četvrtak, 15. prosinca 2022.

DUGA RESA MOŽE BOLJE - KUDA IDE NAŠ PRORAČUNSKI NOVAC? - Pismo našeg građanina!

Slijedeći citirani tekst dobili smo od našeg sugrađana, kojeg u cjelosti prenosimo!

"POSKUPLJENJE I HARAČ, NO KUDA ZAPRAVO IDE NAŠ PRORAČUNSKI NOVAC?

Vrijeme inflacije, troškovi života sve veći, rastu cijene električne energije, plina, potrošačke košarice.. ne treba puno o tome. Sjetimo se samo povećanja cijena odvoza smeća sa 50-tak kuna na više od 120 kuna kad uzmemo u obzir polugodišnje „razlike“. Navodno će rasti i cijena vrtićkih usluga. Ne bi imali potrebe pisati o ovome da primjerice, vjerujemo kako lokalna politika HSS-a u Dugoj Resi racionalno i odgovorno troši naš proračunski novac. Naš, jer proračun punimo svi mi – Građani Duge Rese.

Ono što nas dosta građana upozorava je sumnja kako velik dio proračunskog novca trošimo na štetne projekte, nemar i „kruha i igara“ koji troškovi se prelijevaju kao udar na džepove građana. (kruha i igara je popularna metafora za metode kojima neka vlast osigurava podršku stanovništva tako što obilno zadovoljava njegove kratkoročne interese i nevažne potrebe, a nauštrb dugoročnih interesa, odnosno da bi mu skrenula pažnju s daleko važnijih problema)

Već smo pisali o haraču na džepove građana Duge Rese kojim se komunalna naknada povećava za cca 50%, iz razloga kojeg ponovno citiramo:

Polazište za određivanje vrijednosti boda komunalne naknade je procjena troškova održavanja i građenja komunalne infrastrukture. U Dugoj Resi u ovoj godini za program održavanja komunalne infrastrukture planirano je 7,5 milijuna kuna, a za program građenja 6,7 milijuna kuna, dok Grad godišnje od komunalne naknade uprihodi oko 2,7 milijuna kuna, pojasnio je pročelnik Rakočević.“

(citat preuzet iz članka Kaportal: https://kaportal.net.hr/zupanija/duga-resa/4303606/raste-cijena-komunalne-naknade-u-dugoj-resi-nije-mijenjana-dva-desetljeca-od-1-sijecnja-bit-ce-095-eura-po-kvadratu-u-1-zoni/)

Iz ovog teksta razvidno je kako postoji vrlo veliki trošak koji se odnosi na troškove „održavanja i građenja komunalne infrastrukture“ no hajmo vidjeti u narodu kazano „u kojem grmu leži zec“.

Vrlo velik dio tih troškova plaća se koncesionaru tvrtki ARKADA d.o.o. koja četverogodišnjim ugovorom vrši usluge „odražavanja nerazvrstanih cesta“. Na internetskim stranicama Grada Duge Rese možemo doći do informacije kao su u prošlom četverogodišnjem periodu sklopili čak 7. Aneksa ugovoru.


U obavljene radove možemo svrstati i temu koju smo objavili pod naslovom „Da li je Grad 120.000 kn bacio u vjetar?“ gdje pišemo o rekonstrukciji nogostupa u Jozefinskoj cesti točnije od Srednje škole do poslovnice Karlovačke banke u dužini oko 110 metara a na što je potrošeno oko 120.000 kuna. Ništa ne bi čudilo da nekoliko godina kasnije isti potez nije razrušen za radova aglomeracije. Nameće se pitanje čija je to odgovornost? Znamo da i to plaćaju građani Duge Rese kroz „komunalnu naknadu“.

https://drazenkatic.blogspot.com/2022/12/duga-resa-moze-bolje-da-li-je-grad.html?fbclid=IwAR32wVYn5rPjuGPK4-WpKK3XIH_gxVJ_RdNwW231fAvI9k_lIi6vMvUsAuw

