POVIJESNI PREOKRET HRVATSKE Čilić širom otvorio vrata Ćoriću, mlada nada dotukla Amerikance!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su iz online portala "sportske.jutarnji.hr", 17.07.2016

http://sportske.jutarnji.hr/tenis/tenis-mix/povijesni-preokret-hrvatske-cilic-sirom-otvorio-vrata-coricu-mlada-nada-dotukla-amerikance/4536815/

"Hrvatska je u polufinalu Davis Cupa gdje ju čeka veliki okršaj protiv Francuske! Nevjerojatan podvig napravili su naši tenisači nakon što su uoči meča parova od SAD-a gubili 2:0. Dodig i Čilić uspjeli su svladati braću Bryan što je otvorilo priliku za Marina i Bornu Ćorića u nedjelju.
Marin Čilić izjednačio je dvoboj SAD-a i Hrvatske na 2:2 u četvrtfinalu Svjetske skupine Davis Cupa u Portlandu u sudaru dva najbolja tenisača obje reprezentacije.


Za izvedbu protiv Johna Isnera i šestu pobjedu u isto toliko međusobnih susreta zaslužio je da ga nazove – Mar-incredible! Pobijediti 208 centimetara visokog Amerikanca u tri seta i sa samo jednim tie-breakom dok Isner ubacuje prvi servis sa 77 posto uspješnosti, zbilja je vrhunski domet.

Naš Međugorac pokazao je da je od prilično čvrstog materijala i da ga nije baš tako lako slomiti, koliko god bolni neki porazi (Roger Federer, Jack Sock) bili. Čilić je tu dvojbu odagnao još u subotu kad je odlučio igrati parove s Ivanom Dodigom i kad su Međugorci razmontirali Boba i Mikea Bryana. Stoga je optimizam pred njegov meč s američkim bombarderom bio opravdan.

 Prvi set je odredio puno toga, prvi set u kojemu se Čilić mučio i mučio na svom servisu. Do tie-breaka je izgubio čak 14 poena na početnom udarcu, pritom je spašavao jednu break-loptu a Isner je bio ubitačan, apsolutno nedodirljiv. Tek jedan poen je ispustio, Amerikanac je djelovao impresivno.
U tie-breaku, jednom od najnapetijih u posljednje vrijeme što smo ih gledali, to se promijenilo. Čilić nije igru podigao malo, nego baš puno. Toliko da je pronašao način vraćati Isnerove servise, čudesnim bekhendom poveo je 5:4 i odmah prosuo prednost. Onda je došao do 9:8 perfektno izrađenim poenom u kojemu je šetao suparnika s lijeva na desno ali i ta je prednost nestala kad je zakucao forhend u mrežu. Svejedno, držao je za 10:9 i Isner je „pukao“, relativno lagani forhend nakon servisa poslao je u aut.

Set je bio Čilićev i kao da je ta činjenica njega oslobodila do kraja, u drugom se osjetilo da sve ide na njegov mlin makar je Isner briljantno izvukao 0:40 i još jednu break-loptu kod 1:2. No na 3:4 Amerikanca je opet izdao forhend, loptica je završila debelo u autu. Opet 2:0 u setovima, treći put u nizu no nije bilo realnog straha. Ne protiv tenisača kojega je Čilić dobio svih pet puta. Novi break za pobjedu uslijedio je na 4:4 u trećem setu, forhend Isnera je – pogađate – otišao u aut.

Čilić je pobjedu burno proslavio, digao je ruke i stao pred tribinu sa hrvatskim iseljenicima, skupio ih se lijep broj u Tualatin Hillsu. Čilić je izjednačio i sudbinu reprezentacije gurnuo u ruke Borne Ćorića.
Borna Ćorić imao je težak zadatak pred sobom obzirom da je direktno utjecao na sudbinu Hrvatske. Peti i odlučujući meč nije mogao bolje početi. Borna je odmah u početku oduzeo servis Socku i tu prednost nije ispuštao do samog kraja. Drugi set nije dobro počeo za mladu hrvatsku nadu, jer Amerikanac je odmah oduzeo servis Borni. Hrvat se trudio vratiti zaostatak u setu u kojem je imao čak 11 prilika za break, ali Jack Sock zadržao je prednost. Također valja napomenuti kako je šest break lopti Borna imao u dva gema pri rezultatu 15:40, ali Sock je servisima spašavao stvari.
Borna je treći set otvorio fenomenalno. Poveo je 3:0 i izgledalo je kako će se vrlo brzo obračunati sa Sockom, ali Amerikanac se ipak uspio vratiti. Odmah u idućem gemu Ćorić ponovno dolazi do prednosti koju nije ispuštao do kraja seta. Posljednji set Borna je odigrao kao da je već godinama u samom vrhu. Imao je prednost koju je u jednom trenutku ispustio, ali kada je bilo najpotrebnije ponovno je oduzeo servis Amerikancu i odveo Hrvatsku u polufinale.
------------------------------------------------------------
PRIJENOS UŽIVO:
SAD - HRVATSKA 2:2
John Isner - Marin Čilić (6:7, 3:6, 4:6)
3. SET
U četvrtom setu gotovo identična priča kao i u drugom. Jedan i drugi tenisač drže svoje servise, a potom Čilić podiže razinu svoje igre i radi break pri vodstvu od 4:3. Ponovno se pokazalo kako je oduzimanje servisa pri kraju seta bilo dovoljno da ga se i uzme.
2. SET
Marin Čilić ima velikih 2:0 u setovima protiv Isnera, ali valja biti oprezan jer isto je imao u meču protiv Socka, a znamo kako je završilo. Jedan i drugi tenisač nisu ispuštali svoje servise do samog kraja, ali onda je Čilić napravio break u ključnom trenutku. Pri vodstvu od 4:3 uspio je oduzeti servis 'američkom divu' i tako uzeti set.
1. SET
Dok je Isner prilično sigurno odradio svoj prvi servis gem, Čiliću je to nešto teže pošlo za rukom.  U šestom gemu Inser je imao priliku za break, ali srećom po Hrvatsku nije ju iskoristio. Jedan i drugi tenisač uspjeli su zadržati svoje servise tako da se moralo otići u tie-break.
Tamo se odvijala velika borba u kojoj je Marin uspio u konačnici uzeti set (11-9). Također valja napomenuti kako je Čilić na svojem servisu i ranije mogao privesti priču kraju, ali najbitnije je da Hrvatska vodi 1:0.
SAD - HRVATSKA 2:3
Jack Sock - Borna Ćorić 4:6, 6:3, 3:6, 4:6
3. SET
Borna je treći set otvorio fenomenalno. Poveo je 3:0 i izgledalo je kako će se vrlo brzo obračunati sa Sockom, ali Amerikanac se uspio vratiti. Ipak, Borna odmah u idućem gemu ponovno dolazi do prednosti koju nije ispustio do kraja seta. Hrvatsku set dijeli od polufinala i dvoboja s Francuzima
2. SET
Borna Ćorić propustio je neviđenu priliku u ovom setu. Iako je Amerikanac uspio prvi stići do breaka, naš tenisač imao je čak 11 prilika vratiti zaostatak, ali to mu nije pošlo za rukom. U dva je gema imao priliku za break pri rezultatu 15:40, ali Sock je servisima spašavao stvari i na kraju uzeo set.
1. SET
Nije moglo bolje početi za Hrvatsku u odlučujućem 5. meču. Borna je odmah u početku oduzeo servis Socku i tu prednost nije ispuštao do samog kraja seta."

