INDKATOR
- „RACIONALNO KORIŠTENJE ZEMLJIŠNIH
POVRŠINA“
Mjeri se u m²/ha površine
koje se koriste za izgradnju stambenih i
poslovnih prostora u odnosu na ukupnu površinu
županije ili općine.
Pošto
su ukupne zemljišne površine
„ograničeni resurs“ prilikom
planiranja i izgradnje stambenih i
poslovnih prostora županije i općine
trebaju povesti brigu o dva važna faktora:
- Stvarna potreba stanovništva za novim stanovima, prodajnim centrima, poslovnim i radnim prostorima
- Zaštita i umjerena upotreba zemljišnih površina kao „važnog resursa“
Nekontroliranom i pretjeranom
upotrebom zemljišnih površina
za gradnju činimo nepovratnu
štetu u pravcu:
- gubitka obitavališta za biljke i životinje, te samim tim i redukciju flore i faune
- gubitka površina za uzgoj voća, povrća, žitarica, te ispašu sitne ili krupne stoke
- redukciju pčelarstva
- smanjenja apsorbcije vode „kišnice" ili topljenog snijega, te samim tim smanjenje količine pitke vode iz donjih slojeva zemljišne kore
Njemačka
pokrajina Baden-Württemberg je 2012. godine imala udio izgradnje
stambenih i prometnih površina u odnosu na
ukupnu površinu pokrajine
od gotovo 32%. Njemačka vlada je u okviru
strategije održivog razvoja odlučila
da do 2020. godine uporabu površina za
izgradnju stanova i prometnica svede na 30 hektara /danu
na području cijele Savezne Republike.
Shodno tome pokrajina Baden-Württemberg ima za cilj minimirati
uporabu površina na
3 hektara / danu do 2020. godine.
Do sada je
upotreba zemljišnih površina
iznosila oko 6,7 hektara / danu. Dugoročni
cilj koji si je postavila pokrajina Baden-Württemberg je „Nula-neto
cilj“, a to znači, koliko objekata
se sruši (u m²)
toliko će se novih objekata i prometnica
sagraditi.
Taj cilj
ukazuje na jaku želju za prosperitetom
održivog razvoja. Ono šta
sam ja primjetio u gradu Štutgartu je da
se agresivno zadire u nove zemljišne
površine, te nemilosrdno grade novi
prodajni prostori i ogromne pjesačke zone
pokrivene betonskim, odnosno kamenim pločama.
Također sam primjetio da je u samome
centru grada sve manje zelenila, manje drveća
i manje travnatih površina. U ljetnim
danima kada prigrije sunce postaje neizdrživo
isijavanje topline iz gradskog betona, tako
da stariji građani mogu tek navečer
izići iz svojih stanova. Po meni grad
Štutgart vodi potpuno krivu politiku
gradnje i uređenja prostora, redovito ne
pitajući građane
za njihovo mišljenje i želje.
U toj politici jedino dobro zarađuju
poduzeća i tvrtke koje obavljaju radove po
nalogu grada Štutgarta. Taj fenomen je
postao javna tajna, pa se zna da određeni
političari gaje
„uski kontakt“ sa građevinskim
firmama koje se redovito angažiraju za
izvođenje radova u gradu.
Moje je mišljenje
da postoji prevelika destrukcija flore u
samome centru grada Štutgarta, a time i
faune, nedovoljna cirkulacija svježeg
zraka, te preučestala pojava alergija kod
male djece i odraslih osoba koje
žive u centru grada.
Grad Štutgart je niz godina vodeći
grad u Njemačkoj po visokoj
koncentraciji CO2 i drugih štetnih
oksida. Sadašnja vlast u Štutgartu
koju čini
koalicija Socijaldemokrata i Stranke zelenih nije učinila
potrebne mjere da se stane na kraj zagađenju
grada. Bivši glavni gradonačelnik
grada prof.dr. Wolfgang Schuster (CDU) se zalagao za ekološki
osvješteni grad, za razvoj
elektromobiliteta i uporabu električnih
bicikala, te pješačenje.
Nadam se da će
ova kratka priča o gradu Štutgartu
pozitivno utjecati na političare
hrvatskih županija i općina,
tako da prilikom uporabe zemljišnih
površina za novogradnju posebno vode
računa o ovom vrlo važnom
indikatoru - „Racionalnom korištenju
zemljišnih površina“!
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
četvrtoj knjizi “ODRŽIVA
EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke
kuće „Peleman Industries NV“
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
Nema komentara:
Objavi komentar