srijeda, 26. kolovoza 2015.

IZBJEGLI - VELIKI IZAZOV ZA EUROPU (Objavljeno u Hrvatskom Glasu Berlina)

Pitanje izbjeglica: Bježanje od rata ili nešto drugo?
Piše: Dražen Katić

izbjeglice-brod

Je li Hrvatska spremna: Što će biti kada Slavoniju preplave tisuće izbjeglica!?
Njemačka ima priličan problem sa zbrinjavanjem izbjeglih. Jučerašnja emisija je prikazala velike probleme u Berlinu, gdje izbjegli spavaju na otvorenoj ulici i po parkovima jer nema dovoljno mjesta za njihovo zbrinjavanje. Neki od izbjeglih dobiju od prihvatnih centara „papir“ sa kojim mogu tražiti do 50 € prenoćište u hotelu ili hostelu, međutim malo tko ih želi primiti. Veliki problem muče i tranzicijske zemlje Srbija i Makedonija.
Zapravo veći je priliv izbjeglih nego što postoje kapaciteti za njihovo zbrinjavanje. Postavljanjem ograde na državnoj granici između Mađarske i Srbije val izbjeglih će se vjerojatno preusmjeriti na Republiku Hrvatsku.
Da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za prihvat izbjeglih. Ne smije se zanemariti da je još uvijek ljeto i da se izbjegli mogu primiti i pod šatore. Međutim, nadolazeća zima će cijelu situaciju dodatno zakomplicirati. Također su sve učestaliji sukobi između samih izbjeglih unutar „kampova“ posebice između raznih etničkih i vjerskih skupina.
Njemačka policija je jučer doživjela i prve napade izbjeglih na specijalne postrojbe. Kuda sve to vodi? Da li smo se svi mi u Europskoj uniji preračunali te zbog sukrivice u izazivanju ratova duž Sjeverne Afrike i Bliskog istoka ponudili pomoć izbjeglima kojoj zapravo nismo dorasli?
Mnoga pitanja možemo postaviti, međutim teško da ćemo pronaći neki racionalan odgovor.

Zašto migranti ne bježe u Saudijsku Arabiju, Katar, Kuvajt i Emirate?
Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati su vrlo bogate arapske zemlje koje imaju odličan životni standard. Međutim, to su i zemlje koje zagovaraju islamsku budućnost, odnosno strog religiozni život po islamskim načelima. Te zemlje Također u najmanju ruku financijski pomažu terorističku vojsku ISIL-a. Nedavno su predstavnici ISIL-a najavili da će uništiti Europu izbjeglicama koje će u nju natjerati. Zapravo je to i prava istina. Islamizacija Europe i ostatka svijeta je prioritet ISILA-a te istovremeno želja u podnaslovu navedenih 5 bogatih islamskih zemalja.
Među izbjeglima su većinom muslimani, a vrlo mali broj je prognanih kršćana sa Bliskog istoka. Svakom čovjeku se treba u nevolji pomoći. Međutim, ta pomoć mora biti racionalna, te ne ići na štetu onoga tko pomaže.
Koliko će izbjeglih u narednim godinama Europa primiti i kako će ta Europa tada izgledati?
Činjenica je da se rat protiv ISIL-a neće okončati do kraja ove godine. Činjenica je i da se taj rat ne vodi jedino oružjem već slanjem i poticanjem stanovništva Bliskog istoka na migraciju i naseljavanje Europe.
Migracija koja je vrlo intenzivna iz Sjevernoafričkih zemalja, a također i iz Indije i Pakistana samo pomaže jačanju tenzija koje su danas vezane za useljavanje u Europu.

