odlazak u kupovinu ili obavljanje drugog posla. Nakon toga sam odlučio kupovati mjesečnu kartu za javni prijevoz. Na posao i u grad sam tada odlazio javnim prijevozom, dok je automobil stajao na parkiralištu.
Uvijek sam bio veliki obožavatelj lijepih automobila. Grad Štutgart ima dvije automobilske industrije: Daimler AG i Porsche AG. Grad je prepun skupocjenih osobnih automobila. Međutim kada zbrojite sve troškove koji nastaju posjedovanjem vlastitog osobnog automobila (kojeg vrlo rijetko koristite) možete shvatiti zašto je trend u Baden-Württembergu krenuo u pravcu korištenja alternativnih mogućnosti osobnog prijevoza.
Osobni automobil je oduvijek bio i ostati će vrlo važan statusni simbol. U Republici Hrvatskoj je posjedovanje osobnog automobila također statusni pokazatelj. Čak i bolje stojeće tvrtke i državna uprava kupuju skupocjene automobile da bi prezentirale svoj status. Nerijetko u našoj zemlji u familijama postoje i dva osobna automobila. Republika Hrvatska nema automobilsku industriju, izuzevši pojedinačnu maloserijsku proizvodnju električnih automobila (tvrtke Rimac i Dok-Ing). Međutim ljubav prema osobnim automobilima nije ništa manje nego kod Nijemaca.

"Broj ukupno registriranih cestovnih vozila u Hrvatskoj 2013. iznosio je 1.902.630, što je za 0,4 posto više u odnosu na 2012. godinu, pri čemu je broj prvi put registriranih vozila porastao za 15,3 posto, na 67.511, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Pritom je broj registracija osobnih vozila porastao za 0,2 posto, na 1.448.299. Broj prvi put registriranih osobnih vozila u 2013. iznosio je 46.563, što u odnosu na 2012. predstavlja porast za 14,1 posto.

U vlasništvu fizičkih osoba je 1.302.376 osobnih vozila, a od toga ih je lani 32.038 registrirano prvi put.“ http://www.banka.hr/hrvatska/porastao-broj-registriranih-vozila-u-hrvatskoj

Gornje citirani tekst govori o porastu broja osobnih automobila u 2013. godini u odnosu na prethodnu godinu. Republika Hrvatske još nema toliko rasprostranjenu alternativnu ponudu posjedovanju osobnog automobila. S vremenom će se širiti elektromobilitet, pa se može očekivati u slijedećim godinama u našoj zemlji slični projekti poput „car sharinga“ i „car2go“.

Posljednjih godina zamjetio sam osjetno jačanje ekološke svijesti građana naše zemlje, pa je za pretpostaviti u budućnosti i povećanje javnog (gradskog) i željezničkog prijevoza putnika, te korištenje bicikala, električnih automobila, te pješačenje. 

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/HR/en/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

P.S. POD SLIJEDEĆIM LINKOM MOŽETE POGLEDATI 28 TOČAKA PARLAMENTARNOG PREDIZBORNOG PROGRAMA NAŠE NEZAVISNE LISTE "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" ZA 11. IZBORNU JEDINICU (HRVATSKO ISELJENIŠTVO)!

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

OVO JE UŽASNO 17.000 djece u Hrvatskoj je gladno + KOMENTAR

Citirani tekst je iz online portala "Danas.hr", dana 11.06.2015

"Broj gladne djece u Hrvatskoj popeo se na 17.000. Potvrdila je to ministrica Milanka Opačić. Vlada je stoga osigurala 17,5 milijuna kuna kako bi u jesen sva djeca imala obrok u školi.

Ministrica Milanka Opačić potvrdila je za Dnevnik Nove TV da je u Hrvatskoj 17 tisuća djece koja nemaju za obrok u školi.

Iako su službene procjene bile da u Hrvatskoj gladuje 10.000 djece, brojka je gotovo dvostruko veća. Za njih je od jeseni osigurano 17,5 milijuna kuna, a ministrica poručuje bit će dovoljno za sve.

"Apsolutno dovoljno će biti sredstava i sa ovih 17 i pol milijuna kuna mi smo pokrili svu potrebitu djecu", ističe Opačić".

KOMENTAR:

Republika Hrvatska nije Etiopija i to sto se dogadja da djeca dolaze gladna u skolu, da u toj skoli ne dobiju topli obrok i tako gladna odlaze kuci nije dopustivo. Uvijek si ponovo postavljam pitanje zasto nije prosle godine u proracunu Republike Hrvatske osiguran novac za besplatan topli obrok djece u osnovnim skolama, vec sada kada se primice kraj godine odnosno pocetak parlamentarnih izbora. Novac u proracunu za 2015. je osiguran za mnogobrojne manje bitne stvari, a posebice za luksuz. Luksuz nije grijeh ali postaje grijeh kada ga okruzuje siromastvo. 

