Ratovi
su stari koliko i čovječanstvo. Gotovo u svim svetim knjigama
opisuje se ratovanje. U starom zavjetu Biblije veliki dio teksta
posvećen je opisu ratova i osvajanja koje je vodio izraelski narod
nakon izlaska iz Egipta, pa sve do dolaska u na područje Izraela.
Hinduistička sveta knjiga "Bhagavad Gita“ ima
pozadinu opisa bitke kod grada Kurukshetra u indijskoj saveznoj
državi Haryana koja je trajala 18 dana.
U povijesti
ljudske egzistencije mi smo imali par religioznih ratova i dva - tri
rata zbog žena (najpoznatiji trojanski rat), a ostali ratovi bili su
imperijalističkog karaktera, odnosno sadržavali čistu ekonomsku
pozadinu.
Manje je
poznato da su početkom drugog svjetskog rata nacistički režim u
Njemačkoj financirale između ostalog i dvije banke iz Amerike.
Naposljetku je Amerika objavila rat Njemačkoj.
Nakon drugog
svjetskog rata dogodili su se mnogobrojni imperijalistički ratovi
koji su imali pretežno ekonomsku pozadinu. Imperijalistička
osvajanja su vodili tadašnji SSSR na čelu sa Staljinom u par
europskih komunističkih zemalja, te Sjedinjene Američke Države u
više zemalja na području Latinske Amerike i Azije.
Imperijalističkim
ratovima osvajamo tuđi teritorij i uzimamo ono što nam prije rata
nije pripadalo. Tu možemo navesti prirodne sirovine kao što su:
nafta, plin, rude, nalazišta plemenitih metala i rezerve zlata,
kulturne vrijednosti i skupocjene umjetnine, dijamanti itd.
Stručnjaci ističu da će se ratovi u budućnosti voditi zbog pitke
vode. Klimatske promjene koje uzrokuju porast razine mora i oceana,
te neprestano širenje pustinja dovesti će u budućnosti do seoba
naroda, a to bi moglo uzrokovati nove ratove zbog pomanjkanja
životnog prostora.
Zadnji
imperijalistički ratovi koje su izazvale tajne obavještajne službe,
potpomognute plaćenom vojskom i protivnicima režima bili su
sjevernoafrički ratovi. Domino efektom buknuli su građanski ratovi
u Egiptu, Libiji, Tunisu, Jemenu, pa sve do još aktualnog rata u
Siriji. Tim ratovima nazvanim Arapsko proljeće srušeni su tzv.
"totalitarni režimi", te je uspostavljena "demokracija
i poštivanje ljudskih prava". Sami možemo vidjeti kakvo je
danas poslijeratno stanje u tim zemljama, posebno u Egiptu. Sličan
scenarij prolaze Irak i Afganistan.
Scenarij
izazivanja rata danas je vrlo perfidan. Na početku strane
obavještajne službe pripreme kaos i nered u određenoj zemlji.
Izazovu netrpeljivost naroda prema postojećem režimu, te zajedno sa
domaćim proturežimskim snagama koje su u pravilu potpomognute
plaćenim stranim postrojbama (plaćenicima) izvedu vojno svrgavanje
postojećeg režima.
U toku svakog
rata odvija se veliki biznis i trgovina. U jednoj zaraćenoj zemlji
trguje se sa svim mogućim:
- Prodaje se oružje protuvladinim snagama, a nerijetko i samoj vladinoj vojsci i to istovremeno
- Trguje se humanitarnom pomoći, hranom, lijekovima, cigaretama i alkoholom
- Izvoze se rudna bogatstva i umjetnine iz zaraćene zemlje
- Banke daju "povoljne" kredite zaraćenim stranama
- Ranjeni vojnici liječnički se zbrinjavaju u drugim zemljama
- Liječnici i liječničko osoblje dobivaju preko noći dobro plaćen posao u zaraćenoj zemlji
- Novine, TV, radio i drugi mediji ratom dobivaju na tiraži i ostvaruju ekstra dobit
- Novinari (ratni izvjestitelji) dobivaju lukrativno plaćen posao
- Troše se zalihe zastarjelog oružja i ponekad se testira najnovije oružje
- Diplomacije trguju "izdavanjem azila"
Nakon
završenog rata, te uvedene "demokracije i ljudskih prava"
biznis se nastavlja dalje: obnova ratom razrušenih područja, obuka
"nove" vojske i policije, izgradnja škola, bolničkih
objekata i stambenih naselja, izgradnja cesta i bunara za pitku vodu,
zapošljavanje inženjera i liječnika u poslijeratnim zemljama.
