BUDIMO KREATORI NOVE HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

NEZAVISNA KOALICIJSKA LISTA

"HRVATI IZ ISELJENIŠTVA"

XI. IZBORNA JEDINICA

Prema Izbornom zakonu Republike Hrvatske naša nezavisna koalicijska lista za XI. izbornu jedinicu biti će upisana na glasački listić za parlamentarne izbore 11. rujna 2016. pod rednim brojem kao "Neovisna lista":

GLASAČKI LISTIĆ

ZA IZBOR ZASTUPNICA / ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

U XI. IZBORNOJ JEDINICI

redni broj. NEOVISNA LISTA

1. Dražen Katić
2. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
3. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
   …
   …i tako do posljednjeg kandidata na listi

Poštovano Hrvatsko iseljeništvo,

Nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" izlazi na nadolazeće parlamentarne izbore 11. rujna 2016. u Republici Hrvatskoj sa svojim predizbornim programom!

PREDIZBORNI PROGRAM NEZAVISNE KOALICIJSKE LISTE PREZENTIRA 4 TEMELJNA PODRUČJA RAZVOJA I MODERNIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE, KAO ŠTO SLIJEDI:

A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler - Smart, Porsche, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna i hibridna vozila.

2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„!

Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova. Ubrzano podnošenje zahtjeva u navedenim vrstama turizma za certifikate održivog turizma: "TourCert", "European Ecolabel", "EarthCheck" i "The Green Kay"!

Uvođenje u marketinšku koncepciju hrvatskog turizma "virtualne stvarnosti"!

Korisnicima našeg turizma prezentirati hrvatske hotele, plaže, rijeke i jezera, biciklističke staze, nacionalne parkove, spomenike kulture te domaće festivale putem 3D naočala koje poslužuju "programi" virtualne stvarnosti! Ta vrsta digitalnog marketinga je primjenjiva kako za turističke sajmove tako i za svaki turistički ured (ili TZ) koji prodaju "godišnje odmore"!

3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„!

Pokretanje projekata "Vertikalne poljoprivrede i kontejnerskog uzgoja hrane" koji omogućavaju 12-mjesečnu proizvodnju povrća i ribe!

Jačanje pčelarstva. Pokretanje projekata "Gradskog pčelarstva" (Na vrhu općinske zgrade u Stuttgartu nalaze se košnice sa pčelama)!

4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„! Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.

5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno Industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku, proizvodi u području „bionike“ i „inteligentna odjeća"!.

6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„ prioritetno za hrvatske investitore iz Iseljeništva i Domovine.

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno pokrenuti proces "Reprivatizacije" prodanih Hrvatskih tvrtki, banaka, osiguranja, telekomunikacije, itd. koje su od nacionalnog interesa za hrvatski narod. Kupovina prodanoga biti će skupa i dugotrajna, ali je neizbježna. Potrebno je kupovati tvrtku po tvrtku u ponovno većinsko vlasništvo Države Hrvatske (najmanje 51% dioničkog udjela)!

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno kupovati certificirane zlatne poluge s ciljem ponovnog stvaranja "Državnih rezervi zlata Republike Hrvatske" kao temelja monetarne i socijalne stabilnosti zemlje. Zlatne rezerve Republike Hrvatske su rasprodane!

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske početi vraćati "Državni dug Republike Hrvatske" te tako sistematski smanjivati visinu kamate na dug koju svaki mjesec plaćamo. Republika Hrvatska je upala u dužničko ropstvo!

7. Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta sa tvrtkama i institucijama u Republici Hrvatskoj.

Povezivanje teorije i prakse posebice u područjima inovativnih i modernih tehnologija te softwera, vertikalne poljoprivrede, kontejnerskog uzgoja hrane, gradskog pčelarstva, gradske poljoprivrede – city gardening, recyclinga i remanufactoringa!

B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Postavljanje fotonaponskih sustava u suradnji sa HEP-om kao "Povlašteni proizvođači električne energije", ali i postavljanje "potpuno autonomnih solarnih sustava" za osobne potrebe, odnosno potrebe zajednica!

Proizvodnja i montaža "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)" na rijeke i veće potoke u svrhu dobivanja električne energije i kao turistička atrakcija!

Republika Hrvatska uvozi 50% električne energije za osobne potrebe. Do 2020. godine Republika Hrvatska se obvezala osigurati 20% udjela u potrošnji elekltrične energije iz domaćih obnovljivih izvora (sunce, voda, vjetar i biomasa)!!!

2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!

3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice).

Uvođenje "CAR2GO projekta" u velike hrvatske gradove (Zagreb, Rijeka, Osijek, Split). Projekt se odnosi na električne automobile koji stoje na usluzi građanima!

4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također pojačano subvencioniranje istih kroz fondove Europske unije.

5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj!

6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim ili stranim ponuđačima.

"Reprivatizacija prodanih izvora", odnosno kupovina prodanih izvora natrag u 100% vlasništvo države, grada ili općine! Voda pripada hrvatskom narodu!

7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!

C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!

Za inozemne mirovine u Republici Hrvatskoj koje su više od 6.001,00 kn umirovljenici plaćaju 40% poreza.