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini-dvadeset šesta obljetnica!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "hnl.org.rs", 16.07.2016

http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/72-politika/825-26obljetnica#.V4qjbk9Ybd0.facebook

"Ostati i opstati
DSHV je bio i ostao institucijom hrvatskog naroda. Utjecaj mu je uvijek bio u porastu kada su mu prioriteti bili ostvarivanja političkih prava i kulturne autonomije cijele zajednice na teritoriju Srbije
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) slavi dvadeset šestu obljetnicu. Od osnutka do danas bilo je važno ostati i opstati. DSHV je odigrao veliku ulogu u očuvanju identiteta Hrvata u Vojvodini. Da bi se na pravi način ocijenio osnutak i djelovanje DSHV‑a moramo se malo vratiti u povijest i priznati činjenicu, da do 15. srpnja 1990. godine u Vojvodini nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom.

Raspadom Jugoslavije hrvatska zajednica u Vojvodini nalazi se na počecima jer je, po tko zna koji put na ovim prostorima, prekinut kontinuitet političkog i kulturnog djelovanja Hrvata. Do sredine pedesetih godina prošlog stoljeća gotovo su sve prijeratne institucije i organizacije s hrvatskom nacionalnom odrednicom u Vojvodini nasilno prestale raditi. U školama je ukinuta nastava na hrvatskom jeziku.

Dan za historiju
U Subotici je, 13. svibnja 1990. godine, utemeljen „Inicijativni odbor za osnivanje hrvatske političke organizacije“. Predsjednik Inicijativnog odbora je bio Julije Skenderović. U inicijativnom odboru su bili još i: Bela Tonković, Antun Skenderović, dr. Ljudevit Vojnić Tunić, Ivanka Skenderović, Bogoljub Kujundžić, Mate Dulić, Josip Gabrić, Antun Matarić, vlč. Marko Vukov, vlč. Marijan Đukić, Marko Dulić, Joso Anišić… Oni su utemeljili DSHV; izabrali su ime stranke, odredili povijesni hrvatski grb za znak stranke, izradili statut i program stranke i odredili dan osnivačke skupštine.

U nazočnosti oko četiri stotine osnivača iz cijele Vojvodine, u Subotici je, u amfiteatru Radničkog univerziteta, održana osnivačka skupština DSHV‑a. Trajala je oko četiri sata. Taj 15. srpanj je „dan za historiju“, kako su govorili mnogi, i zapisan je zlatnim slovima u povijesti Hrvata. Subotica je po izgovorenim riječima tog dana bila najhrvatskiji grad na svijetu. Poslije puna pola stoljeća vojvođanski su se Hrvati, i pored svih iskušenja koje su prolazili, okupili oko svoje političke stranke. Danas, većina osnivača i obnovitelja hrvatskih institucja nije aktivna u stranci.
Neposredno nakon osnutka, u kolovozu iste godine, počelo je kao mjesečnik izlaziti glasilo stranke „Glas ravnice“.. Nedugo zatim osnavana je i mladež DSHV‑a.

DSHV je utemeljen na načelima dragovoljnosti, a statutom je određeno da je to institucija u kojoj se oblikuju, izražavaju i zastupaju kolektivni interesi Hrvata u Vojvodini radi ostvarivanja političkih, kulturnih, gospodarskih i drugih ciljeva. U statutu stranke je zapisano da će stranka radi ostvarivanja navedenih ciljeve djelovati isključivo parlamentarnom demokracijom. Šireći napredne političke ideje i domoljublje, okupit će i dobiti potporu većine vojvođanskih Hrvata. Stranka se ovih dvadeset šest godina zalagala za postavljene ciljeve isključivo i jedino putem parlamentarne demokracije na svim razinama. Niti u jednom trenutku nije napustila demokratski, nenasilan način borbe za ostvarivanje prava hrvatske nacionalne zajednice.

Nemojmo zaboraviti da su tijekom ovih dvadeset šest godina vlasti nastojala onemogućiti djelovanje i razvoj DSHV‑a. Već poslije osnutka,15. srpnja 1990. godine vođena je negativna medijska kampanja protiv vodstva DSHV‑a sa ciljem slabljenja utjecaja u hrvatskom narodu. Nije bilo mjesta od Subotice, Sombora, Bačke Palanke, Bača, Bezdana, Sonte, Vajske, Plavne, Sremske Mitrovice, Rume, Kukujevaca, Sota, Gibarca, Šida, Beške, Novog Sada, Beograda, Novog Slankamena, Sremske Kamenice, Petrovaradina, Surčina, Zemuna, Hrtkovaca... da za ovih dvadeset šest godine nije zabilježeno kršenje nekih ljudskih prava spram Hrvata.