MILANOVIĆ OBJERUČKE PRIHVAĆA IZBJEGLICE ‚To su ljudi, a ne vreće kupusa… Pa nećemo ih valjda dočekati pendrecima!‘
Nakon postavljanja „zida“ na granici Mađarske sa Srbijom pretpostaviti je da će izbjegli pokušati preko Hrvatske stići u bogate zemlje Europske unije. To konkretno znači, val ljudi koje treba u kratkom roku zbrinuti, te im omogućiti (ako oni to žele) put ka zapadnoj Europi.
Da bi izbjegli katastrofu koja se trenutno događa u Srbiji, Makedoniji i Njemačkoj (Berlin) gdje ljudi spavaju na ulici i na željezničkim kolodvorima humano je otvoriti prazne vojarne u kojima će ljudi biti za kratko vrijeme zbrinuti.
Ne treba biti u strahu da će izbjegli dugo vremena ostati u Hrvatskoj. Svima njima je cilj Njemačka, Engleska i možda još koja bogata europska zemlja. Da li će Europska unija donijeti odluku o kvotama o raspodjeli izbjeglih u svim zemljama unije vidjet će se u narednim tjednima ili mjesecima.
Ako Hrvatska bude morala trajno zbrinuti određeni broj izbjeglih u prvom redu je važno da se osigura da djeca izbjeglih krenu odmah u školu te da se izbjeglima do donošenja trajnog azila, ali i nakon njega omogući neka vrsta posla, odnosno volonterskog rada.
Izbjegli u Njemačkoj imaju ukupna primanja u visini socijalnog minimuma (stan, hrana, te oko 150 eura džeparca mjesečno po osobi).
Međutim u velikoj većini ti izbjegli nisu uključeni u radni (volonterski) odnos već se bave „ubijanjem dosade“, a ponekad i krivičnim djelima krađe i preprodaje droge. Po zakonu dok osoba ne dobije status „azilanta“ ne smije imati redovni radni odnos.
Međutim te osobe se mogu uključiti volonterski u rad, te potpomoći socijalnu situaciju u zemlji u kojoj su zatražile azil. Rješenje o azilu zna trajati 6 mjeseci, do godinu dana.
U Baden-Württembergu 40% građana volontira, a većina ima stalni radni odnos. Neshvatljivo je da se u volonterski rad ne uključuju i izbjegli. O toj temi treba u Hrvatskoj posebno voditi računa da ne činimo istu grešku sa izbjeglima kao u Njemačkoj.

ISIL: Poslat ćemo vam pola milijuna imigranata koji će preplaviti Europu
Vlada Baden-Württemberga je nedavno izjavila da do kraja godine očekuje oko 800.000 izbjeglih u toj Njemačkoj pokrajini. Ako je po tvrdnjama ISIL-a od veljače ove godine kvota od pola milijuna izbjeglih je odavno premašena, čak samo u Njemačkoj.
Koliko ljudi zaista bježi pred ratom, a koliko pred gladi, neimaštinom i željom za boljim životom teško je precizno utvrditi. Ima izvora koji tvrde da najviše 20% izbjeglih dolazi zbog ratnih strahota, a da ostatak pripada u tzv. ekonomske izbjeglice.
Bilo kako bilo Europa se sada nalazi u najvećem izazovu koji je imala nakon 2. svjetskog rata.


mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=151409

RAZVOJ EKONOMIJE OD NEOLITA DO DANAS



Mlađe kameno doba ili neolit je razdoblje u ljudskoj evoluciji prije metalnog doba s obilježjima razvoja poljoprivrede i stočarstva, pojavom stalnih nastambi tj. prijelaza sa nomadskog na sjedilački način života, te proizvodnjom keramičkog posuđa i kamenog oružja. Po meni je neolit početak stvaranja ekonomije. Prvi puta da čovjek proizvodi nešto planski i u količinama većim od njegovih stvarnih potreba.
U brončanom dobu dolazi do usavršavanja oružja i oruđa za rad, te nakita ali ne više od kamena nego od bronce.
Željezno doba koje je bilo preteća prvoj industrijskoj revoluciji obilježava upotrebu, oblikovanje, te kovanje željeza u svrhu proizvodnje proizvoda šire upotrebe (oružje i alati za rad). Može se reći da je u metalno doba čovjek već bio "mali poduzetnik"!
Prva industrijska revolucija, odnosno izum parnog stroja okreće svijet na glavu. Mašine više ne pokreću životinje nego stroj radi samostalno. Stroj može proizvesti daleko više od čovjeka, feudalizam polako isčezava, a dotadašnji kmetovi preko noći postaju slobodni ljudi odnosno najamni radnici.
U to doba se proizvodi još više nego što čovjeku treba. Proizvodi se višak. Razvija se trgovina. Rađajuju se prva osiguravajuća društva, banke, plaćanje plemenitim metalima polako zamjenjuje papirni novac.
Druga industrijska revolucija, odnosno izum motora sa unutarnjim izgaranjem okreće svijet ponovo na glavu. Konjske zaprege zamjenjuje automobil. Čovjek ne treba više pomoć životinje da bi se kretao.
Vojna industrija iskorištava izum i proizvodi prvo oklopno vozilo, te se javlja prvi zrakoplov i podmornica. Ekonomija počinje cvjetati. Izum rendgenskog uređaja, penicilina, telegrafa, pa poslije telefona i tv-a dovode do rađanja potrošačkog društva. Istražuje se svemir, otkrivaju se novi zakoni fizike, rađa se intranet, a poslije i njegov nasljednik internet.
Potrošač živi jako dobro. Po mome mišljenju od 1960. do 1990. godine čovjek nikad bolje i kvalitetnije nije živio na ovome planetu i taj životni standard ne možemo više ponoviti.
Devedesetih godina svijet se ponovo okreće na glavu. Padom komunizma u mnogim zemljama rađa se demokracija, te se proširuje kapitalizam. Od 1990. godine do danas su se vodili mnogobrojni ratovi u cijelom svijetu. Razlog je bio u većini slučajeva imperijalističkog karaktera. Raste glad u svijetu i razdor između bogatih i siromašnih se svakodnevno povećava. Glavni dobitnici su banke i veliki koncerni. Političari nemaju utjecaj na raspodjelu svjetske dobiti.
Internet koji je nakon intraneta razvijen u Pentagonu jasno pokazuje prisustvo treće informacijske revolucije. Generacije mladih ljudi pokazuju da su u potpunosti ovladali software-om i informatičkom tehnikom.
Informacija kao proizvod danas najviše utječe na promjenu našeg svijeta, čovjekove svijesti i njegovo daljnje evoluiranje. Iphone, tablet, laptop su uređaji kojima se služe djeca od najranije dobi. Znanstvenici govore o programima koji će samostalno razmišljati i osjećati. Robotika ugradjuje umjetne dijelove tijela ljudima, razmišlja se o kolonijalizaciji drugih planeta, čipiranju ljudi, kloniranju, razvija se genetski inženjering.
Čovjek žudi i dalje za poboljšanjem životnog standarda, političari govore o izlasku iz krize, povećanju proizvodnje i oporavku svjetske ekonomije.