S porastom BDP-a Republike Hrvatske sistematski smanjivati porez na inozemne mirovine u stopama od 5% sve do konačnih 20% poreza. S 20% poreza na inozemne mirovine oporezivati sve umirovljenike.

Najniže inozemne mirovine (nivo socijalne pomoći Republike Hrvatske) osloboditi plaćanaj poreza.

2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama!

3. Povećanje najmanjih (domaćih) mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije!

4. Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.

Uključivanje hrvatskih škola u partner program Europske unije "ERASMUS+“!

5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu praksu (Praktikum) u vodeće europske tvrtke i institucije.

Posebice tvrtke i institucije u njemačkoj pokraini Baden-Württemberg: Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl, Simens, Kärcher, Alcatel, Mahle, Würth, ZÜBLIN, UPS Ditzingen, BW Bank, Stuttgarter Volksbank, Bausparkassen, TÜV, DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel, Deutsche Touring, Univerzität Stuttgart, Stuttgarter Straßenbahn, Stadtwerke Stuttgart i ostalih 100 srednjih i većih tvrtki (institucija) u široj okolici Stuttgarta!

6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja elektroničke pismenosti i digitalizacije te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!

7. Jačanje volonterskih organizacija i volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.

Startanje "Masovnih volonterskih projekata" posebice u području sezonskog turizma i sezonske berbe u poljoprivredi!

Volontere se u ovom smislu smatra zaposlene osobe, umirovljenike ali i učenike i studente koji dio svog slobodnog vremena dobrovoljno provode "besplatno" pomažući zajednici.

D) Političko područje

1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku u 19.00 sati pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!

2. Ukidanje „preskupih i nelikvidnih 20 Županija (15 od 20 posluju u minusu)“, te uvođenje „Pet hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!

Otvaranjem novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj postepeno i sistematski smanjivati birokratski aparat hrvatskih županija. Otpuštenim zaposlenicima županija ponuditi "novostvorena" adekvatna radna mjesta u realnom sektoru s istom ili većom plaćom.

U potpunosti izbjeći slanje "bivših" zaposlenika županija na Hrvatski zavod za zapošljavanje! Kada se birokratski aparat hrvatskih županija smanji na ¼ sadašnjeg raspustiti županije te uvesti "Pet hrvatskih Banovina"!

3. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!

4. Organizirano učenje hrvatskog jezika (kampovi) za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.

5. Jačanje političkih prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini Hrvatskoj!

Nakon Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Prvi puta u povijesti živi više Hrvata izvan Domovine Hrvatske nego u njoj!

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti "MINISTARSTVOM ISELJENIŠTVA"!

Uvesti jednak broj saborskih zastupnika za iseljeništvo (u XI. izbornoj jedinici) kao u drugim izbornim jedinicama, odnosno svesti broj saborskih zastupnika na maksimalno 10 po svakoj izbornoj jedinici!

6. Ukidanje grčke riječi „dijaspora“, te uvođenje službene riječi „Hrvatsko iseljeništvo„!

7. Jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini!

PREDIZBORNA KAMPANJA NEZAVISNE KOALICIJSKE LISTE "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" KOŠTATI ĆE POREZNE OBVEZNIKE REPUBLIKE HRVATSKE 0 (NULA) KUNA! NEĆEMO TRAŽITI POVRAT ULOŽENIH OSOBNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA !

Gore četiri navedena područja ekonomskog razvoja Republike Hrvatske 80% su sažetak tema koje su objavljene u mojim izdanim knjigama iz područja realne ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti te socijalne pravednosti, kao što slijedi:

1. "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“, 2013, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
2. "Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
3. "Održiva ekonomija Republike Hrvatske“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

4. "Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

MOJ ŽIVOTOPIS:

Rođen sam 1969. godine u Dugoj Resi u radničkoj obitelji. Osnovno i srednje školovanje završio sam u Dugoj Resi i Karlovcu, a studije u Zagrebu.

Po zanimanju sam inženjer tekstilno-mehaničke tehnologije te diplomirani inženjer prometa. Magistrirao sam poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (znanstveni studij).

Kao hrvatski dragovoljac sudjelovao sam u Domovinskom ratu od 1991.-1993. godine.

Nakon završenih studija radio sam u Republici Hrvatskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj.

Bio sam zaposlen kao državni službenik u Zagrebu (MUP RH) te radio u Gradskom arhivu u Stuttgartu. Radio sam u različitim tvrtkama na području sigurnosti, trgovine, prodaje, financija, investicija te području energetike.

Danas se bavim savjetovanjem i održivim razvojem.

Od 1999. godine živim u Stuttgartu, te redovito posjećujem Domovinu.

Katolik sam i vjernik.

U slobodno vrijeme slikam, fotografiram, igram šah i družim se s prijateljima.

Od 2002. godine član sam organizacije „SOS Kinderdorf e.V.“ koju redovito financijski pomažem.

Od 2014. godine član sam njemačkog pokreta za "zaštitu porodice" te "definiranje braka kao zajednice žene i muškarca" – DEMO FÜR ALLE!