Kada negativna kampanja nije dala očekivane rezultate jer je DSHV opstao na političkoj sceni pojavljivali su se Hrvati građanske provinijencije, članovi SPS‑a, JUL‑a, Reformske stranke Ante Markovića, Golubova Subotice, Lige socijaldemokrata Vojvodine, G 17+, Demokratske stranke, a sve sa ciljem razjedinjavanja hrvatskog korpusa.

I u takvim uvjetima djelovanja DSHV je napravio pravno uređenje statusa Hrvata i samouprave Hrvata, u okviru kulturne autonomije. Službeni zahtjev za kulturnom autonomijom Hrvata upućen je Skupštini Republike Srbije 31. svibnja 1991. godine, a Skupštini AP Vojvodine 22. lipnja 1993. godine. Na prijedlog DSHV‑a, 4. studenog 1993. godine u općinu Subotica je u službenu uporabu uveden hrvatski jezik. Inicirali su nastavu na hrvatskom jeziku u Subotici i okolnim mjestima na razini od osnovnoškolske do srednjoškolske nastave, a u Srijemu i Podunavlju sate hrvatskog jezika sa elementima nacionalne kulture.

Na prijedlog DSHV‑a Skupština AP Vojvodine je osnovala Novinsko-izdavačku ustanovu „Hrvatska riječ“ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji se financiraju iz vojvođanskog proračuna.
Intezivno su radili tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća na internacionalizaciji hrvatskog pitanja na međunarodnom planu (učešće na Londonskoj Konferenciji) gdje uspjeh nije izostao. DSHV se također uključio i u rad Federalne unije europskih manjina i uspostavio suradnju sa Hrvatima diljem svijeta, uključivši se u rad Hrvatskog svjetskog kongresa.
U svojoj povijesti DSHV nikada nije bio bez svoje odborničke grupe u Skupštini grada Suboticedi izbora 2016., ali su izborni rezultati mogli biti i bolji.

No, mora se reći, da je tijekom postojanja i djelovanja bilo i krivih procjena, nesuglasica, nesporazuma i razlaza što je dovelo do formiranja još tri stranke od dotadašnjih članova DSHV‑a: Hrvatskog narodnog saveza, Hrvatske bunjevačko-šokačke stranke i Demokratske zajednice Hrvata.

U dvadesetšestogodišnjem djelovanju DSHV‑a bilo je i perioda kada je bilo manjka demokracije u stranci. Oni koji su imali drugačiji pogled na vođenje stranke bili su marginalizirani i isključeni iz života stranke. Modernizacija stranke se odvijala puževim koracima, a mladež je rijetko i premalo dobivala prigodu. Nikako ili preblago su reagirali kada su uvođeni simboli Bunjevaca u institucije i bunjevačkog govora u škole.

Ali DSHV je bio i ostao institucijom hrvatskog naroda. Utjecaj mu je uvijek bio u porastu kada su mu prioriteti bili ostvarivanja političkih prava i kulturne autonomije cijele zajednice na teritoriju Srbije."

Zlatko Ifković

Vlado Herzog, Hrvat koji je srušio vojnu huntu u Brazilu!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su iz online portala "express.hr", 16.07.2016

http://www.express.hr/brifing/vlado-herzog-hrvat-koji-je-srusio-vojnu-huntu-u-brazilu-6102#

"40 godina od ubojstva osječkog borca za demokraciju; novinara, urednika, redatelja, kojega u novoj domovini slave kao jednog od najvećih Brazilaca

Krivce za njegovu smrt pokušala je prije tri godine istjerati do suda čak i brazilska nogometna legenda Romario, no na kraju će pravdu za tog rođenog Osječanina morati tražiti Interamerički sud za ljudska prava. U travnju ove godine, nekoliko mjeseci nakon 40. obljetnice smrti Vladimira Herzoga, skupina brazilskih nevladinih udruga podnijela je tužbu protiv Federativne Republike Brazil zato što još nije kaznila ni jednog člana vojne hunte koji su 1975. ubili ovog rođenog Osječanina. Novinara, sveučilišnog profesora, redatelja i pisca Herzoga Brazil danas slavi kao mučenika borbe za demokraciju. Uopće, za trenutak u kojem je režim generala Ernesta Geisela objavio da je Herzog tijekom ispitivanja u zgradi političke policije DOI-CODI u Sao Paolu počinio samoubojstvo danas se smatra da je zapravo bio trenutak u kojem se 11-godišnja diktatura počela raspadati.

Foto: Youtube

Da su se policijski batinaši nad Herzogom bestijalno iživljavali, mrtvozorniku je bilo jasno čim mu je ugledao tijelo: davili su ga, premlaćivali, tresli kabelima pod naponom... Herzog je bio već 38. žrtva u nizu koja je u mučilištu DOI-CODI- ja "počinila samoubojstvo vješanjem". Samo što je ovaj put bila riječ o glavnom uredniku vijesti utjecajne postaje TV Cultura, bila je riječ o neustrašivu borcu za demokraciju, pa je njegovo ubojstvo bilo jedno previše da bi Brazilci dalje mogli šutke trpjeti teror vojske. Vladimir Herzog se rodio 27. lipnja 1937. u Osijeku, u obitelji hrvatskih Židova Zore i Žigmunda, jednima od rijetkih koji su 1941. na vrijeme shvatili što im se sprema s prodorom nacističke vojne mašinerije u Kraljevinu Jugoslaviju te su s malim Vladom na vrijeme pobjegli u Italiju.
Rat su u Italiji uspjeli preživjeti, ali su tamo doznali i to da su mu djed i baka, koji su živjeli u Banjoj Luci, ubijeni u Jasenovcu, a da su mu drugog djeda i baku vlasti NDH internirale u Auschwitz. Obitelj Herzog zato se odselila u Brazil, daleko od tragova europskog klanja. Malog Vladu su u dokumentarcu iz 2005. školski kolege opisali kao klempavog, sramežljivog, slabašnog dječarca, dozlaboga slabog apetita i krhkog zdravlja. Za njega sport nije dolazio u obzir. Ali je zato vječno vukao kojekakve knjižurine. "Bio je to ozbiljan mladić. Nikad ga nisam sreo da nije imao barem jednu knjigu pod rukom. On me je nagovorio da počnem čitati Dostojevskog", prisjetio ga se u dokumentarcu bivši kolega Ruy Ohtake. Kao punoljetan Vlado je promijenio ime u Vladimir jer to u Brazilu ipak nije zvučalo tako jako egzotično.