Mnogi danas imaju malo ili ništa, a malo njih posjeduje gotovo sve. Danas 0,1 posto ljudi upravlja sa 81% ukupnog kapitala na ovome planetu. Milijarda ljudi nema pitku vodu i nema što jesti. Toliko se hrane baca u smeće da bi svakog dana njome mogli nahraniti sve gladno stanovništvo.


Nameću se slijedeća pitanja:
Kakvu ekonomiju trebamo izgraditi da mi bolje živimo, a da ne "uzimamo" od drugih?
Ima li na ovom planetu dovoljno dobara za sve nas?
Kako možemo zaustaviti imperijalističke ratove?
Da li je održivi razvoj naša budućnost i riješenje globalne ekonomske krize?


Ako ste uspjeli čitajući dosadašnje teme doći do ovih pitanja pokušajte o njima malo razmisliti. Možda već imate odgovore na neka od njih.
Naša zajednička budućnost ovisi o svima nama. Kako ćemo sutra živjeti ne ovisi o predsjednicima država, Top menadžerima i vlasnicima koncerana i banki. Naša budućnost ovisi o 7 milijardi stanovnika na našem planetu. Nemojte zaboraviti da ste i Vi jedan od njih i da ste i Vi jednako važni za našu zajedničku budućnost.

  Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
www.drazenkatic.blogspot.de



utorak, 25. kolovoza 2015.

POLICIJA U AKCIJI PO KLUBOVIMA NA ZRĆU Oduzeli veliku količinu 'balona', nove droge popularne među mladim partijanerima + KOMENTAR

Citirani tekst je iz portala "Jutarnji.hr", dana 25.08.2015

Carina je ovih dana provela veliku operativnu akciju na Pagu pod nazivu 'Zrće 2015.'. Službenici Odjela za mobilne jedinice Zadar i Odjela za mobilne jedinice Varaždin krenuli su u pojačan nadzor i provjeru na području otoka u cilju suzbijanja nelegalne trgovine, nelegalnog taksi prijevoza i sprječavanja nelegalne prodaje proizvoda kojima su povrijeđena prava intelektualnog vlasništva.

Foto: Carina.hr
Pritom je utvrđeno 19 nepravilnosti temeljem čega su podneseni optužni prijedlozi ili prekršajni nalozi od strane Odjela za mobilne jedinice Zadar, te su tom prilikom privremeno oduzete razne vrste naočala, odjevnih predmeta, kapa, torbi, igračaka, ručnika, muzičkih slušalica i druge robe u ukupnoj količini od 2709 komada uključujući i 6 osobnih vozila.

Foto: Carina.hr
U klubovima na području grada Novalje i mjesta Kolan utvrđeno je 15 nepravilnosti vezano uz nelegalnu prodaju ampula sa plinom N2O i 3 nepravilnosti vezane uz prodaju proizvod „RUSH“- poppers, sredstava koja se zlouporabljuju na način da ih se koristi kao omamljujuće sredstvo. Tom prilikom privremeno je oduzeto 3566 komada ampula sa plinom N2O, 915 komada balona, 27 komada inhalatora i dozera te preparat „RUSH“ 76 komada, priopćeno je iz Carine.