Moj volonterski angažman:
- „UVNT GRUPPE“ - Inicijativa za održivi razvoj, volonterski rad od 2007. godine
- „Merlin Stuttgart e.V.“ - Kulturno društvo, volonterski rad od 2013. godine
- „Lichter-Bilder-Schau“ - Umjetničko-socijalni projekt, volonterski rad od 2014. godine
- „POSLOVNI USPJEH", "NOVI VINODOLSKI & CRIKVENICA" – Facebook grupe, Moderiranje i Co-Moderiranje grupa od 2012. godine
- Udruga "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI e.V." - kulturno-političko društvo (Förderung der Heimatpflege und Heimatkunde, Stuttgart), volonterski rad od lipnja 2016. godine – "Udruga je u osnivanju"!

Poštovano Hrvatsko iseljeništvo,

posljednjih 25 godina (od 1990. do danas) sistematski se diskriminiralo Hrvatsko iseljeništvo tj. smanjivala su nam se politička prava u Domovini Hrvatskoj kao što slijedi:

1) Prvo "Ministarstvo iseljeništva" uspostavljeno je 30. svibnja 1990., odmah nakon osnivanja prve Vlade Republike Hrvatske i postojalo je do 1995. godine. Broj Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosio je 12 (dvanaest)!

2) Vlada Republike Hrvatske osniva 1995. godine "Ministarstvo povratka i useljeništva". Ministarstvo je postojalo do 1999. godine. Broj Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosio je 9 (devet)!

3) Vlada Republike Hrvatske 2000. godine uspostavlja "Upravu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo" pri Ministarstvu vanjskih poslova. Broj Saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosio je 6 (šest)!

4) 21. listopada 2011. godine Hrvatski Sabor donosi zakon o osnivanju

„Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ i „Savjeta Vlade

Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“. Danas broj Saborskih

zastupnika za XI. izbornu jedinicu iznosi 3 (tri)!

4 milijuna Hrvatskih iseljenika ima 3 zastupnika u Saboru, isto kao što ima i

srpska nacionalna zajednica u Republici Hrvatskoj! Tu logiku mi ne može nitko

objasniti!

Šta je idući korak? Potpuno ukidanje prava glasanja Hrvatskom iseljeništvu,

odnosno ukidanje XI. izborne jedinice?!

Prema izvješću "Hrvatskog svjetskog kongresa" od 1991. - 2011. godine

Hrvatsko iseljeništvo je poslalo Domovini Hrvatskoj oko 100 milijardi eura

pomoći.

Bez novca koje danas Hrvatsko iseljeništvo svaki mjesec šalje svojim

porodicama, koje troši u posjeti Domovini te bez poreza na inozemne mirovine Republika Hrvatska bi postala nelikvidna za mjesec dana!

Poštovani prijatelji,

kao što vidite iz priloženog nekome je cilj Hrvatskom iseljeništvu smanjiti politička prava u Domovini na minimum, možda ih i ukinuti. Nekome je cilj sistematski držati odvojeno Domovinsku i Iseljenu Hrvatsku! Takva situacija zabranjuje pasivno promatranje te nalaže aktivno djelovanje.

Naša nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" zahtjeva ponovo osnivanje "MINISTARSTVA ISELJENIŠTVA" te jednaki broj saborskih zastupnika za XI. izbornu jedinicu kao u drugim izbornim jedinicama.

Republika Hrvatska je nakon 25 godina postala ekonomski gledano "spaljena zemlja"!

Svakodnevno slabljenje socijalnog sistema, iseljavanje mladih te siromaštvo posebice djece i osoba "treće dobi" s našeg stajališta je nedopustivo.

Naša nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" ima viziju, ima znanje i ima snagu ekonomiju Republike Hrvatske pokrenuti s mrtve točke.

Ekonomsko propadanje koje se događalo zadnjih 25 godina želimo preokrenuti u proces ekonomskog napretka!

Domovina Hrvatska ima vrijedne i pametne ljude. Budite zajedno sa nama KREATORI NOVE HRVATSKE BUDUĆNOSTI!

Vratite zajedno sa nama osmjeh na lice svakoj Hrvatici i Hrvatu te svakom pripadniku cijenjenih nacionalnih zajednica u Domovini Hrvatskoj!

Vratite zajedno sa nama dostojanstvo Hrvatskom Iseljeništvu koje nam je u zadnjih 25 godina oduzeto!

Povežite zajedno sa nama ponovo Domovinsku i Iseljenu Hrvatsku. Često se Iseljena Hrvatska prezentira kao "strano tijelo", ponekad čak i kao "neprijatelj" ili nešto "jako udaljeno"!

Međutim stvarnost je drugačija:

"Iseljena Hrvatska je najbolji prijatelj kojeg Domovina ima"!

Nemam legitimitet govoriti i pisati u ime cijelog Hrvatskog Iseljeništva, međutim imam legitimitet govoriti i pisati u ime nezavisne koalicijske liste "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA", gdje poručujem:

"Možete nam oduzeti glasačko pravo, možete nam oduzeti XI. izbornu jedinicu, ali nam nikada nećete oduzeti ljubav prema Domovini Hrvatskoj. Iseljena Hrvatska NIKADA neće odustati od svoje Domovine"!