Foto: Youtube

Upisao je filozofiju u Sao Paolu, a početkom 1960-ih se s Mauriceom Capovillom i Fernandom Birrijem pomalo bavio filmom, ponešto i snimio. Birri je danas filmski redatelj svjetskoga glasa kao utemeljitelj moderne latinoameričke kinematografije. Na odlazak mladog Vladimira Herzoga u novinarstvo, ogorčenog korupcijom i nepravdom, navodno je presudan bio susret s Jean-Paulom Sartreom, kad je slavni francuski filozof posjetio Brazil 1960. I tu je počelo. Samo dva mjeseca nakon što se 1964. oženio Clariceom, u Brazilu je dio generala proveo puč te su mladenci pobjegli u London. Tamo su dobili obojicu sinova, Ivu i Andriju. Vladimir se zaposlio na BBC-ju i u nekoliko godina do savršenstva izbrusio zanat na televiziji.
U domovinu su se vratili 1968. zaključivši da su se progoni u Brazilu donekle stišali. I doista, iako su ga na TV Culturi odbili kao "crvenog", uspio se zaposliti u tjedniku Vision kao novinar. Ubrzo se učlanio i u Komunističku partiju Brazila, na što mu je supruga poludjela kad je saznala.Za to da se učlanio u komuniste doznala sam samo nekoliko mjeseci prije nego što su ga ubili. Bila sam izvan sebe – stoji zapisano sjećanje Clarice na stranicama Instituta "Vladimir Herzog". Osim što je bilo opasno, prigovorila mu je da komunisti nisu za slobodu govora, za što se on zalagao, pisao te riskirao sigurnost i sebe i obitelji.Odgovorio mi je: ‘Takav je trenutak. Političko stanje u Brazilu je užasno, a trenutačno postoje samo dva organizirana pokreta koji su u stanju učinkovito se boriti protiv diktature.

Foto: Youtube

To su Crkva i Komunistička partija. Ja sam Židov. Ja očito imam samo jednu opciju’prisjetila se njegovih riječi. Pet godina ranije, 1970., Vladimir Herzog još nije bio tako eksponiran, te su ga te godine, kao novinara, čak i s BBC-jem u životopisu, napokon uzeli kao urednika na TV Cultura, a dobio je i katedru na Sveučilištu u Sao Paolu. Studentima je držao predavanja o kakvima se mnogi nisu usuđivali ni pomisliti. Na televiziji je, pak, poput terijera navaljivao na teme s ruba tolerancije režima, stalno ispitujući koliko daleko smije otići u kritici vojne hunte koja je pobila između 400 i 500 građana, a tisuće drugih brutalno mučila. Jedna od onih koji su gadno stradali bila je i Dilma Rousseff, još aktualna, mada suspendirana, predsjednica Brazila.
Nju su 22 dana mučili strujom i batinanjem, polomivši joj kosti i izbivši joj donju vilicu. Prethodni predsjednik Brazila, Lula da Silva, kao sindikalist je osuđen na doživotnu robiju. Sve su to bile zabranjene teme o kojima je Herzog progovarao. I tako sve do jeseni 1975. kad je besplatni režimski dnevni list Shopping News prozvao 2. program TV Culture kao "ljevičarsku utvrdu", iako je bila u vlasništvu države Sao Paulo, i "produženom rukom Ho-Ši- Mina". Optužba je bila bizarna, ali je odmah i parlamentarni zastupnik José Maria Marin u žestokom govoru u parlamentu pozvao na hitne i odlučne mjere protiv odgovornih na televiziji.
Dva tjedna poslije, 24. listopada 1975. navečer, po Herzoga su u redakciju TV Cultura došli agenti državne sigurnosti kako bi ga odveli na informativni razgovor. Vladimir je bio usred posla i obećao im je da će u njihovu centralu doći ujutro.Prije nego što će tog jutra otići rekao je majci da se ne treba ničega plašiti. Da on ništa nema za kriti – ispričao je nedavno njegov sin Ivo. No već poslijepodne služba je objavila da se Herzog objesio u ćeliji. Čak su objavili i fotografije njegova obješenog tijela. No novinar Sergio Gomes istodobno je zaglavio u toj istoj zgradi te je kasnije opisivao što se događalo.Bio sam u samici i slušao krike. Netko je urlao: ‘Tko su ti novinari? Tko su ti novinari?’, a prema zvukovima krika i udaraca znao sam što se događa, jer sam kroz to prethodno i sam prošao.

Foto: Youtube

Buka se čula cijelo jutro, a onda je naglo nastupila tišina. Ubili su Vladu – rekao je Gomes 1992. za glasilo novinarskog sindikata. Ispostavilo se da su ga mlatili vezanog za stolac, gušili amonijakom, davili ga, pržili elektroškovima... Vladimir Herzog je nakon nekoliko sati torture podlegao. S njegovom smrću u Brazilu nastao je kaos. Da fućka na bezočno objašnjenje vojne policije o samoubojstvu, židovska zajednica pokazala je već najavom da će ga pokopati uz posebne počasti posred groblja. Samoubojice su, inače, pokapali uz rub. Nadalje, katolički kardinal Paulo Evaristo Arns povodom ubojstva pozvao je u svoju katedralu rabina Henryja Sobela i prezbiterijanskog poglavara Jamesa Wrighta kako bi održali zajedničko bogoslužje za Vladimira Herzoga.
Kardinal je, doduše, i ranije bio u sukobu s huntom, zbog ranijih ubojstava, kao i zbog mučenja svećenika, ali je sad krenuo u otvoreni rat. Na misi se okupilo 8000 ljudi unatoč prijetnji privođenjem. Na misi se otvoreno govorilo o ubijenom kao o onome "koji je zalaganje za ljudska prava u Brazilu učinio iznova legitimnima", a puno nakon pada diktature kardinal je otišao još i dalje: "Vladimir Herzog je označio početak kraja mučenja, cenzure, proizvoljnog zatvaranja i ubojstava". Prosvjede i okupljanja povodom njegove smrti vlasti više nisu imale hrabrosti sprečavati. Navodno je sam general Ernesto Geisel u tom trenutku odlučio zaustaviti najgore ispade divljanja najtvrđih pripadnika vojne hunte, samo što se nije usuđivao djelovati naglo kako ne bi došlo do građanskog rata.

