KAPITALNA ULAGANJA!

piše: Dražen Katić, Hrvatski Glas Berlina, 28. svibanj 2013.
Za sve one koji se ne susreću često sa navedenim terminom, kapitalno ulaganje se definirao kao ulaganje novca u neki financijski proizvod ili ulaganje novca u određenu materijalnu vrijednost sa ciljem da se novac “oplodi” ili da se taj novac zaštiti od gubitka vrijednosti.

Novac možemo uložiti u slijedeće financijske proizvode:
– štednja na štednim knjižicama
– oročena štednja
– ulaganje u životno osiguranje
– ulaganje u mirovinsko osiguranje (dopunsko)
– štambena štednja…itd

Ulaganje u materijalne vrijednosti kao kapitalno ulaganje može biti:
– kupovina nekretnina (stanovi, kuće, kuće za odmor, vile, poslovni prostori)
– kupovina pokretnina (automobil, avion, brod, jahta)
– kupovina zemljišta (građevinsko, poljoprivredno, vrtovi, pašnjaci)
– kupovina šuma i ulaganje u vlasništvo nad dijelom prašuma
– kupovina umjetničkih vrijednosti (slike, skulpture, knjige, antikviteti općeniti)
– ulaganje u održive izvore energije (kupovina fotonaponskih panela, kupovina većih ili manjih   vjetrenjača za proizvodnju struje, kupovina uređaja za proizvodnju eko-plina)
– ulaganje u plemenite metale (zlato, srebro…)
– ulaganje u drago kamenje (dijamant, rubini…)

– ulaganje u bušotine nafte i plina

– ulaganje u izvore pitke vode
– ulaganje u udjele (dionice) u: tvornicama, kompanijama, konzernima, bankama, osiguranjima!

Postavljaju se temeljna pitanja: koja su dobra, a koja loša kapitalna ulaganja, gdje se danas najviše isplati uložiti, koja kapitalna ulaganja su rizična….itd?

Na ta pitanja je gotovo nemoguće odgovoriti. Tržište se svakodnevno mijenja i ono što je danas dobro, sutra više nije. Kod kapitalnog ulaganja je bitno da se odlučimo za jednu od dviju temeljnih stvari:

1. Viša dobit i veći rizik ulaganja
2. Niža dobit te manji rizik ulaganja

Kada smo to odlučili tada u razgovoru sa neovisnim financijskim savjetnikom možemo potražiti odgovarajući proizvod za naše ulaganje.

Želio bih ukratko spomenuti “oročenu štednju” kao način kojim pokušavamo oploditi naš novac ili ga u najmanju ruku zaštititi od inflacije.

U Njemačkoj je najčešća kamata na oročenu štednju između 2,8 i 3,2% na godinu.
To znači da ste od 100 oročenih eura godišnje zaradili maksimalno 3,2 eura, a  banka je godinu dana trgovala sa Vašim novcem i ostvarila dobar profit.
Ako uzmemo stopu inflacije u Njemačkoj od 3,2 % vidljivo je da ćemo oročenjem našeg novca  zaraditi nulu eura.

Međutim ako smo oročili veću sumu novca, te imamo kao pojedinac godišnju kamatnu dobit veću od 801 € ili kao bračni par veću od 1.602 €, tada još dodatno plaćamo državi slijedeće poreze:

1. Porez na dobit 25%
2. Porez na solidaritet 5,5%
3. Porez crkvi 8% (ako smo član katoličke ili protestantske crkve)

 

Pošto smo kroz oročenu štednju zaradili nula eura, moramo od toga još odbiti navedene postotke poreza kod većeg oročenog iznosa.

To je gorka stvarnost. Zaradila je banka, država i crkva, a mi smo u minusu.

Usprkos svemu tome građani  njemačke imaju  preko 5 bilijuna eura u različitim financijskim proizvodima (normalna štednja, oročena, životna osiguranja itd.)

Republika Hrvatska je po štednji građana daleko siromašnija od Njemačke, međutim građani  imaju na štednji u bankama RH preko 161 milijardu kuna, a samo u Ljubljanskoj banci imaju “zarobljeno” 300 milijuna eura.

U većini banaka u Republici Hrvatskoj oročena štednja se dijeli na kunsku oročenu štednju i deviznu oročenu štednju, odnosno oročenu štednju u eurima. Kamate za kunsku oročenu štednju su nešto više nego kamate na štednju oročenu u eurima. Klijent najčešće može oročiti svoj novac između jednog mjeseca i tri godine i shodno tome dobija određenu kamatnu dobit.

Važno je istaknuti da u Republici Hrvatskoj država preko Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka “jamči za štednju građana” do iznosa od 400.000 kuna. Preko tog iznosa štednja ima karakter “visokog rizika”!

Da li ćemo mi naš novac uložiti u neki financijski proizvod ili u materijalnu vrijednost ovisi jedino o nama samima. Vrlo je važno prije ulaganja konzultirati dva neovisna savjetnika iz područja kapitalnih ulaganja. O prijedlozima treba dodatno razmisliti i odlučiti se za najpovoljnije ulaganje u tom trenutku.

Vrlo je bitno da Vaš novac nikada ne uložite samo u jedan financijski proizvod. Za preporučiti je kombinacija ulaganja “financijski proizvod plus materijalna vrijednost”. U tom slučaju ako se i dogodi najgore izgubiti ćete samo jedan dio Vašeg kapitala.

Moram napomenuti da su pojedina kapitalna ulaganja podložna visokoj špekulaciji, pa je stoga neophodan dodatni oprez.

U naredna tri članka pobliže ću objasniti kapitalna ulaganja u području:

–  Nekretnina

–  Plemenitih metala

–  Solarne energije

Moj osobni moto kod savjetovanja u području kapitalnog ulaganja je: ” Low risk. More sleep” Odnosno, hrvatski rečeno “Nizak rizik, miran san”!