Poštovani prijatelji,

kao Vaši zastupnici u Hrvatskom Saboru voditi ćemo brigu o Hrvatskom iseljeništvu na svih 5 kontinenata, boriti ćemo se za politička prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini Hrvatskoj, boriti se za "spajanje Iseljene i Domovinske Hrvatske"te se boriti za ekonomski snažnu i perspektivnu Republiku Hrvatsku!

Ako ste u našem programu razvoja i modernizacije Domovine Hrvatske prepoznali Sebe i Svoje želje, Svoja nastojanja i težnje, tada nas na nadolazećim parlamentarnim izborima 11. rujna 2016. podržite Vašim glasom!

Izborni zakon Republike Hrvatske nalaže da naša nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" bude evidentirana kao "Neovisna lista". Pod tim imenom ćete nas pronaći 11. rujna 2016. na glasačkom listiću za XI. izbornu jedinicu kao što primjer prikazuje:

GLASAČKI LISTIĆ

ZA IZBOR ZASTUPNICA / ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

U XI. IZBORNOJ JEDINICI

redni broj. NEOVISNA LISTA

4. Dražen Katić
5. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
6. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
   …
   …i tako do posljednjeg kandidata na listi

Otvaram diskusiju o navedenom programu nezavisne koalicijske liste „HRVATI

IZ ISELJENIŠTVA". Slobodno se i bez ustezanja oglasite u komentarima bloga.

Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako

vrijeđanje po bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.

VAŽNA NAPOMENA:

Predizborni program te predizbornu prezentaciju s dopunama i izmjenama (u

zadnje dvije godine) sastavila je nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI"!

Upravo prije 2 godine u Stuttgartu je stasala ideja o borbi Hrvatskog iseljeništva za

svoja prava u Domovini te ideja o borbi Hrvatskog iseljeništva zajedno s

Domovinskom Hrvatskom za ekonomski snažnu i perspektivnu Republiku Hrvatsku.

Nezavisnom listom "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" upravlja GLAVNI ODBOR

NEZAVISNE LISTE koji demokratskim glasanjem (1 član – 1 glas) donosi sve

odluke nezavisne liste.

Članovi GLAVNOG ODBORA nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI"

su:

1. Josip Mayer

2. Dijana Vogrinc

3. Krešo Talanga

4. Dražen Katić

Nezavisnu koalicijsku listu za XI. izbornu jedinicu "HRVATI

IZ ISELJENIŠTVA" čine (za sada) slijedeći koalicijski

partneri:

1. Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI",

Dražen Katić, Stuttgart, Njemačka (Zastupamo Hrvate

Kanade, USA, Argentine, Čilea, Brazila, Perua, Bolivije,

Ekvadora, Paragvaja, Urugvaja, Venezuele, Australije, Novog

Zelanda, Južnoafričke Republike te Hrvate ostalih

nespomenutih zemalja Afrike i Azije).

2. "Hrvatska nezavisna lista Subotica",

Mirko Paulić, Novi Sad, Srbija (Zastupamo Hrvate Srbije te

Hrvate ostalih susjednih zemalja Republike Hrvatske).

3. Nezavisna lista "Antonio Pelivan",

Pforzheim, Njemačka (Zastupamo Hrvate Njemačke, Austrije,

Švicarske te Hrvate drugih nespomenutih zemalja Europe).

4. Nezavisna lista "Željko Živković",

Vukovar, Hrvatska (Zastupamo iseljene Hrvate Slavonije,

Baranje i Srijema).

5. Nezavisna lista "Rudo Čavar",

Mostar, Bosna i Hercegovina (Zastupamo Hrvate iz Bosne i

Hercegovine te sve Hrvate van Bosne i Hercegovine raseljene

na svih 5 kontinenata).

6. ...

7. ...

Lijep pozdrav iz Stuttgarta

Dražen Katić

Nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA"-XI. izborna jedinica

U more smo bacili 350 milijuna eura: svaki dan 40.000 jahti se sidri na divlje!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "slobodnadalmacija.hr", 01.08.2016

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/321731/u-moru-godisnje-izgubimo-26-milijuna-eura-i-1000-radnih-mjesta-za-otocane-svaki-dan-40000-jahta-se-sidri-na-divlje

"Koliko smo nepripremljeni dočekali i ovu nautičku sezonu svjedoči podatak da je na našoj strani Jadrana - u špici ljeta; svaki dan oko četrdeset tisuća plovila koja se nemaju gdje vezati.

- Na djelu je potpuni kaos. Sidrišta su neorganizirana, ne poštuju se pravilnici o prikupljanju smeća, izlazi se izvan koncesijskog područja i naplaćuje cijene veza po želji. Svake godine u hrvatske vode uplovi više od 120 tisuća stranih nautičkih plovila koja zajedno s preko 100 tisuća domaćih plovila u jeku sezone svake večeri nastoje pristati i zauzeti 16.913 vezova u 60 postojećih marina.