Foto: Youtube

Ipak, Brazil je od tog trenutka krenuo u polaganu demokratizaciju, koja je 1985. dovela do ukidanja vojne vlasti. Prvu tužbu protiv odgovornih za Herzogovo ubojstvo iz 1992. brazilsko tužiteljstvo odbilo je uz zaključak da bi to bilo protivno zakonu o amnestiji. Drugu je odbilo zbog zastare. Tako se došlo do 2013., godine uoči održavanja Svjetskog prvenstva u nogometu u Brazilu. Ivo Herzog pokrenuo je inicijativu da se pravdi privede José Maria Marin, onaj parlamentarac koji je 1975. pozvao na progon urednika TV Culture, a koji je tada držao i takve pozicije u državi Sao Paulo s kojih je bio direktno odgovoran za Herzogovo ubojstvo.
Godine 2013. taj je čovjek bio predsjednik Brazilske nogometne konfederacije i kao takav glavni dužnosnik za organizaciju SP-a. U napadima na njega Ivi Herzogu pridružio se i Romario. José Maria Marin je naposljetku 2015. završio pod istragom, ali ne zbog ubojstva 40 godina ranije, nego kao korumpirani FIFA-in dužnosnik u velikom razbijanju koruptivnog lanca u svjetskoj nogometnoj organizaciji. Borba za progon Herzogovih ubojica i mučitelja još traje, samo što ta zemlja čovjeka rođenog u Osijeku prije gotovo 80 godina danas slavi kao istaknutog mučenika ubijenog za slobodu te nacije."

"HRVATI NA PET KONTINENATA" – ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI!

NEZAVISNA KOALICIJSKA LISTA

"HRVATI IZ ISELJENIŠTVA"

XI. IZBORNA JEDINICA

Prema Izbornom zakonu Republike Hrvatske naša nezavisna koalicijska lista za XI. izbornu jedinicu biti će upisana na izbornu listu za parlamentarne izbore 2016. pod rednim brojem kao "Neovisna lista":

redni broj. NEOVISNA LISTA

1. Dražen Katić
2. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
3. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
   …
   …i tako do posljednjeg kandidata na listi

Poštovano Hrvatsko iseljeništvo,

Nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" izlazi na nadolazeće parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj 2016. sa svojim predizbornim programom!

PREDIZBORNI PROGRAM NEZAVISNE KOALICIJSKE LISTE PREZENTIRA 4 TEMELJNA PODRUČJA RAZVOJA I MODERNIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE, KAO ŠTO SLIJEDI:

A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler - Smart, Porsche, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna i hibridna vozila.

2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„!

Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova. Ubrzano podnošenje zahtjeva u navedenim vrstama turizma za certifikate održivog turizma: "TourCert", "European Ecolabel", "EarthCheck" i "The Green Kay"!

Uvođenje u marketinšku koncepciju hrvatskog turizma "virtualne stvarnosti"!

Korisnicima našeg turizma prezentirati hrvatske hotele, plaže, rijeke i jezera, biciklističke staze, nacionalne parkove, spomenike kulture te domaće festivale putem 3D naočala koje poslužuju "programi" virtualne stvarnosti! Ta vrsta digitalnog marketinga je primjenjiva kako za turističke sajmove tako i za svaki turistički ured (ili TZ) koji prodaju "godišnje odmore"!

3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„!

Pokretanje projekata "Vertikalne poljoprivrede i kontejnerskog uzgoja hrane" koji omogućavaju 12-mjesečnu proizvodnju povrća i ribe!

Jačanje pčelarstva. Pokretanje projekata "Gradskog pčelarstva" (Na vrhu općinske zgrade u Stuttgartu nalaze se košnice sa pčelama)!

4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„! Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku, zrakoplovnu industriju i dronove, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.

5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno Industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„! Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku, proizvodi u području „bionike“ i „inteligentna odjeća"!.

6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„ prioritetno za hrvatske investitore iz Iseljeništva i Domovine.

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno pokrenuti proces "Reprivatizacije" prodanih Hrvatskih tvrtki, banaka, osiguranja, telekomunikacije, itd. koje su od nacionalnog interesa za hrvatski narod. Kupovina prodanoga biti će skupa i dugotrajna, ali je neizbježna. Potrebno je kupovati tvrtku po tvrtku u ponovno većinsko vlasništvo Države Hrvatske (najmanje 51% dioničkog udjela)!

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske postupno kupovati certificirane zlatne poluge s ciljem ponovnog stvaranja "Državnih rezervi zlata Republike Hrvatske" kao temelja monetarne i socijalne stabilnosti zemlje. Zlatne rezerve Republike Hrvatske su rasprodane!

S jačanjem BDP-a Republike Hrvatske početi vraćati "Državni dug Republike Hrvatske" te tako sistematski smanjivati visinu kamate na dug koju svaki mjesec plaćamo. Republika Hrvatska je upala u dužničko ropstvo!

7. Bolje povezivanje hrvatskih Falulteta sa tvrtkama i institucijama u Republici Hrvatskoj.

Povezivanje teorije i prakse posebice u područjima inovativnih i modernih tehnologija te softwera, vertikalne poljoprivrede, kontejnerskog uzgoja hrane, gradskog pčelarstva, gradske poljoprivrede – city gardening, recyclinga i remanufactoringa!

B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.

Postavljanje fotonaponskih sustava u suradnji sa HEP-om kao "Povlašteni proizvođači električne energije", ali i postavljanje "potpuno autonomnih solarnih sustava" za osobne potrebe, odnosno potrebe zajednica!

Proizvodnja i montaža "Mini Hidroelektrana (malene vodenice)" na rijeke i veće potoke u svrhu dobivanja električne energije i kao turistička atrakcija!

