Mlađe
kameno doba ili neolit je razdoblje u ljudskoj
evoluciji prije
metalnog doba s obilježjima razvoja poljoprivrede i
stočarstva, pojavom stalnih nastambi tj. prijelaza sa nomadskog na
sjedilački način života, te proizvodnjom keramičkog posuđa i
kamenog oružja. Po meni je neolit početak stvaranja ekonomije. Prvi
puta da čovjek proizvodi nešto planski i u količinama većim od
njegovih stvarnih potreba.
U brončanom dobu dolazi do usavršavanja
oružja i oruđa za rad, te nakita ali ne više od kamena nego od
bronce.
Željezno doba koje je bilo preteća
prvoj industrijskoj revoluciji obilježava upotrebu, oblikovanje, te
kovanje željeza u svrhu proizvodnje proizvoda šire upotrebe (oružje
i alati za rad). Može se reći da je u metalno doba čovjek već bio
"mali poduzetnik"!
Prva industrijska revolucija, odnosno
izum parnog stroja okreće svijet na glavu. Mašine više ne pokreću
životinje nego stroj radi samostalno. Stroj može proizvesti daleko
više od čovjeka, feudalizam polako isčezava, a dotadašnji kmetovi
preko noći postaju slobodni ljudi odnosno najamni radnici.
U to doba se proizvodi još više nego
što čovjeku treba. Proizvodi se višak. Razvija se trgovina.
Rađajuju se prva osiguravajuća društva, banke, plaćanje
plemenitim metalima polako zamjenjuje papirni novac.
Druga industrijska revolucija, odnosno
izum motora sa unutarnjim izgaranjem okreće svijet ponovo na glavu.
Konjske zaprege zamjenjuje automobil. Čovjek ne treba više pomoć
životinje da bi se kretao.
Vojna industrija iskorištava izum i
proizvodi prvo oklopno vozilo, te se javlja prvi zrakoplov i
podmornica. Ekonomija počinje cvjetati. Izum rendgenskog uređaja,
penicilina, telegrafa, pa poslije telefona i tv-a dovode do rađanja
potrošačkog društva. Istražuje se svemir, otkrivaju se novi
zakoni fizike, rađa se intranet, a poslije i njegov nasljednik
internet.
Potrošač živi jako dobro. Po mome
mišljenju od 1960. do 1990. godine čovjek nikad bolje i
kvalitetnije nije živio na ovome planetu i taj životni standard ne
možemo više ponoviti.
Devedesetih godina svijet se ponovo
okreće na glavu. Padom komunizma u mnogim zemljama rađa se
demokracija, te se proširuje kapitalizam. Od 1990. godine do danas
su se vodili mnogobrojni ratovi u cijelom svijetu. Razlog je bio u
većini slučajeva imperijalističkog karaktera. Raste glad u svijetu
i razdor između bogatih i siromašnih se svakodnevno povećava.
Glavni dobitnici su banke i veliki koncerni. Političari nemaju
utjecaj na raspodjelu svjetske dobiti.
Internet koji je nakon intraneta
razvijen u Pentagonu jasno pokazuje prisustvo treće informacijske
revolucije. Generacije mladih ljudi pokazuju da su u potpunosti
ovladali software-om i informatičkom tehnikom.
Informacija kao proizvod danas najviše
utječe na promjenu našeg svijeta, čovjekove svijesti i njegovo
daljnje evoluiranje. Iphone, tablet, laptop su uređaji kojima se
služe djeca od najranije dobi. Znanstvenici govore o programima koji
će samostalno razmišljati i osjećati. Robotika ugradjuje umjetne
dijelove tijela ljudima, razmišlja se o kolonijalizaciji drugih
planeta, čipiranju ljudi, kloniranju, razvija se genetski
inženjering.
Čovjek žudi i dalje za poboljšanjem
životnog standarda, političari govore o izlasku iz krize, povećanju
proizvodnje i oporavku svjetske ekonomije.
Mnogi danas imaju malo ili ništa, a
malo njih posjeduje gotovo sve. Danas 0,1 posto ljudi upravlja sa
81% ukupnog kapitala na ovome planetu. Milijarda ljudi nema pitku
vodu i nema što jesti. Toliko se hrane baca u smeće da bi svakog
dana njome mogli nahraniti sve gladno stanovništvo.
Nameću se slijedeća pitanja:
Kakvu ekonomiju trebamo izgraditi da mi
bolje živimo, a da ne "uzimamo" od drugih?
Ima li na ovom planetu dovoljno dobara
za sve nas?
Kako možemo zaustaviti imperijalističke
ratove?
Da li je održivi razvoj naša budućnost
i riješenje globalne ekonomske krize?
Ako ste uspjeli čitajući dosadašnje
teme doći do ovih pitanja pokušajte o njima malo razmisliti. Možda
već imate odgovore na neka od njih.
Naša zajednička budućnost ovisi o
svima nama. Kako ćemo sutra živjeti ne ovisi o predsjednicima
država, Top menadžerima i vlasnicima koncerana i banki. Naša
budućnost ovisi o 7 milijardi stanovnika na našem planetu. Nemojte
zaboraviti da ste i Vi jedan od njih i da ste i Vi jednako važni za
našu zajedničku budućnost.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM
U BOLJU
ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc.
Dražen Katić, dipl.ing.
Nema komentara:
Objavi komentar