Od 206.028 plovila, ona koja zakasne na vez sidre se slobodno na ulazima u luke ili u uvalama bez ikakve pristanišne infrastrukture. Njihovi vlasnici i korisnici odbacuju otpad u more ili na kopno, devastiraju okoliš i napuštaju "vez" bez ikakve naplate. Osim toga, takvi gosti odlaze nezadovoljni, jer bez obzira na to što su vjerojatno uživali sidreći se dva-tri dana na divlje po uvalama, kasnije žele izići na kopno, koristiti potrebne sadržaje u marinama, što ne mogu zbog premalih kapaciteta naših luka.

Moja istraživanja su pokazala da se preko 700.000 noćenja na brodovima godišnje obavlja sidrenjem na divlje i da tu gubimo minimalno 35 eura dnevno po vezu ili 26 milijuna eura godišnje, ne računajući dodatnu potrošnju! U proteklih smo dvadeset godina izgubili više od 350 milijuna eura jerje taj problem iz sezone u sezonu sve izraženiji. Tako svako ljeto imamo sve više brodova i uplovljavanja u naše vode, a broj vezova je isti ili se tek minimalno povećao, pa izgubljena dobit raste - kaže dr. sc. Srećko Favro, stručnjak za nautički turizam, i napominje još jednom da su gubici zbog nedostatka kapaciteta ogromni.

llustracije radi, Italija na zapadnoj strani Jadrana ima pet puta veće nautičke kapacitete.

Posao za tisuću otočana

- Sramota je da je Veljko Barbieri prije trideset godina za osamnaest mjeseci izgradio šesnaest marina, a mi danas, s puno modernijom građevinskom operativom, nismo u stanju za četiri godine napraviti marinu u Slanom do koje nema pristupne ceste. Uzgred rečeno, to i nije marina, jer nema sadržaje koje marina treba imati, te na koncu upitne je profitabilnosti generalno gledajući s aspekta visine investicije i rezultata koje će ostvarivati, a što je posebna priča - kaže Favro, koji upozorava da jedino izgradnja sidrišta i privezišta mogu spasiti otoke od umiranja, a baš je na otocima problem nedostatka vezova najizraženiji.

- Godine 1991. imali smo 66 naseljenih otoka, a dvadeset godina kasnije po popisu stanovništa su bila tek 43 naseljena. Do sljedećeg popisa raselit će se sigurno još pet do deset otoka iz šibenskog, zadarskog ili dubrovačkog arhipelaga. Prema projektu kojeg sam izradio 2002. Godine organiziranom izgradnjom novih privezišta u tradicionalnim portima, u postojećim lukama otvorenim za javni promet na otocima, zaštiti ćemo okoliš u još nenaseljenim uvalama, racionalizirati korištenje postojećih luka, i najvažnije - zaposliti domicilno otočno stanovništvo - prosječno barem 4 do 6 djelatnika po privezištu.

Cijeli projekt razvoja sustava turističkih privezišta, njih oko stotinjak, u konačnici bi omogućio zapošljavanje do tisuću otočana. Uz sve to potaknut ćemo razvoj otočnih uslužnih djelatnosti, povećati proračunske prihode, dio dobiti na osnovi udjela u vlasništvu i dodatne prihode od poreza, potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva na otocima. Procjena je da će se u ostalim povezanim djelatnostima zaposliti još tisuću ljudi - tvrdi Favro, koji je u pet do dvanaest, zajedno s kolegama iz Crne Gore i BiH, prijavio Hrvatsku za EU projekt Interreg.

Nove kamene rive

- Riječ je o održivom upravljanju nautičkim lukama. Cilj je, uz pomoć sredstava iz fondova EU-a, izraditi analizu stanja na području Splitsko-dalmatinske županije, odnosno BiH i Crne Gore, te zajedničku strategiju razvoja i upravljanja područjem kroz projekt kojim će se obraditi sidrišta lučice i marine, te izraditi potrebe pravilnike - ističe Favro i dodaje da jedini sluha za ove probleme ima Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko dalmatinske županije, i da je posve logično da upravo najveća dalmatinska županija bude pilot-projekt za implementaciju strategije o novim lukama, marinama i sidrištima u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori.

- Mi smo s tim projektom krenuli prije pet, šest godina. Širimo i moderniziramo postojeću infrastrukturu, podižemo nivo usluge, zapravo, gradimo nove rive u kamenu, tako da je riječ o arhitektonskim projektima. Cilj nam je izgraditi petnaest luka do 2020. godine: tri nove trajektne luke Trogir, Drvenik i Sućuraj, i privezišta za nautičare. Dakle, krenuli smo i mi u tržišnu utakmicu, jer ne samo da će nam nove luke značiti i bolje uvjete za linijski prijevoz, nego ćemo onaj dio luka koji ne služi za operativni i komunalni prijevoz, ostaviti za nautički turizam, a baš u tom segmentu planiramo ostvarivati najveće prihode - kaže Maroević, koji se nada da će projekt koji je pripremljen za EU proći na natječaju i dobiti potrebna sredstva.