Republika Hrvatska uvozi 50% električne energije za osobne potrebe. Do 2020. godine Republika Hrvatska se obvezala osigurati 20% udjela u potrošnji elekltrične energije iz domaćih obnovljivih izvora (sunce, voda, vjetar i biomasa)!!!

2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„!

3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice).

Uvođenje "CAR2GO projekta" u velike hrvatske gradove. Projekt se odnosi na električne automobile koji stoje na usluzi građanima!

4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“, također pojačano subvencioniranje istih kroz fondove Europske unije.

5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj!

6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj domaćim ili stranim ponuđačima.

"Reprivatizacija prodanih izvora", odnosno kupovina prodanih izvora natrag u 100% vlasništvo države, grada ili općine! Voda pripada hrvatskom narodu!

7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!

C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!

Za inozemne mirovine u Republici Hrvatskoj koje su više od 6.001,00 kn umirovljenici plaćaju 40% poreza.

S porastom BDP-a Republike Hrvatske sistematski smanjivati porez na inozemne mirovine u stopama od 5% sve do konačnih 20% poreza. S 20% poreza na inozemne mirovine oporezivati sve umirovljenike.

Najniže inozemne mirovine (nivo socijalne pomoći Republike Hrvatske) osloboditi plaćanaj poreza.

2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama!

3. Povećanje najmanjih (domaćih) mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije!

4. Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.

Uključivanje hrvatskih škola u partner program Europske unije "ERASMUS+“!

5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na stručnu praksu (Praktikum) u vodeće europske tvrtke i institucije.

Posebice tvrtke i institucije u njemačkoj pokraini Baden-Württemberg: Daimler, Porsche, Smart, Bosch, Stihl, Simens, Kärcher, Alcatel, Mahle, Würth, ZÜBLIN, UPS Ditzingen, BW Bank, Stuttgarter Volksbank, Bausparkassen, TÜV, DEKRA, Kaufhaus, Hotel Maritim, Katharinenhospitel, Deutsche Touring, Univerzität Stuttgart, Stuttgarter Straßenbahn, Stadtwerke Stuttgart i ostalih 100 srednjih i većih tvrtki (institucija) u široj okolici Stuttgarta!

6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelja elektroničke pismenosti i digitalizacije te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!

7. Jačanje volonterskih organizacija i volonterskog rada u Republici Hrvatskoj.

Startanje "Masovnih volonterskih projekata" posebice u području sezonskog turizma i sezonske berbe u poljoprivredi!

Volontere se u ovom smislu smatra zaposlene osobe, umirovljenike ali i učenike i studente koji dio svog slobodnog vremena dobrovoljno provode "besplatno" pomažući zajednici.

D) Političko područje

1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku u 19.00 sati pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!

2. Ukidanje „preskupih i nelikvidnih 20 Županija (15 od 20 posluju u minusu)“, te uvođenje „Pet hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske!

Otvaranjem novih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj postepeno i sistematski smanjivati birokratski aparat hrvatskih županija. Otpuštenim zaposlenicima županija ponuditi "novostvorena" adekvatna radna mjesta u realnom sektoru s istom ili većom plaćom.

U potpunosti izbjeći slanje "bivših" zaposlenika županija na Hrvatski zavod za zapošljavanje! Kada se birokratski aparat hrvatskih županija smanji na ¼ sadašnjeg raspustiti županije te uvesti "Pet hrvatskih Banovina"!

3. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!

4. Organizirano učenje hrvatskog jezika (kampovi) za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.

5. Jačanje političkih prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini Hrvatskoj!

Nakon Izraelaca Hrvati su najraseljeniji narod na svijetu. Prvi puta u povijesti živi više Hrvata izvan Domovine Hrvatske nego u njoj!

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti "MINISTARSTVOM ISELJENIŠTVA"!

Uvesti jednak broj saborskih zastupnika za iseljeništvo (u XI. izbornoj jedinici) kao u drugim izbornim jedinicama, odnosno svesti broj saborskih zastupnika na maksimalno 10 po svakoj izbornoj jedinici!

6. Ukidanje grčke riječi „dijaspora“, te uvođenje službene riječi „Hrvatsko iseljeništvo„!

7. Jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini!

PREDIZBORNA KAMPANJA NEZAVISNE KOALICIJSKE LISTE "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" KOŠTATI ĆE POREZNE OBVEZNIKE REPUBLIKE HRVATSKE 0 (NULA) KUNA! NEĆEMO TRAŽITI POVRAT ULOŽENIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA !

Gore četiri navedena područja ekonomskog razvoja Republike Hrvatske 80% su sažetak tema koje su objavljene u mojim izdanim knjigama iz područja realne ekonomije, održivog razvoja, međugeneracijske solidarnosti te socijalne pravednosti, kao što slijedi:

1. "Modernom ekonomijom u bolju zajedničku budućnost“, 2013, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
2. "Posljednja ruža hrvatska“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV
3. "Održiva ekonomija Republike Hrvatske“, 2014, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

4. "Izazovi globalizacije u 21. stoljeću“, 2015, Stuttgart, Njemačka, Peleman Industries NV

MOJ ŽIVOTOPIS:

Rođen sam 1969. godine u Dugoj Resi u radničkoj obitelji. Osnovno i srednje školovanje završio sam u Dugoj Resi i Karlovcu, a studije u Zagrebu. Po zanimanju sam diplomirani inženjer. Magistrirao sam poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (znanstveni studij).

Kao hrvatski dragovoljac sudjelovao sam u Domovinskom ratu od 1991.-1993. godine.

Nakon završenih studija radio sam u Republici Hrvatskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj.

Bio sam zaposlen kao državni službenik u Zagrebu (MUP RH) te radio u Gradskom arhivu u Stuttgartu. Radio sam u različitim tvrtkama na području sigurnosti, trgovine, prodaje, financija, investicija te području energetike.

Danas se bavim savjetovanjem i održivim razvojem.

Od 1999. godine živim u Stuttgartu, te redovito posjećujem Domovinu.

Katolik sam i vjernik.

U slobodno vrijeme slikam, fotografiram, igram šah i družim se s prijateljima.