Kad smo kod koncesionara „ARKADA“ d.o.o., njihove strojeve možemo vidjeti često u našem gradu. Primjerice kod rekonstrukcije „tzv. petog kolosijeka“ novoizgrađene prometnice koja vodi od raskrižja sa Mrežničkom obalom do željezničke stanice i korza u centru grada.

https://radio-mreznica.hr/jos-iscrtavanje-linija-i-cesta-preko-bivseg-petog-kolosijeka-bit-ce-i-sluzbeno-u-pogonu/

Na žalost ista je izgrađena baš po tom po modelu „održavanja“ koje radove obavlja koncesionar za održavanje. To je zapravo najbolji način kako bi se izbjegla izrada projektne dokumentacije nekog od stručnjaka koji bi na kvalitetan način osmislio prometnicu u centru grada, te da se izbjegne i raspisivanje javnog natječaja gdje bi poslove mogao dobiti bilo tko. Ulicu smo dobilo, ali problem je kako na istoj ne postoji niti pješački uzdignuti nogostup, niti zelene površine ili zeleni otoci, niti sadnice drveća pa čak niti javna rasvjeta.. Radovi su stajali milijun kuna.

Istu tvrtku možemo vidjeti i kod izgradnje novog rotora kod tzv. „partizana“ za koji je prvo bilo najavljivano da stoji oko 3 milijuna kuna, zatim 2,7 milijuna kuna, da bi u današnjim medijima isčitali kako je riječ o skromnih milijun kuna, no to je tema za iduće članke jer osim gradnje rotora prethodno je trebalo kupiti zemljište i nekretnine na istima, naručiti projektnu dokumentaciju, angažirati nadzore i dr. Nezgodno je prilikom poskupljenja usluga iznositi stvarni trošak rotora zar ne?

https://radio-mreznica.hr/uklonjena-stara-kuca-uz-sportski-dom-pocinje-gradnja-rotora/

Istu tvrtku možemo vidjeti i kod radova na klizalištu gdje izvodi građevinske radove za klizalište.


Podsjećamo, ovo sve pišemo jer tražimo pozadinu PODIZANJA KOMUNALNE NAKNADE ZA 50% Razvidno je kako postoji vrlo veliki trošak koji se odnosi na troškove „održavanja i građenja komunalne infrastrukture“ no hajmo preispitati opravdanost tih troškova do zadnje lipe.

KAKVE VEZE IMAJU ARKADA I KLIZALIŠTE?

Nitko nema ništa protiv klizanja niti protiv veselja djece. Dapače, svaki pozitivni učinak na dječji odgoj je vrlo važan. Ali isto tako, vrlo je važno raspolagati i baratati sa svim relevantnim informacijama kada su u pitanju troškovi, jer ako je klizanje besplatno – klizalište nije.

Na stranicama tvrtke Čistoća možemo pročitati iznos troškova za prošlu, identičan onome koji se za prošlu sezonu spominjao u javnosti - iznos od 310.000, 00 KUNA.

- Najam mobilnog klizališta sa stazom i opremom: 248,750,00 kn

- Montaža, demontaža mobilnog klizališta: 62.042,50 kn

 

KOJI JE STVARNI TROŠAK KLIZALIŠTA??

Ono što sa sigurnošću možemo utvrditi je činjenica da taj iznos nije konačan i možemo pretpostavljati da se iznos stvarnih troškova ove manifestacije kreće i možda i do pola milijuna kuna.

Zašto? Nigdje ne vidimo troškove koji se plaćaju tvrtki ARKADA, koja izvodi pripremne radove za oko 700 m2 podloge i koja se nasipava na debljinu tamponskog sloja 30-40 cm, podloge koju je potrebno isplanirati, dobro zbiti i uvaljati valjcima, sve to na prethodno ugrađenom geotekstilnom platnu, a koje radove možemo uvrstiti kao identične gradnji, na primjer 700 m2 novog parkirališta kraj bolnice.

U troškovima nisu sadržani niti režijski troškovi za električnu energiju za pogon, reflektorsku rasvjetu, kao ni utrošak vode koji se koristi za klizalište. Također niti poseban prijevoz iz Rijeke na ovamo koji se angažirao od lokalne prijevozničke tvrtke. (bar prošle godine)

Zašto se taje stvarni troškovi klizališta, stvarna cijena koja je kalkulirana sa svim stvarnim troškovima.