Mi smo kao djeca imali mljecnu kuhinju u osnovnoj skoli i svaki dan bi dobili caj ili mlijeko, namazanu snitu kruha i sl. Nije to bilo nesto posebno ali je bilo ljudski. To je jedan od pozitivnih aspekata bivseg socijalistickog samoupravljanja za razliku od danasnjeg profit-orijentiranog neoliberalnog kapitalizma. 

Takodjer je i danas moguce ponuditi besplatno toplo jelo svakom djetetu u hrvatskim osnovnim skolama. Ako drzava ne moze sama financirati taj obrok uskace Europska unija koja je svakoj zemlji clanici udjelila 2015. godine nesto preko milijun eura za voce djeci u skolama (nadam se da djeca bar voce dobivaju i da se taj novac trosi iskljucivo za tu namjenu). 
Pored Europske unije za besplatnu prehranu djece u hrvatskim skolama mogu uskociti i gradovi, zupanije, opcine kao i jake tvrtke u Hrvatskoj koje mogu donirati dio novca za tu svrhu. 

Ako zaista kao zajednica zelimo rijesiti problem besplatnog obroka za djecu u hrvatskim osnovnim skolama onda cemo to i uspjeti. Pasivno gledajuci na situaciju cinimo zlo ne samo toj maloj djecici vec i cijelom drustvu, jer ce jednog dana bas ta mala djecica puniti fond mirovinskog osiguranja, placati porez drzavi, upravljati ekonomijom i politikom. Razmislimo o tome svi zajedno. Predizborni trikovi kojima se djeci osigurava topli obrok u skoli na kraju skolske godine i na pocetku parlamentarnih izbora ne drzi vodu. Djeca u hrvatskim osnovnim skolama posljednjih 25 godina nemaju topli obrok!

Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "ZAUVJEK VJERNI DOMOVINI" predvidjela je od 28 tocaka predizbornog programa, a od njih tocku "Besplatnog toplog obroka za svu djecu u hrvatskim osnovnim skolama". Vise o programu nezavisne liste mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan. 
Drazen Katic

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html

Štede na autima, dnevnicama..., a prave promjene zapinju + KOMENTAR

Citirani tekst je iz portala "Poslovni.hr", dana 03.06.2015

"Radnici Hrvatskih cesta prošle su godine imali čak 72 posto manje sati prekovremenog rada nego godinu prije, pohvalili su svoje napore na uštedama iz te državne tvrtke.

 

Čak 3,6 puta manje prekovremenih osigurali su, kažu, unutarnjom preraspodjelom poslova i radnog vremena. No, štedjelo se i na troškovima korištenja službenih auta, na što je otišlo 3,5 milijuna kuna ili 10 posto manje, dok su troškovi reprezentacije smanjeni 27 posto, pri čemu je na kartice potrošeno više nego upola manje nego 2013. U raportu DUUDI-ju o provedenim mjerama štednje HC ističe kako su članovima uprave plaće umanjene za 500 kuna, isplate za dnevnice i terenski dodatak srezani sa 170 na 150 kuna, a prijevozni troškovi radnika ograničeni na najviše 1500 kuna. Poput Hrvatskih cesta, i većina ostalih državnih tvrtki s liste onih od strateškog ili posebnog interesa za državu u svojim su izvješćima DUUDI-ju redala slična postignuća u smjeru štednje.

 

2,2mil. kn ili 32% manje potrošeno za 'prekovremene', reprezentaciju i službene aute u HŽ Cargu

Ispada tako, primjerice, da u brojnim tvrtkama koje su prakticirale prekovremeni rad on u velikoj mjeri i nije baš neizbježan. Jedino je HEP raportirao povećan prekovremeni rad, ali to je objasnio nužnošću angažmana na obnovi vodova nakon lanjskih nepogoda u Lici. Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) je npr. isplatu prekovremenih smanjila 58 posto, dok se npr. HŽ Cargo pohvalio kako su najveća smanjenja, ukupno 2,2 milijuna ili 32 posto, ostvarili na troškovima prekovremenog rada (jedan milijun), reprezentacije (300.000 kn) te korištenja službenih auta (900.000 kuna). Sve u svemu, s otkidanjima na takvim troškovnim stavkama, pa i manjim odgrizanjima na plaćama,  čini se, državnim i javnim trvtkama sa statusom "od strateškog ili posebnog interesa" ide bolje nego s restrukturiranjima i općenito dubljim procesima promjena u poslovanju.