Od 2002. godine član sam organizacije „SOS Kinderdorf e.V.“ koju redovito financijski pomažem.

Moj volonterski angažman:
- „UVNT GRUPPE“ - Inicijativa za održivi razvoj, volonterski rad od 2007. godine
- „Merlin Stuttgart e.V.“ - Kulturno društvo, volonterski rad od 2013. godine
- „Lichter-Bilder-Schau“ - Umjetničko-socijalni projekt, volonterski rad od 2014. godine
- „POSLOVNI USPJEH", "NOVI VINODOLSKI & CRIKVENICA" – Facebook grupe, Moderiranje i Co-Moderiranje grupa od 2012. godine
- Udruga "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI e.V." - kulturno-političko društvo (Förderung der Heimatpflege und Heimatkunde, Stuttgart), volonterski rad od lipnja 2016. godine – "Udruga je u osnivanju"!

Poštovano Hrvatsko iseljeništvo,

kao Vaši zastupnici u Hrvatskom Saboru voditi ćemo brigu o Hrvatskom iseljeništvu na svih 5 kontinenata, boriti se za politička prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini Hrvatskoj, boriti se za "spajanje Iseljene i Domovinske Hrvatske"te se boriti za ekonomski snažnu i perspektivnu Republiku Hrvatsku!

Ako ste u našem programu razvoja i modernizacije Domovine Hrvatske prepoznali Sebe i Svoje želje, Svoja nastojanja i težnje, tada nas na nadolazećim parlamentarnim izborima 2016. podržite Vašim glasom!

Izborni zakon Republike Hrvatske nalaže da naša nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" bude evidentirana kao "Neovisna lista". Pod tim imenom ćete nas pronaći na glasačkoj listi za XI. izbornu jedinicu kao što primjer prikazuje:

redni broj. NEOVISNA LISTA

1. Dražen Katić
2. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
3. ime i prezime kandidatkinje/kandidata
   …
   …i tako do posljednjeg kandidata na listi

Otvaram diskusiju o navedenom programu nezavisne koalicijske liste „HRVATI IZ ISELJENIŠTVA". Slobodno se i bez ustezanja oglasite u komentarima bloga. Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje po bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.

VAŽNA NAPOMENA:

Za slijedeće parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj 2016. tražimo koalicijske partnere za XI. izbornu jedinicu! Prijaviti se mogu istinske Domoljubne političke stranke te istinske Domoljubne nezavisne liste. Predizborni program je za svakog koalicijskog partnera u potpunosti isti, a dobija se nakon potpisanog koalicijskog ugovora. Također svaki koalicijski partner nakon potpisanog ugovora dobija predizbornu prezentaciju u power pointu koju je izradila nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI". Izrada predizbornog programa te predizborne prezentacije sa dopunama i izmjenama trajala je oko 2 godine.

Upravo prije 2 godine u Stuttgartu je stasala ideja o borbi Hrvatskog iseljeništva za svoja prava u Domovini Hrvatskoj te ideja o borbi Hrvatskog iseljeništva zajedno s Domovinskom Hrvatskom za ekonomski snažnu i perspektivnu Republiku Hrvatsku.

Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" je prije 2 godine utemeljena u Stuttgartu (Njemačka). Našom nezavisnom listom upravlja GLAVNI ODBOR NEZAVISNE LISTE koji demokratskim glasanjem (1 član – 1 glas) donosi sve odluke.

Članovi GLAVNOG ODBORA nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" su:

1. Josip Mayer

2. Dijana Vogrinc

3. Krešo Talanga

4. Dražen Katić

Poštovane Domoljubne političke stranke, poštovane Domoljubne nezavisne liste iz Domovine i Iseljeništva

* ako predizborni program koji je izradila nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" u 28. točaka, kao što je Domovina Hrvatska ("bila") 28. članica Europske unije smatrate realnim, kvalitetnim i ako se možete identificirati s našim programom,

* ako nezavisnu listu "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" vidite kao političkog saveznika u XI. izbornoj jedinici na slijedećim parlamentarnim izborima 2016., tada nam se bez ustezanja obratite na slijedeću e-mail adresu:

drazen.katic@web.de

Napišite par rečenica (maksimalno ½ A4 teksta) te ukratko opišite Vašu političku stranku, odnosno Vašu nezavisnu listu. Ja ću Vaš e-mail proslijediti ostalim članovima GLAVNOG ODBORA te ćete u kratkom roku dobiti pismeni odgovor!

Prijave "5 minuta prije 12" nećemo uvažavati!

Lijep pozdrav iz Stuttgarta, uz

ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI

Dražen Katić / Nezavisna koalicijska lista "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA"

Nezavisnu koalicijsku listu za XI. izbornu jedinicu "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" čine za sada slijedeći koalicijski partneri:

* Nezavisna lista "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI"

* Hrvatska nezavisna lista Subotica (Hrvati Vojvodine)

*

*

*

*

*

*

*

U nezavisnu koalicijsku listu "HRVATI IZ ISELJENIŠTVA" možemo primiti još samo 7 Domoljubnih političkih stranaka / Domoljubnih nezavisnih lista!

Pozicioniranje koalicijskih kandidata na koalicijskoj listi slijedi po datumu potpisivanja koalicijskog ugovora. Shodno navedenom nemojte čekati zadnju sekundu! Izbori su na pragu i naša predizborna kampanja je u punom tijeku!

Da li ćete pripadati onima koji neće preći predizborni prag ili ćete pripadati našoj zajedničkoj koalicijskoj listi koja ima čvrsti cilj sudjelovati u izvršnoj vlasti te promjeniti krivu politiku koja je vođena zadnjih 25 godina jedino ovisi o Vama!

P.S. Do raspisivanja parlamentarnih izbora 2016. u Republici Hrvatskoj primamo koalicijske ponude istinskih Domoljubnih političkih stranaka u RH, kao i istinskih Domoljubnih nezavisnih lista, također i za sve druge izborne jedinice u RH!

Primamo ponude za kandidate naše nezavisne liste "ZAUVIJEK VJERNI DOMOVINI" za svih 12 izbornih jedinica. Kandidati moraju ispunjavati kriterij istinskog hrvatskog Domoljublja!