KOMENTAR:

Zrce, poznato odrediste i ljetovaliste mladih ljudi osim dobre muzike i lijepe plaze nudi mladim ljudima uzivanje u prirodnim ljepotama otoka. Medjutim mladi koji dolaze iz stranih zemalja zele pored navedenog uzivati u opojnosti prekomjernog alkohola te konzumiranju opojnih droga. Sinteticke droge zauzimaju prvo mjesto medju konzumentima, jeftinije su, lakse je do njih doci, a policiji je teze da ih pronadje. Pored raznoraznih tableta, kao sto clanak pokazuje drogiranje ampula sa plinom je takodjer zastupljeno. Borba protiv opijnih droga traje vec stotinama godina. U nekim zemljama postoji smrtna kazna za trgovinu opijnim drogama. Druge zemlje legaliziraju sredstva poput "konoplje". Sinteticke droge su najveca opasnost jer se mogu u velikoj kolicini proizvesti, lakse distribuirati, te su jeftinije. Djeci odgojom treba skrenuti paznju na izbjegavanje tih opasnih sredstava. Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de

ZAŠTO PLAĆAMO SVAKE GODINE SVE SKUPLJU ELEKTRIČNU ENERGIJU



Tema električne energije kao proizvoda je sama po sebi vrlo interesantna.
Električna energija je proizvod koji svi mi koristimo. Ako ne živite na pustom otoku i nemate vlastito solarno postrojenje svaki mjesec ćete struju kupovati i plaćati po tarifi koju odredi isporučioc.

U Saveznoj Republici Njemačkoj postoji burza za prodaju električne energije u Lajpcigu gdje trgovci strujom kupuju proizvod, isporučuju ga krajnjem korisniku, te ostvaruju dobit preprodajom. Trgovina strujom je ista kao trgovina krumpirom ili narančama. Struja se kupuje, te isporučuje kroz žice i transformatore koji su većinom u vlasništvu jednog od 4 državna koncerna u Njemačkoj. Kod struje postoji "potrošna cijena" i "temeljna cijena" i one zajedno formiraju prodajnu cijenu struje koju krajnji korisnik plaća. Potrošnu cijenu ubire isporučioc (preprodavač) struje kojeg smo mi odabrali, a temeljnu cijenu ubiru koncerni koji se bave pored isporuke iznajmljivanjem i održavanjem električne mreže.

U Njemačkoj trenutno postoji 1.150 poduzeća koja se bave isporukom električne energije. Svako to poduzeće ima svoju tarifu koju potrošači plaćaju. Nije sve to tako ni loše na prvi pogled.
Jedini problem koji se javlja usprkos liberaliziranom tržištu električne energije je da krajnji potrošač svake godine plaća sve skuplju i skuplju struju.

Kupovna cijena koju plaća isporučioc u Njemačkoj je oko 5 ct / Kwh, a prosječna cijena koju plaćaju danas krajnji potrošači je 28,73 ct / Kwh.
Prodajna cijena struje za domaćinstva varira od ponuđača do ponuđača za nekih 1-2 ct, a industrijska struja oko 5 ct.
Vidljivo je da je dobit od preprodaje struje za domaćinstva oko 23 ct / kwh. Prosječno domaćinstvo u Njemačkoj troši oko 2500 kwh/god.

Pozamašan profit isporučioca je jedan od razloga zašto nam cijena struje svake godine raste. Drugi razlog je povećana potrošnja struje. Mi svake godine trebamo sve više struje. Nedavno uvođenje električnih automobila na njemačke ceste doprinosi tome fenomenu. Također postupno zatvaranje nuklearnih elektrana pridonosi rastu cijene električne energije.

Postavlja se pitanje kako izbjeći svake godine sve veći i veći račun za struju. Jedan od načina je isključivanje "stand by" modusa uređaja u domaćinstvu. Npr. kada idemo spavati isključimo daljinskim naš televizor. On je isključen, ali ipak troši struju dok mi spavamo. To nazivamo "stand by" modus. Ako preko jedne razvodne utičnice sa prekidačem umrežimo naš TV, radio, kompjutor, muzičku liniju i sl., jednim pritiskom na prekidač razvodnika ćemo isključiti "stand by" modus uređaja koji neće biti napajani preko noći električnom energijom. Godišnje se u jednom domaćinstvu na taj način može uštediti 100 – 150 €. Potrebno je oko tjedan dana da se naviknete isključivat i uključivat "stand by", a tada Vam to postane normalno. Njemačku košta godišnje ukupan "stand by" oko 3 milijarde eura. Isključivanjem "stand by-a" sudjelujete u održivom razvoju Vaše regije i zemlje u cjelini. Korištenje štednih žarulja se također može utjecat na smanjenje računa za struju.