 

25posto smanjenja ukupnog broja vozila zacrtano Planom optimizacije u HEP-u

Kod nekolicine javnih/državnih poduzeća vidljivo je i da su im smanjivanja materijalnih prava koja zahtijevaju promjene kolektivnih ugovora (KU) također tvrd orah. A počesto su ti ugovori i značajan uteg produktivnijem radu državnih tvrtki i institucija. U raportima o mjerama štednje, pak, neka ostvarenja koja se ističu zvuče i pomalo bizarno. Jedan od zanimljivijih raporta u vezi s mjerama štednje dali su iz ACI-ja. Ističući kako su ukupni trošak korištenja službenih auta smanjili čak 41 posto, na manje od 600.000 kuna, pohvalili su se i tehnološkim aspektom pojačane kontrole: u službena su vozila, kažu, "ugradili i sustave za praćenje vozila".

 

1,4mil. kuna potrošeno za reprezentaciju u Hrvatskoj lutriji, što je smanjenje za 26%

U toj državnoj tvrtki ističu i kako godinama ne prakticiraju prekovremeni rad, posljednjih nekoliko radnicima daju manje prigodne nagrade, a lani su troškove reprezentacije smanjili za više od petine, sa 1,7 na 1,3 milijuna kuna. I u profitabilnom Plinacru nabrojali su brojne racionalizacije troškova čiji se efekti mjere dvoznamenkastim smanjenjima, od desetak posto manjih izdataka za reprezentaciju pa do devet vozila iz najma manje. Uz to, pridržavajući se mjera racionalizacije, kažu, lani je ostvareno znatno manje kilometara, pa je smanjena i potrošnja goriva. Nasuprot najavi dodatnih ušteda na tim troškovima u toj kompaniji u tijeku su pregovori za sklapanje kolektivnog ugovora za 2015., no poslodavac će se ipak zadovoljiti time da ispregovara isti obujam prava i obveza kao u 2014.

 

21posto manji trošak reprezentacije (1,3 mil. kuna), a čak 1% manje za korištenje auta u ACI-ju

I u Hrvatskim autocestama su u pregovorima sa Sindikatom, a DUUDI-ju su raportirali da su zahvaljujući organizacijskim promjenama i smanjenju broja zaposlenih na troškovima plaća u 2014. uštedjeli oko 43 milijuna kuna. Osim toga, pohvalili su se da je 10-postotno smanjenje broja zaposlenih (za 277) tijekom 2013. i 2014. rezultirao osjetnim poboljšanjem pokazatelja broja radnika po kilometru autocesta pod upravljanjem HAC-a: umjesto 3,2 radnika po kilometru sad ih je 2,8."

KOMENTAR:

Kao drzavni sluzbenik prije mnogo godina bio sam permanentno izlozen prekovremenom radu. To se odnosilo i na prekovremeni rad subotom, nedjeljom, praznicima. Nikada nitko nije od nas dobio niti kunu za taj prekovremeni rad ali niti dodatni godisnji odmor i sl. 

Smatram da u drzavnim poduzecima u Republici Hrvatskoj treba oprezno koristiti prekovremeni rad. On oduzima slobodno vrijeme zaposlenicima, roditeljima male djece smanjuje zajednicki provedeno vrijeme sa njima, supruznike udaljava jedno od drugog itd. 

Drzavne tvrtke u Republici Hrvatskoj imaju dovoljan broj radnika. Ono sto fali u drzavnim tvrtkama je ucinak-radna efikasnost. Ponekad se provede daleko vise vremena u ispunjavanju odredjenih radnih zadataka nego sto je to u stvarnosti potrebno. 

"Cuvanje posla za sutra" nije dobra politika kako drzavnih tvrtki tako i zaposlenika u njima. Europska unija ce u narednom periodu zbog lose ekonomske situatcije u Hrvatskoj zahtjevati smanjenje drzavnih sluzbenika i namjestenika. Morati ce se brze i efikasnije raditi, Po mome misljenju zaposlenici zasluzuju nakon 8,5 sati provedenih u drzavnoj tvrtci ici kuci i posvetiti se svojoj obitelji, prijateljima, hobiju i sportu. 

Republika Hrvatska mora opceniti raditi na "boljoj i brzoj ucinkovitosti". Sporost drzavnog aparata pogotovo u podrucju drzavne uprave te sudstva je izrazit. Takodjer brzina izdavanja raznih dozvola, uvjerenje i potvrda gradjanima mora se znatno poboljsati. Ne moze se za jedan obicni papir cekati po nekoliko mjeseci za njegovo izdavanje posebice ako se to odnosi na malo poduzetnistvo i obrt u Hrvatskoj kao i  za male proizvodjace energije solarnim putem. Nasa nezavisna lista koja nosi naziv "Zauvjek vjerni Domovioni" prezentira 28 tocaka svoga parlamentarnog programa. Vise o programu mozete vidjeti pod slijedecim linkom. Ugodan dan. Drazen Katic 

http://drazenkatic.blogspot.de/2015/02/za-hrvatsko-iseljenistvo.html