Nacionalnost kandidata nije kriterij kandidature.

Ponude na E-mail: drazen.katic@web.de

Suvremena hrvatska keramika u Argentini!

Gornja slika i citirani tekst preuzeti su sa online portala "croexpress.eu", 17.06.2016

http://croexpress.eu/vijest.php?vijest=8698

"Izložbu Suvremena hrvatska keramika u nedjelju 10. srpnja 2016. svečano je otvorio gospodin Zvonko Šolaja, prvi tajnik Veleposlantva Republike Hrvatske u Argentini.

Izložba je postavljena u Hrvatskom domu u Buenos Airesu, zahvaljujući velikom zalaganju i potpori Fra. Jose Peranića, Hrvatskog pjevačkog zbora Jadran, gospođe Jelene Nadinić, gospodina Iva Puchesa i gospođice Nevene Martinović.

Izložena su djela sljedećih likovnih umjetnika:

Vedrana Balković, Suzana Baljak, Štefanija Baranašić, Andrea Bassi, Lidia Boševski, Ivančica Cvitić Znidarčić, Kornelija Dretar, Nadica Eichhorn, Đurđica Horvat, Ana Hutinec, Krešimir Ivček, Marinko Jelača, Margareta Krstić, Sanja Lovrenčić, Orjenka Mirjan, Nataša Ninić, Bruno Paladin, Ivana Petan, Valerija Polanec, Boris Roce, Hanibal Salvaro, Marina Tudjina Badurina, Iva Višković i Ivančica Vončina.

Uz keramička djela izložene su i 34 fotografije koje su izabrale turističke zajednice Dubrovnika, Hvara, Opatije, Istre, Karlovca, Vukovara i Zagreba te Nacionalni parkovi Brijuni i Plitvice i koje su pružile potporu realizaciji izložbe.

Kako je zanimanje za Hrvatsku u Argentini znatno, to su fotografije bile prethodno izložene krajem svibnja u izložbenom prostoru Instituto Municipal de Ceramica de Avellaneda, koji dnevno ima više stotina posjeta.

Posebna zahvala ide Stelli Hubmayer koja se brinula za publicitet izložbe i snimanje otvaranja.

Izložba je organizirana uz potporu:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Argentini

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Centro Católico Croata 'San Nicolás Tavelic' Buenos Aires

El Hogar Croata S.A. Buenos Aires

Centar za vozila Hrvatske, Zagreb

Školska knjiga, Zagreb

Domus Cargo, Zagreb

El Hogar Croata S.A. Buenos Aires

Nacionalni park Brijuni

Nacionalni park Plitvice

Turistička zajednica Istre

Turistička zajednica grada Dubrovnika

Turistička zajednica grada Hvara

Turistička zajednica grada Karlovca

Turistička zajednica grada Opatija

Turistička zajednica grada Vukovara

Turistička zajednica grada Zagreba

Organizatori izložbe:

Likovni art dizajn centar LADICA, Zagreb i Hrvatski pjevački zbor Jadran, Buenos Aires"

FOTOGALERIJA:

 

INDIKATOR – "POBOLJŠANJE SOCIJALNIH, SPORTSKIH I SLOBODNIH AKTIVNOSTI ZA DJECU I OMLADINU"

Mjeri se u godišnjem proračunu za djecu i omladinu u odnosu na ukupni godišnji proračun općine ili županije.

Djeca su budućnost. Ona osiguravaju stabilnu ekonomiju, napredak, opstojnost mirovinskog i socijalnog sistema . Održivi razvoj se temelji na glavnom postulatu "Međugeneracijske solidarnsti"! Kontinuirani tehnički i znanstveni napredak naše civilizacije ne smije dovesti u pitanje opstojnost budućih generacija. Neobnovljive resurse (sirovine) koje danas trošimo pripadaju budućim generacijama, a sadašnja generacija je svoje sirovine već potrošila 80. godina. Međutim o potrošnji resursa se nerado govori te njihova eksploatacija ide do krajnjih granica.

U Baden-Württembergu je 2000. godine za djecu i mlade izdvojeno 4,5% pokrainskog proračuna. U 2012. godini je izdvojeno 3,8%.

Slijedeća tabela nam prikazuje broj novorođene djece u zemljama Europske unije u 2013. godini (Statista.com):

• Francuska – 810.820
• Velika Britanija – 782.089
• Njemačka – 685.000
• Italija – 514.308
• Španjolska – 424.494
• Poljska – 369.576
• Rumunjska – 176.013
• Nizozemska – 171.341
• Belgija – 125.606
• Švedska – 113.593
• Česka Republika – 106.751
• Grčka – 94.146
• Mađarska – 91.000
• Portugal – 82.787
• Austrija – 79.330
• Irska – 68.930
• Belgija – 66.578
• Finska – 58.134
• Danska – 55.873
• Slovačka – 54.823
• Hrvatska – 39.939
• Litva – 29.885
• Slovenija – 21.111
• Letonija – 20.596
• Estonija – 13.531
• Cipar – 9.290
• Luksemburg – 6.115
• Malta – 4.032

Novorođena djeca u Europskoj uniji su budući političari, znanstvenici, učitelji, poljoprivrednici, liječnici, inženjeri, građevinari. Upravo najmlađe generacije da bi se normalno razvijale i imale kvalitetno djetinjstvo moraju imati na ponudi mnogobrojne socijalne, sportske i slobodne aktivnosti.

Pošto je u Republici Hrvatskoj veliki dio mladih nezaposlen indikator "Poboljšanje socijalnih, sportskih i slobodnih aktivnosti za djecu i omladinu" igra važnu ulogu za mlade. Poželjno je da općine i županije u godišnjem proračunu osiguraju dostatna sredstva za tu svrhu. Štedjeti na djeci i omladini je najlošiji način štednje. Investicija u djecu i omladinu je najbolja investicija koju možemo učiniti. Ta investicija nam se u budućnosti sigurno vraća, a nerijetko i u daleko uvećanom iznosu.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”!

Prvi puta knjiga je objavljena u veljači 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/odr%C5%BEiva-ekonomija-republike-hrvatske

Dražen Katić