Ako imamo vlastitu kuću postavljanjem fotonaponskog sustava možemo ublažiti mjesečne troškove za struju. Fotonaponsko postrojenje nije baš jeftino, ali se već u sedam godina može isplatiti natrag, pa ostatak godina profitiramo kroz vlastitu proizvodnju električne energije.

"Statista" nam prikazuje porast svjetske potrošnje struje (u terawatt-ima) posljednjih 30 godina:
1980.......................................................7.323,36
1985.......................................................8.658,17
1990.......................................................10.394,74
1995.......................................................11.486,18
2000.......................................................13.235,75
2005.......................................................15.717,70
2010.......................................................18.466,46

Porast svjetskog stanovništva, kao i snažan razvoj industrije (posebice Kina) uticao je na značajan porast potrošnje električne energije u svijetu.

"Statista" nam dalje prikazuje prosječnu mjesečnu cijenu električne energije za tročlanu obitelj u razdoblju od 1998 – 2013 (travanj) u Njemačkoj:
1998.......................................................49,90 €
1999.......................................................48,21 €
2000.......................................................40,66 €
2001.......................................................41,77 €
2002.......................................................46,99 €
2003.......................................................50,17 €
2004.......................................................52,39 €
2005.......................................................54,44 €
2006.......................................................56,77 €
2007.......................................................60,21 €
2008.......................................................63,16 €
2009.......................................................67,71 €
2010.......................................................69,10 €
2011.......................................................73,59 €
2012.......................................................75,51 €
2013.......................................................83,80 €

Od 2000. godine vidimo konstantan rast cijene električne energije. Cijena se do travnja 2013. udvostručila.
Električna energija ne poskupljuje samo u Njemačkoj već i u drugim zemljama.

U Republici Hrvatskoj od ove godine postoje tri veća ponuđača električne energije. Pored Hrvatske elektroprivrede (HEP) struju nude slovenski GEN-I, te njemački RWE.
GEN-I će u naredne dvije godine u Republici Hrvatskoj opskrbljivati 35 ministarstava i ureda državne uprave. GEN-I-ova struja za kućanstva trebala bi biti do 12,5 % jeftinija od HEP-ove, te prvi mjesec besplatna.
Svoj dio na tržištu želi zauzeti i RWE sa otprilike 7-12% jeftinijom električnom energijom za kućanstva od HEP-a.
U tržišnoj utakmici pojeftinjenja struje želi se uključiti i Hrvatska elektroprivreda, te ponuditi 6-7% jeftiniju struju za kućanstva uz potpisani ugovor.

Da li će električna energija u Republici Hrvatskoj zaista pojeftiniti i koliko, to će se vidjeti.
Liberalno tržište električne energije omogućava tržišno natjecanje i mogućnost izbora isporučioca struje, međutim ne garantira godišnje smanjenje cijene električne energije. 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de



ponedjeljak, 24. kolovoza 2015.

ISIL: Poslat ćemo vam pola milijuna imigranata koji će preplaviti Europu + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Bljesak.info", dana 20.02.2015


ISIL: Poslat ćemo vam pola milijuna imigranata koji će preplaviti Europu

Islamska država zaprijetila je da će "Europu preplaviti više od pola milijuna imigranata iz Libije", i da će to biti njihov "psihološki rat" protiv Zapada. Transkripti telefonskih razgovora islamista objavljeni su u Italiji, čije tajne službe tvrde da imaju dokaze da ISIL planiraposlati 500 tisuća imigranata koji bi preplavili Europu. Ukoliko Zapad napadne Libiju, islamisti će ostvariti svoje prijetnje, budite sigurni u to - navodi se u izvještaju talijanske policije.

Imigranti će navodno u Europu preći preko mora, u nekoliko tisuća čamaca. Ukoliko bi uspješno prešli na Stari kontinent, rasporedili bi se po najvećim gradovima i u njima postupno radili na izazivanju nemira. Sa druge strane, militanti koji ostaju u Libiji žele učvrstiti svoju poziciju u ovoj afričkog državi, a da nakon toga pređu Mediteran maskirani u izbjeglice, prenosi britanski "Telegraph".

Talijanski ministar unutarnjih poslova Angelino Alffano izjavio je u ponedjeljak da je Libija "apsolutni prioritet i da međunarodna zajednica nema ni sekundu vremena za gubljenje".