Jer ako primjerice govorimo o trošku 400.000,00 kuna po sezoni, koji podijelimo na 40 dana,

Dolazimo do iznosa da jedan dan klizališta stoji oko 10.000.00 kuna koristilo je ono ili ne. Klizanje je besplatno, ali klizalište nije.

Prošle godine pojavio se članak na Ka portalu s naslovom „Dugoreško klizalište otvoreno petu godinu zaredom i još uvijek unajmljeno, gradonačelnik Boljar: Razmišljali smo o kupnji, ali za sada to financijski ne možemo“

U kojem članku se konstatira kako Dugoreška djeca već petu godinu zaredom uživaju u besplatnom klizalištu i klizaljkama, no kako se u klizalište i prigodnu zabavu svake godine ulaže oko 300 tisuća kuna, postavlja se pitanje može li Grad Duga Resa po uzoru na neke druge gradove kupiti vlastito klizalište.

https://kaportal.net.hr/zupanija/duga-resa/4152414/dugoresko-klizaliste-otvoreno-petu-godinu-zaredom-i-jos-uvijek-unajmljeno-gradonacelnik-boljar-razmisljali-smo-o-kupnji-ali-za-sada-to-financijski-ne-mozemo/

Odgovor Gradonačelnika Boljara:

..“razmišljamo o toj opciji i smatramo da bi to bilo dobro, jer ispada da bismo za nekoliko godina najma mogli kupiti vlastito klizalište. Međutim, nije sve baš tako jednostavno. Klizalište bismo morali platiti odjednom, dakle ne možemo ići na nekoliko obroka, a to bi značilo da se moramo kreditno zadužiti.“

S PRAVOM SE MOŽEMO ZAPITATI DA LI SU SVE OVO HSS-ovi POPULISTIČKI POTEZI NA RAČUN DŽEPOVA GRAĐANA?

Ili samo nemar i neodgovornost?

Kad smo kod nemara i neodgovornosti, na Trgu hrvatskih mučenika postoji 12.700,00 m2 površine zemljišta (izuzet je tamponirani dio u vlasništvu Župe bl. A.Stepinca) koje je u vlasništvu dvaju privatnih tvrtki, EKSPERTA GRUPA d.o.o. iz Požege i tvrtke BAKIN d.o.o. iz Zagreba. Ako se sjećate, riječ je o priči koja datira skoro 10 godina unatrag, kada je bilo govora o izgradnji trgovačkog centra, odnosno tržnice, itd.

https://www.vecernji.hr/vijesti/kukuruziste-ce-uskoro-zamijeniti-trgovacki-centar-i-nova-crkva-536619?fbclid=IwAR1MpsGaj807uzyFkEd_DGcMepnkQhw9yyu9DHVriSNtEGcl52wEF3ymvoc

Temeljem javno dostupnih podataka daje se izčitati kako su tvrtke vlasnici zemljišta danas aktivne na tržištu i uspješno posluju. Ono što želim naglasiti je to da gradska tvrtka Čistoća Duga Resa d.o.o. svake godine malčira i kosi navedene parcele po nekoliko puta godišnje. Obzirom na drastična poskupljenja usluga tvrtke Čistoća Duga Resa d.o.o. unazad nekoliko godina, sa pravom se možemo zapitati kako, gdje i na što sve odlazi naš novac kojim smo napunili gradski proračun.


O istome je Vijećnik oporbe Vlašić pitao na aktualcu gradskog vijeća:

(Screenshot)

 



Na što mu je pročelnik Rakočević odgovorio kako je pokrenut postupak naplate prema Vlasnicima zemljišta.

No iz javno dostupnih podataka, vidimo kako ta izjava ne odgovara istini.

Grad Duga Resa ne vodi spor sa navedenim tvrtkama.



Toliko i o tome gdje i na što odlazi naš novac."

Nema komentara:

Objavi komentar