Snage NATO-a
u pravilu ostaju određeno vrijeme u poslijeratnim zemljama sa ciljem
očuvanja mira.
Svaki rat
nosi sa sobom i financijske troškove.
"Statista"
nam prikazuje troškove rata Sjedinjenih Američkih Država u Iraku i
Afganistanu od 2003. do 2013. izraženim u milijardama američkih
dolara:
2003
Irak 53.00 Afganistan 14.70
2004
Irak 75.90 Afganistan 14.50
2005
Irak 85.50 Afganistan 20.00
2006
Irak 101.60 Afganistan 19.00
2007
Irak 131.20 Afganistan 39.20
2008
Irak 142.10 Afganistan 43.50
2009
Irak 95.50 Afganistan 59.50
2010
Irak 65.10 Afganistan 106.60
2011
Irak 47.40 Afganistan 122.00
2012
Irak 10.10 Afganistan 111.10
2013
Irak 5.20 Afganistan 93.30 (za 2013. predviđeni troškovi)
Prikazani
troškovi odnose se na vojne troškove i troškove obnove. U troškove
nisu uračunate plaće vojnika ali su uračunati mjesečni dodaci na
plaće za vojnike u tim dvjema zemljama.
Od 2000. do
danas vodili su se mnogobrojni ratovi i oružani konflikti.
Kronološki gledano dogodili su se slijedeći vojni sukobi, a neki
od njih traju i do danas:
2001 -
Afganistan (američka vojna intervencija protiv Talibana)
-
Pakistan (oružani sukobi religioznih grupa)
2002 - Angola
(sukob oslobodilačkog fronta za provinciju Cabindu i vladinih snaga)
2003 -
Pakistan (u pakistanskoj provinciji Belutschistan oružani konflikt
za autonomiju)
2004 -
Tajland (oružani sukob između islamista i vladinih snaga u južnom
Tajlandu)
-
Pakistan (napad CIA-e na terorističke baze u Pakistanu)
-
Kavkaz (sukob Georgije i Rusije)
2004 / 2005 -
Nigerija (šerijatski konflikt između kršćana i muslimana u
Nigeriji)
2006 -
Meksiko (rat policije i kartela droge u Meksiku)
2008 -
Kambodža / Tajland ( oružani konflikt zbog nejasne granice između
dviju zemalja)
2011 - Egipat
/ Libija / Tunis / Jemen / Sirija (građanski ratovi i svrgavanje
postojeće vlasti)
2012 - Mali (
građanski rat potpomognut francuskom vojnom intervencijom na
sjeveru)
-
Demokratska Republika Kongo (vojni sukob između revolucionarne
vojske M23 i
regularne vojske
Demokratske Republike Konga)
2013 -
Malezija (konflikt između Malezije i Filipina oko malezijske
pokrajine Lahad Datu)
U navedenim
sukobima možemo lako uočiti da su se vodili većinom na području
afričkog i azijskog kontinenta. Afrika je kontinent posebno bogat
različitim resursima. Visoki političari afričkih zemalja žive u
iznimnom blagostanju, dok je narod vrlo siromašan. Korupcija je
pravilo,a ne iznimka u Africi.
Globalnu
ekonomsku krizu dugoročno gledano nije moguće riješiti ratovima.
Poticanje i insceniranje ratova u cilju ekonomske dobiti bila je
česta pojava u našoj bližoj prošlosti. Na taj način smo
uspijevali održati prilično visok životni standard u Europi i
Americi.
U budućnosti
je potrebno naći nove puteve kojima ćemo izgraditi stabilnu
svjetsku ekonomiju, te osigurati pravo na život i mir, te pravo svih
na korištenje resursa bez obzira na kome kontinentu živimo.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM
U BOLJU
ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je
objavljena u junu 2013. godine, a danas je
knjiga dostupna na hrvatskom jeziku
preko izdavačke kuće "Peleman Industries
NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc.
Dražen Katić, dipl.ing.
Nema komentara:
Objavi komentar