"Ukoliko policija samoproklamiranog islamskog kalifata bude napredovala brže nego što se međunarodna zajednica usuglasi, nećemo uspjeti ugasiti požar terorizma u Libiji. Riskiramo egzodus bez presedana, izjavio je Angelino Alffano.

Njegova zabrinutost je razumljiva, s obzirom da bi Italija europska država koja bi bila prva na udaru terorista iz Libije.Više od 170.000 migranata ušlo je u prošle godine Italiju nakon što su čamcima prešli Mediteran. Ukoliko se napad Islamske države dogodi, ostvarit će se predviđanje nekadašnjeg predsjednika Libije Moamera Gadafija, koji je upozorio da će Mediteran postati "more kaosa".

Tijekom svog posljednjeg intervjua, u ožujku 2011. godine, Gadafi je predvidio da će u bliskoj budućnosti mediteranske države doživjeti "tragičnu sudbinu". Samo pet mjeseci kasnije, libijske opozicijske snage, koje je svesrdno pomagao NATO pakt, preuzele su vlast u državi i na najsuroviji način pogubile nekadašnjeg vođu na ulici. Imajući u vidu što se događalo u Libiji u protekle tri i po godine, koja je od uspješne zemlje postala zgarište siromaštva i terorističkih obračuna, izgleda da predviđanja Moamera Gadafija i nisu tako daleko od istine.

KOMENTAR:

Vlada Baden-Württemberga je nedavno izjavila da do kraja godine ocekuje oko 800.000 izbjeglih u toj njemackoj pokraini. Ako je po tvrdnjama ISILA od veljace ove godine kvota od pola milijuna izbjeglih je odavno prevazidjena cak  samo u Njemackoj. Koliko ljudi zaista bjezi pred ratom, akoliko pred gladi, neimastinom i zeljom za boljim zivotom tesko je precizno utvrditi. Ima izvora koji tvrde da najvise 20% izbjeglih dolazi zbog ratnih strahota, a da ostatak pripada u tzv. ekonomske izbjeglice. Bilo kako bilo Europa se sada nalazi u najvecem izazovu koji je imala nakon 2. svjetskog rata. Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de

MILANOVIĆ OBJERUČKE PRIHVAĆA IZBJEGLICE 'To su ljudi, a ne vreće kupusa... Pa nećemo ih valjda dočekati pendrecima!' + KOMENTAR

Citirani clanak je iz portala "Jutarnj.hr", dana 23.08.2015

  • CROPIX
Kada je nama bilo teško, Italija i Njemačka nisu zatvorile svoje granice - komentirao je premijer
- U Hrvatskoj se ne može dogoditi izbjeglička kriza kao u Makedoniji, mi smo, kada nam je bilo najteže, dobili tuđu pomoć pa smo spremni pomoći u skladu sa svojim mogućnostima, one su male, ali postoje. Ako se kriza prelije k nama, moramo biti ljudi, kršćani, muslimani, moramo imati srca i ne biti sitni žicari. Kada je nama bilo teško, Italija i Njemačka nisu zatvorile svoje granice - komentirao je u Barbanu mogućnost prihvata izbjeglica premijer Zoran Milanović, dodajući da su financije najmanji problem.
Naglasio je kako se ne radi o vrećama kupusa, nego o očajnim ljudima koje se ne može dočekati pendrecima. Priznaje da hrvatska nema strategiju za prihvat izbjeglica, jer je ne može imati mimo EU koja je nema.
Gradonačelnik Pule Boris Miletić nije oduševljen mogućnosšću prihvata izbjeglica u napuštene pulske vojarne.
- Ljudski je pomoći, ali postojeći su objekti devastirani, što je dokaz da se država ne brine adekvatno o svojoj imovini, i ne zadovoljavaju uvjete za smještaj ljudi. Držimo da bi te besperspektivne objekte trebalo staviti u funkciju gospodarstva i razvoja - rekao je Miletić.

KOMENTAR:

 Nakon postavljanja "zida" na granici Madjarske sa Srbijom pretpostaviti je da ce izbjegli pokusati preko Hrvatske stici u bogate zemlje Europske unije. To konkretno znaci val ljudi koje treba u kratkom roku zbrinuti te im omoguciti (ako oni to zele) put ka zapadnoj Europi. Da bi izbjegli katastrofu koja se trenutno dogadja u Srbiji, Makedoniji i Njemackoj (Berlin) gdje ljudi spavaju na ulici i na zeljeznickim kolodvorima humano je otvoriti prazne vojarne u kojima ce ljudi biti za kratko vrijeme zbrinuti. 