Tax free gorivo

Nautički turizam na istočnoj obali Jadrana dobio je snažan poticaj i identitet izgradnjom sustava ACI marina sredinom 80-ih godina, koji je brzo postao vodeća nautička organizacija na Mediteranu. Zbog niza razloga u proteklih je dvadesetak godina od hrvatskog osamostaljenja ta liderska uloga izgubljena. U međuvremenu su po tom pitanju napredovali Francuska, Grčka, Turska i Italija, a i ostale mediteranske zemlje gradile su marine. Zašto u Hrvatska mi nismo radili isto?

- Država nije napravila ništa da se provedu Studija i Strategija razvoja nautičkog turizma iz 2006.. Deset godina mijenjamo Zakon o pomorskom dobru. Nismo uveli tax free gorivo, niti napravili plan izgradnje marina za megajahte, odnosno postavili pravni okvir za takvu vrstu plovila. Nismo uskladili Pravilnik o razvrstavanju luka nautičkog turizma. Posebna je priča što nije napravljen plan poticanja ulaganja u devastirane vojne i industrijske objekte - zaključio je Favro."
  
PREDIZBORNI PROGRAM ZA XI. IZBORNU JEDINICU NEZAVISNE KOALICIJSKE LISTE „HRVATI IZ ISELJENISTVA“:
http://drazenkatic.blogspot.de/2016/08/50-zena-kandidatkinja-na-nezavisnoj.html

INDIKATOR – „ENERGETSKI MENADŽMENT“!

Mjeri se po potrošnji energije u općinama i županijama po m2 uporabnih površina (prostor za stanovanje, radni i poslovni prostori) u kilovatsatima.

Kada govorimo o potrošnji energije u prvoj liniji mislimo na energiju topline (grijanja) i na električnu energiju. Energija je proizvod koji trošimo i plaćamo od našeg "rođenja pa sve do smrti". Ljudi se često pohvale koliko su novca uštedjeli prestavši sa pušenjem. Rijetko netko govori koliko je novca uštedio racionalizirajući potrošnju energije.

Samo u Njemačkoj električni aparati u "stand-by modusu" potroše godišnje električnu energiju u vrijednosti od 4 milijarde eura. Ti aparati ne rade, a troše. Godinama sam radio u području energetike te savjetovao ljude kako mogu kod kuće i u poslovnim prostorima uštedjeti na grijanju i struji. Mnogi građani su promjenivši ponuđača energije ostvarili dodatnu uštedu. U svakodnevnici postoji slab interes građana za uštedu energije. Tek kada dođe visok račun za struju i grijanje, tada nastane panika i traži se odgovarajuće riješenje. Osim domaćinstava ogromnu količinu energije troše radni i poslovni prostori te tvornice. Ta energija nije besplatna i vlasnici je moraju platiti.

Prema njemačkoj agenturi za energiju moguće je uštedjeti na energiji provodeći slijedeće mjere i zahvate:

• Sanacija zgrade, odnosno dodatna izolacija može uštedjeti do 90% energije grijanja
• zamjena konvencionalnih žarulja sa LED rasvjetom može uštedjeti do 75% električne energije

Općine i županije u Republici Hrvatskoj također trebaju voditi brigu o racionalnoj potrošnji energije. U vrtiću i školi djeca se trebaju od malena educirati o pravilnom energetskom menadžmentu. Često je prisutna navika da u prostorijama koje zimi grijemo po pola dana ostane otvoren prozor. To nije niti ekološki odgovorno, a niti jeftino. U današnjem potrošačkom društvu je samorazumljiva upotreba električne energije. Neki čak misle da električna energija sama od sebe dolazi iz utičnice. Stvarnost je ipak drugačija. Za svaki kilovat proizvedene struje ili topline moramo potrošiti resurse našeg planeta. Čak i ako koristimo vjetroelektrane moramo trošiti čelik za njihovu proizvodnju, specijalna maziva za podmazivanje, boju za bojenje itd. Besplatna energija za krajnje potrošače ne postoji, kako struja tako ni toplina.

Druga stavka u uštedi energije je da se prostor pretjerano ne grije. Temperatura izmedju 18 i 22 stupnja celzijusa je za ljudsko tijelo najugodnija i najzdravija.

Sijalice koje gore po cijeli dan, pogotovo kada ima dovoljno dnevne svjetlosti upućuju na vrlo loš energetski menadžment.

Portal Ekološka ekonomija navodi:"Ukupna potrošnja primarne energije u Kini po stanovniku sada je otprilike kao u Hrvatskoj, a električne energije malo manja. To je otprilike polovica potrošnje koju danas imaju visokorazvijene europske zemlje, a četvrtina potrošnje SAD. Zbog ograničenja potražnje, resursa i okoliša stope rasta se neminovno smanjuju ka dostizanju plafona. To je normalna i u ekonomiji poznata S-krivulja; dolazi do zasićenja (saturacije), što je analizirao npr. Joseph Schumpeter.

