Kako masovno organizirati volonterski rad mladih u Republici Hrvatskoj!
piše: Dražen Katić, Hrvatski Glas Berlina, 18. kolovoz 2014.
Kako riješiti bar privremeno problem nezaposlenosti mladih, mladim ljudima ponuditi bar tračak nade za bolje sutra?
Jedan od načina borbe protiv nezaposlenosti je volontiranje.
Postoje razne vrste volontiranja. Kod jednog volontiranja smo djelomično plaćeni, kod drugog dobijemo putne troškove, a kod trećeg – nikakvu naknadu.
Osobno, već duži niz godina volontiram u raznim organizacijama po trećem modelu, odnosno, bez ikakve naknade.
Prije sedam godina osnovali smo u Stuttgartu poslovnu grupu “UVNT GRUPE”,
gdje se moj dio posla svodio na volonterski rad u organizaciji i
upravljanju aktivnostima grupe. Naravno, u tom poslu uveliko su mi
pomagali drugi moderatori i članovi grupe. Volonterskim radom u toj
grupi zaokupljen sam i danas.
Moj drugi volonterski posao je rad u Kulturnom centru “Merlin” u Stuttgartu.
Treći volonterski posao koji sam započeo početkom ove godine je sudjelovanje u socijalnom projektu “Atelier Baur” koji je organiziran od “GWG” društva i “Jugendamt-a” (državnog ureda za mlade) u gradu Stuttgartu.
Volontiranje je u Njemačkoj samo po sebi razumljiva stvar, tako da je teško pronaći nekoga tko ne volontira ili nije nikada volontirao. Ekonomski gledano, volonterski rad je jedan od glavnih stupova stabilnosti njemačke ekonomije.
O temi potrebnosti volontiranja u Republici Hrvatskoj dosta sam napisao u mojoj objavljenoj knjizi “Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost”.
Smatram da će izlaz Hrvatske iz ekonomske krize biti jako težak bez dodatne energije mladih ljudi udruženih u različite volonterske udruge i organizacije.
Mladi ljudi u Hrvatskoj koji imaju vremena na pretek, a novca u oskudici, trebali bi se masovno uključiti u volonterski rad.
Bivša Jugoslavija je organizirala masovni volonterski rad putem “Omladinskih radnih akcija”. Iako nikad nisam sudjelovao u takvoj akciji moji prijatelji koji su bili sudionici s oduševljenjem su mi pričali o radu, druženju, te nagradama na tim akcijama. Te akcije su bile pozitivni aspekt bivšeg socijalističkog samoupravljanja.
Današnjoj omladini u Republici Hrvatskoj možemo ponuditi masovni volonterski rad u sezonskim poslovima.
Najvažniji sezonski posao u Republici Hrvatskoj je turistička sezona.
Svaki hotel, apartmansko naselje ili kamp može zaposliti veći broj mladih volontera. Dnevni volonterski rad od 4-5 sati mladim ljudima ostavlja još uvijek dovoljno vremena da se u toku dana bave slobodnim aktivnostima, sunčaju na plaži, bave sportom, kulturnim aktivnostima itd.
Poslodavci bi se zakonski obavezali da mladim ljudima volonterima ponude besplatno stanovanje, tri obroka dnevno i bonove za konzumiranje nealkoholnih pića. Na taj način poslodavci bi dobili “financijski povoljnu” radnu snagu, a mladi volonteri prikupljanje radnog iskustva, upoznavanje drugih gradova u Hrvatskoj, strukturirani radni dan i mnogobrojna poznanstva i prijateljstva koja bi kod nekih urodila i pronalaženjem stalnog radnog odnosa.
Pored turističke sezone mladima u Hrvatskoj se može ponuditi i volontiranje u sezonskoj berbe voća. Berbe jabuka, grozđa, maslina, jagoda …uveselile bi kako mlade ljude tako i njihove poslodavce koji bi imali istu obavezu kao poslodavci u turističkoj sezoni.
Obaveze poslodavaca prema volonterima i obrnuto, morala bi nadgledati posebna državna inspekcija ili granična policija (kao u Njemačkoj). Prije svega, u svrhu suzbijanja rada na crno. Ako bi se utvrdile nepravilnosti jedne od partnerskim strana, država bi poduzela zakonske mjere predviđene “Zakonom o volontiranju u Republici Hrvatskoj”.
Volontiranje je društveno korisna radnja kojom svi dobivaju. Volontiranje je apsolutna win-win situacija. Prije tek nekoliko godina na volontiranje se u Republici Hrvatskoj gledalo s nevjericom i čak s malom dozom podrugljivosti.
Međutim, danas su druga vremena. Sam ulazak Hrvatske u Europsku Uniju dodatno otvara vrata volontiranju i nudi nove programe i ideje za taj društveno korisni posao.
Volontiranje nije gubljenje vremena. Iako volontiranje nije isto kao stalno zaposlenje, ono ponekad otvara ona vrata u životu koja nas vode na put stalnog posla ili napretka u karijeri. Volontiranje je most između nestrukturiranog dana i nezaposlenosti, prema stalnom zaposlenju i dnevnoj radnoj strukturi.
Masovnim volontiranjem mladih u Republici Hrvatskoj otvorile bi se nove perspektive i programi u borbi za ekonomski razvoj naše zemlje.
Iz fondova Europske Unije bi se mogla dobiti poticajna sredstva za financiranje masovnog volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.
Svi preduvjeti za volontiranje mladih u RH su ostvareni: Imamo dovoljan broj mladih nezaposlenih ljudi, imamo kapacitete da mlade ljude volonterski angažiramo, član smo Europske Unije koja financijski potiče volontiranje, imamo dovoljno bivših iseljenika koji danas uživaju mirovinu u Republiici Hrvatskoj a spremni su kao nekadašnji volonteri pomoći svojim radnim i životnim iskustvom, znanjem i savjetima mladim volonterima i njihovim poslodavcima u našoj zemlji.
Međutim, pored svih nabrojenih parametara neophodno je da službena politika Republike Hrvatske inicira, podrži i sprovede masovno volontiranje mladih ljudi. Hoće li se to dogoditi, pokazati će vrijeme.
Dražen Katić
Nema komentara:
Objavi komentar