Ne treba biti u strahu da ce izbjegli dugo vremena ostati u Hrvatskoj. Svima njima je cilj Njemacka, Engleska i mozda jos koja bogata europska zemlja. Da li ce Europska unija donijeti odluku o kvotama o raspodjeli izbjeglih u svim zemljama unije vidjeti ce se u narednim tjednima ili mjesecima. 

Ako Hrvatska bude morala trajno zbrinuti odredjeni broj izbjeglih u prvom redu je vazno da se osigura da djeca izbjeglih krenu odmah u skolu te da se izbjeglima do donosenja trajnog azila, ali i nakon njega omoguci neka vrsta posla, odnosno volonterskog rada. Izbjegli u Njemackoj imaju ukupna primanja u visini socijalnog minimuma (stan, hrana, te oko 150 eura dzeparca mjesecno po osobi). 

Medjutim u velikoj vecini ti izbjegli nisu ukljuceni u radni (volonterski) odnos vec bave "ubijanjem dosade", a ponekad i krivicnim djelima kradje i preprodaje droge. Po zakonu dok osoba ne dobije status "azilanta" ne smije imati redovni radni odnos. Medjutim te osobe se mogu ukljuciti volonterski u rad, te potpomoci socijalnu situaciju u zemlji u kojoj su zatrazile azil. Rijesenje o azili zna trajati 6 mjeseci, do godinu dana. 

U Baden-Württembergu 40% gradjana volontira, a vecina ima stalni radni odnos. Neshvatljivo je da se u volonterski rad ne ukljucuju i izbjegli. O toj temi treba u Hrvatskoj posebno voditi racuna da ne cinimo istu gresku sa izbjeglima kao u Njemackoj. Ugodan dan. 

www.drazenkatic.blogspot.de

UTJECAJ POLITIKE NA EKONOMIJU DRŽAVE I ŽIVOTNI STANDARD GRAĐANA



Politika u ime građana upravlja zemljom. U nekim zemljama kroz predsjednika u drugima kroz premijera, te državnu vladu. Sabor odnosno parlament donosi zakone koji bi trebali služiti za dobrobit svih građana.
Profesionalni političari su državni službenici na određeno vrijeme, financirani iz državnog proračuna koji imaju zadatak voditi i unapređivati državu.
Političari imaju važan zadatak, a to je između ostaloga voditi ekonomiju zemlje na način da osiguraju građanima dostojanstven i socijalno siguran život.
Međutim u zadnje dvije godine smo svjedoci da su mnoge vlade pale jednim dijelom i zbog loše ekonomske situacije u pojedinim zemljama.

Postavlja se osnovno pitanje: "Zašto politika ne može jednostavnim metodama upravljati i unapređivati ekonomiju zemlje?"

Na to pitanje ima više odgovora. Mnogi stručnjaci ekonomije smatraju da u slobodnom kapitalističkom tržištu politika ne treba previše ulaziti u ekonomiju jer se tržište samo regulira. Po mome mišljenju samoregulacija kapitalističkog tržišta je samo djelomično moguća. Politika mora regulirati određene ekonomske elemente. Vrlo je važno da politika regulira minimalne mjesečne plaće u pojedinim zanimanjima kako se radni odnos ne bi pretvorio u robovlasnički odnos, a kapitalist u robovlasnika.
Važno je također da politika regulira stopu rasta mirovina, kako one ne bi znatno zaostajale za stopom inflacije.

Druga stvar gdje politika mora intervenirati u ekonomiji je nesrazmjerno podizanje cijena energije i hrane.
Pogotovo u zemljama koje imaju državnog ponuđača energije država može regulirati cijene po zakonu neškodljivosti, odnosno ekonomske pravednosti!
U zemljama koje imaju više ponuđača energije država treba osigurati poštenu tržišnu utakmicu, boriti se protiv monopola, te spriječiti po svaku cijenu stvaranje kartela u ponudi energije.
Protiv nesrazmjernog podizanja cijene hrane država može reagirati puštajući povremeno u prodaju "državne rezerve hrane" po nižim tržišnim cijenama. Na taj način postići će se zdravija konkurencija na tržištu, te držati jednim dijelom inflacija pod kontrolom. Vrlo je važno da država nadgleda monopoliste u proizvodnji i prodaji hrane (voće, povrće, žitarice, meso), te pod svaku cijenu spriječi stvaranje kartela u prodaji prehrambenih proizvoda.