Vidi jedan opći komentar na tu temu: “China’s S-Shaped Threat” (2011.), http://thediplomat.com/2011/09/chinas-s-shaped-threat/ . Smanjivanje kvalitativnoga rasta pak, po Schumpeteru, uvijek dovodi do neke “kreativne destrukcije”, ili, gledano više optimistički, usmjerenja na strukturalne promjene i nove ciljeve, kvalitetu a ne kvantitetu – recimo, smanjivanje zagađivanja okoliša, povećanje kvalitete života, političke slobode…

Dapače, najrazvijenije europske zemlje sada planiraju bitno smanjivanje potrošnje energije do 2050. godine, čak na polovicu – dakle, po stanovniku približno na nivo današnje Hrvatske i Kine.
U napisima o energetskim kretanjima i tranziciji ka održivom energetskom sustavu, često stavljamo u prvi plan izvore energije a ne ono što je zaista najvažnije: učinkovita potrošnja, tako da se ukupna potrošnja u visokorazvijenim zemljama bitno smanji.
Prema podacima Eurostata (Energy consumption down by 8 per cent between 2006 and 2012 in the EU28), u zemljama Europske unije (EU28) ukupna potrošnja energije 1990. godine iznosila je 1.67O milijuna tona ekvivalentne nafte (Mtoe), rasla je do vrška od 1.830 Mtoe u 2006. godini a nakon toga je pala na 1.680 Mtoe godine 2012. (-8% u šest godina). Prednjače Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija (-12,2% i -12,0%).
Prema planovima i prognozama, ovo je početak trenda koji bi se trebao nastaviti do 2020. i dalje do 2050. godine.“
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/05/trendovi-potrosnje-energije-u-kini-i-u-europskoj-uniji/
Općine i županije u Republici Hrvatskoj trebaju voditi računa o učinkovitom energetskom menadžmentu. Na taj način poduprijeti će održivi razvoj, smanjiti izdatke za energiju i biti pozitivan primjer mladim i nadolazećim generacijama.
 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Prvi puta knjiga je objavljena u veljači 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

Dražen Katić

STRANKE MORAJU DATI DIREKTNE ODGOVORE NA PITANJA O EKONOMINJI!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su iz online portala "index.hr", 03.08.2016

http://www.index.hr/vijesti/clanak/politicki-kompas-stranke-moraju-dati-kokretne-odgovore-na-pitanja-o-ekonomiji/910405.aspx

"CENTAR za javne politike i ekonomske analize (CEA) i udruga poreznih obveznika "Lipa" pokrenuli su projekt Politički kompas kroz koji žele prikupiti podatke o preciznim ideološkim i svjetonazorskim stavovima političkih stranaka, prije svega o odnosu prema ekonomskoj slobodi.

Pokrivena su najvažnija područja strukturni reformi

"Hrvatski slobodno tržišni think tank klaster je duboko uvjeren kako se stranke trebaju osloboditi prekomjernih rasprava o onome što se trenutno reklamira kao svjetonazorska i ideološka pitanja. U kojoj mjeri će Hrvatska biti ekonomski slobodna i konkurentna, utjecat će u konačnici na budućnost nas i naše djece. Stoga smo kreirali ovu tablicu za koju držimo da sadrži bitna pitanja čija rješenje će definirati našu budućnost", navodi se u priopćenju.

Pitanja o stavovima su uvelike rađena prema metodologiji kanadskog Fraser Instituta za mjerenje ekonomske slobode. Pokrivena su najvažnija područja strukturnih reformi koja uključuju sve ključne segmente potrošnje javnog novca i poreza, odnos prema deficitu, pitanja inflacije i valute, upravljanje javnim sektorom te regulatornog okruženja za poslovanje. Tablica koju je potrebno ispuniti poslana je svim relevantnim političkim strankama.

Odgovori su u pravilu 1 ILI 2, ovisno o tome podržava li stranka u izjavi stav prije (1) ili nakon (2) veznika "ILI" kod svake izjave. (1) znači ekonomski liberalni(ji) stav, a (2) ekonomski socijalistički(ji) stav ili status quo stav, dok (1,5) označava područje između. Ako stranka baš nema stav, može se ocijeniti sa (3), premda takav podataka nije preporučljiv i narušava rezultat.
Traži se izjašnjavanje o političkoj orjentaciji prema ekonomskoj slobodi

Temeljem prikupljenih podataka izračunat će se politički rezultat svake stranke i u ocijeniti ideološku orijentaciju prema ekonomskoj slobodi.

Ukoliko do 22. Kolovoza 2016. CEA i Lipa ne dobiju odgovore (na određena ili sva pitanja), odgovore će samostalno procijeniti temeljem otvorenih izvora informacija (programi, medijske izjave i dr.).

Dodatno, strankama je ponuđena mogućnost da na temelju navedenih pitanja procijene i definiraju svoju političku orijentaciju, pogotovo glede ekonomskih pitanja.

Želi se utvrditi vide li se u političkom spektru kao socijalisti, socijaldemokrati, liberalni demokrati, liberalni konzervativci ili kršćanski demokrati/konzervativci ili možda u nekom drugom dijelu tog spektra. Stranke bo trebale svoju poziciju (naziv stranke) unesti u koordinatni sustav na listu "Političke koordinate" gdje su opisane pozicije ključnih političkih ideologija.

CEA i Lipa smatraju da je vrijeme da stranke precizno definiraju svoje ideologije, da se drže načela kroz konkretna pitanja u stavovima i mogućoj provedbi. Javnost je zasićena općenitim stavovima po kojima su gotovo sve stranke iste. Hrvatsko društvo je, po nama, dovoljno politički sazrelo da može i želi prihvatiti jasniju diferencijaciju političkih stranaka po sudbinski važnim temama za budućnost zemlje."