Najnoviji poznati primjer stvaranja i djelovanja kartela otkriven je ove godine u Njemačkoj. Devet njemačkih tvrtki prije 10 godina stvorilo je kartel na tržištu krumpira, te su godinama diktirali i dogovarali previsoke cijene. U tom periodu nezakonito su stekli oko 1 milijardu eura. Kartel je direktno oštetio potrošače ali i uzgajivače krumpira koju su godinama plaćali previsoke cijene krumpira za konzumiranje, kao i sjemenskog krumpira.
Njemačke novine Frankfurter Allgemeine 11.05.2013 navodi da su kartel stvorile devet tvrtki, a neke od njih su: Heilmann AG, tvrtka Deyerling, Böhmer GmbH & Co.KG, Wild GmbH i Agropa GmbH.
Tvrtke koje su stvorile kartel pokrivaju oko 80% njemačkih potreba krumpirom. Sumnja se da je kartel sa prodajnim lancima dogovarao i previsoke cijene luka.
Njemački "Bundeskartellamt" vodi istragu!

Zašto najčešće politika ne poduzima konkretne i potrebne zahvate u ekonomiji, nego sa strane promatra slijed događaja?

Ta to također postoji više razloga. Jedan od razloga koji sam davno uvidio je da u kapitalističkim zemljama političari sjede u nadzornim odborima tvrtki, banaka i koncerana. Političari su za taj posao solidno plaćeni.
Ako nešto radimo za novac kako možemo nadzirati onoga tko nas plaća?
Odgovor na to pitanje mi do danas nije potpuno jasan.

Postoji vjerovanje da su političari samo marionete velikih koncerana i banaka, te da oni zapravo i nisu u mogućnosti samostalno donositi odluke koje služe dobrobiti narodu, nego donose odluke koje služe dobrobiti istinskih gospodara. Ako je to slučaj dovodi se u pitanje vjerodostojnost politike i političkog djelovanja.

Drugi vrlo važan segment koji sam uočio je da su visoki političari većinom pravnici, ponekad liječnici, a rjeđe ekonomisti ili inženjeri. Pravnici i liječnici su specijalizirani za zakone i medicinu, te im ekonomsko gospodarenje nije struka. Naravno da političari imaju mnogobrojne savjetnike, pa tako i savjetnike za gospodarstvo. Međutim nije isto kada političar donosim važnu ekonomsku odluku stvorenu na stručnom savjetu ili donosim važnu ekonomsku odluku koja je proizvod njegovog osobnog znanja i stručnosti iz područja ekonomije.
Mislim da je jednim dijelom osobno zanimanje i radno iskustvo političara razlog za povremeno donošenje pogrešnih političkih odluka u gospodarenju državom.

"Statista" nam prikazuje zanimanja zastupnika u njemačkom Bundestagu od 2005 – 2009 godine (napisano je prvih 7 od ukupno 25 zanimanja njemačkih zastupnika).

  1. Pravnici.....................................................................143 zastupnika
  2. Učitelji u gimnaziji.....................................................34 zastupnika
  3. Politolozi.....................................................................28 zastupnika
  4. Ekonomisti..................................................................26 zastupnika
  5. Inženjeri.......................................................................20 zastupnika
  6. Administratori.............................................................19 zastupnika
  7. Socijalni radnici i pedagozi.........................................15 zastupnika
  8. .............
  9. .............

Vidljivo je da čak i u Njemačkoj koja je industrijska velesila i zemlja socijalne sigurnosti pravnici nadmoćno stoje na prvom mjestu sa ukupno 143 zastupnika u Bundestagu. Ekonomisti i inženjeri zauzimaju 4. i 5. mjesto.
U ekonomski slabije razvijenim zemljama situacija je još drastičnija. Visoki političari pravne struke još su zastupljeniji u parlamentu i vladi tih zemalja.
U Saveznoj Republici Njemačkoj i Republici Hrvatskoj godinama se smjenjuju na vlasti sa svojim koalicijskim partnerima Demokršćani i Socijaldemokrati. U Njemačkoj takvo vođenje politike ima pozitivan učinak. Njemačka stoji na samoj špici zemalja jakog industrijskog i inovacijskog napretka. Također socijalna stabilnost zemlje je na visokom nivou.

S druge strane Republika Hrvatska je zemlja mlade europske demokracije i mlade kapitalističke ekonomije. Prošlo je tek nepunih 23 godine od ukidanja bivšeg socijalističkog samoupravljanja i bivše socijalističke privrede. Ekonomska situacija u Hrvatskoj danas nije sjajna. Međutim Republika Hrvatska kao nova članica Europske Unije ima sve preduvjete da pametnim vođenjem ekonomske politike zaustavi kotač krize i stagnacije, te ga pokrene u pozitivnom smjeru. Iskustva drugih zemalja članica, kao i financijska podrška Europske Unije, te marljivost hrvatskih građana trebale bi nam osigurati pozitivan ekonomski pomak.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
www.drazenkatic.blogspot.de