'VITEZOVI' IZ MELBOURNEA Kad su ga hrvatski rekreativci osnovali 1953. nisu ni sanjali u što će se klub pretvoriti

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "croexpress", 03.08.2016

http://croexpress.eu/vijest.php?vijest=8901

"Na njihovom grbu je vitez sa štitom u bojama hrvatskog grba. U ovom je klubu svoju profesionalnu karijeru započeo jedan legendarni hrvatski reprezentativac. Ovaj klub igra tisuće kilometara daleko od Hrvatske. Znate li o kome pričamo?

Naravno, riječ je o 'Vitezovima' iz Melbournea.

Melbourne Knights je klub hrvatskih iseljenika. Osnovan je 1953. kada je grupica Hrvata odlučila registrirati klub i rekreativni nogomet pretvoriti u nešto malo ozbiljnije. No, novoosnovani SC Croatia nije bio samo nogometni nego i društveni klub. U njihovim su se prostorijama okupljali i hrvatski iseljenici koji su 1950-ih stizali iz ratom izranjavane Hrvatske.

Skauti 'kaparili' igrače po silasku s brodova

'Odakle si?' 'Znaš li igrati nogomet?', bila su dva pitanja koja su 'skauti' kluba postavljali doseljenicima koji su tek silazili s prekooceanskih brodova. Neki od njih postali su navijači kluba, drugi igrači. I ne samo to; članovi kluba potrpali bi njihove stvari u automobile i odvezli ih u prostorije u kojima su mogli živjeti. Kad su se smjestili, prostorije kluba bile su mjesto okupljanja gdje su mogli biti među svojim ljudima, osjećati se dobrodošlo u novu, nepoznatu zemlju. 

Prva klupska fotografija iz 1953.


Već 1959. godine ostvaren je prvi veliki sportski uspjeh – klub je osvojio Victorian Soccer League Division 1 Championship. Tko bi tada rekao da će desetljećima kasnije klub 'proizvoditi' svjetski poznate igrače? A bilo ih je.

U 'Vitezovima' je tako svoju karijeru započeo Josip Šimunić, bivši hrvatski reprezentativac, a trenutno član stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije. On je već u prvoj sezoni igranja za klub proglašen najboljim mladim igračem lige, nakon čega je prodan u Hamburg.

U Melbourne Knightsima svoj nogometni put započeo je još jedan poznati australski Hrvat; sjajni, robusni napadač Mark Viduka. Osim zavidne međunarodne karijere u Hrvatskoj, Škotskoj i Engleskoj, Viduka je za Australiju nastupio 43 puta i zabio 11 golova. U karijeri je u više od 400 utakmica zabio više od 200 golova, od čega četiri u Ligi prvaka, po čemu drži rekord među australskim igračima.

Knightsi su toliko voljeli Viduku da su 1995. godine, nakon njegovog transfera u zagrebački Dinamo, preimenovali glavnu tribinu u Mark Viduka Stand.

Prisiljeni mijenjati imena

Klub je nekoliko puta kroz povijest mijenjao ime. Prvi put 1974., kada je klub, nakon što je dvije godine prije izbačen iz lige zbog političkih razloga, doživljavaju rekonstrukciju. Spojili su se s klubom iz Essendona te promijenili ime u Essendon Croatia. Osam godina kasnije ime je izmijenjeno u Melbourne Croatia. 1991. ime kluba moralo je biti skraćeno u Melbourne CSC jer je Australski nogometni savez vršio 'etničko čišćenje' imena klubova. Ni to savezu nije bilo dovoljno pa su 1993. morali promijeniti ime u Melbourne Knights, koje nose i danas.

Prvi naslov australskog prvaka klub je osvojio 1995. godine. Najbolji su bili i iduće godine. Devet godina kasnije ispadaju u drugi rang australskog nogometa gdje igraju i danas. 

Slika slikara Charlesa Billicha povodom 60. obljetnice osnutka kluba (foto: Melbourne Knights)

Klub i danas vode Hrvati. Predsjednik je Tony Karlušić, potpredsjednici Šimun Samardžić i Krešimir Maslac. Tajnik je Marjan Šprajc, a blagajnica Ivana Pajić. Menadžer prve momčadi je John Pejić. Osim seniorske muške momčadi, Melbourne Knights ima i žensku momčad te muške i ženske podmlatke. Igra se na Knights stadionu kapaciteta 15.000 ljudi, od čega je 3000 sjedećih mjesta. Najposjećenija utakmica u povijesti kluba bila je 1990. kada je u goste došao splitski Hajduk, a na tribine tada nedovršenog sportskog centra naguralo se 12.500 ljudi.

Melbourne Knights nikad nisu bili samo nogometni klub. Tijekom agresije na Hrvatsku, klub je okupljao hrvatsku zajednicu koja je kroz podršku klubu izražavala podršku i hrvatskoj borbi za nezavisnost. Svoju privrženost Hrvatskoj izražavaju i danas, gdje god to mogu i umiju."