NEZAPOSLENOST MLADIH – OZBILJAN SOCIJALNO EKONOMSKI PROBLEM!

Problem nezaposlenosti mladih osoba je daleko veći nego što se prikazuje. Naš mirovinski sustav za sad funkcionira jer se u njega uplaćuje novac. Djed i baka dobivaju svaki mjesec mirovinu jer unuci koji rade uplaćuju mjesečno novac u mirovinski fond. Premda baka misli da njena mirovina dolazi od novca kojeg je ona davno uplaćivala, da je taj novac netko stavio u trezor i sad joj isplaćuju svaki mjesec "njeno", stvarnost je drugačija.

Nezaposlenost mladih osoba gotovo u cijeloj Europi poprima tendenciju rasta.

Prema statističkom izvješću "Statiste" postotak nezaposlenosti mlađih od 25 godina u svibnju 2013. je iznosio:

Grčka – 59,20%
Španjolska – 56,50%
Hrvatska – 52,10%
Portugal – 42,10%
Italija – 38,50%
Cipar – 34,80%
Slovačka – 34,60%
Mađarska – 27,60%
Poljska – 27,50%
Irska – 26,30%
Bugarska – 26,20%
Francuska – 25,30%
Švedska – 23,40%
Rumunjska – 23,10%
Belgija – 22,70%
Letonija – 22,00%
Slovenija – 21,70%
Litva – 21,10%
Finska – 20,90%
Velika Britanija – 22,20%
Luksemburg – 19,40%
Češka – 18,70%
Estonija – 17,40%
Malta – 12,10%
Danska – 11,60%
Nizozemska – 10,60%
Austrija – 8,70%
Njemačka – 7,60%
....
Europska Unija- 23,30%

U svibnju je u Europskoj Uniji bilo više od 5,6 milijuna mlađih od 25 godina bez zaposlenja.

To predstavlja ne samo financijski i socijalni problem, već i etički problem. Mlada generacija nije ni u kom slučaju uzrokovala globalnu ekonomsku krizu i shodno tome ima pravo na budućnost kao i prethodne generacije.

Problem nezaposlenosti mladih razmatran je 03.07.2013 na konferenciji u Berlinu koja je nosila naziv "Borba protiv nezaposlenosti mladih u Europi". Europska Unija želi do 2015. investirati 8 milijardi eura u europske regije gdje je više od 25% mladih bez posla. Također je otvorena mogućnost da mladi koji su nezaposleni mogu ići u razvijenije zemlje Europske Unije, te tamo apsolvirati doškolovanje , odnosno usavršavanje.

U tu svrhu osnovan je program "MobilPro – EU" koji će financirati projekt doškolovanja mladih.

Postavljaju se slijedeća pitanja:

1. Kako je uopće došlo do fenomena da mladi ljudi nemaju posla?
2. Zašto se poslodavci ustručavaju zaposliti mlade ljude iako trebaju radnu snagu?
3. Tko ima pravo tražiti "radno iskustvo" od mladih osoba prilikom raspisivanja natječaja za posao?
4. Da li je "volontiranje" riješenje tog problema i spojnica između nezaposlenosti i stalnog zaposlenja?
5. Koje su dugoročne posljedice u socijalno ekonomskom pogledu zbog nezaposlenosti mladih?
6. Kako se nezaposlenost mladih odražava na njih same, njihovu psihu, njihove ambicije i ciljeve u životu?
7. Da li je doškolovanje, odnosno specijalizacija mladih riješenje problema?

Nezaposlenost mladih u Republici Hrvatskoj je iznimno visoka i zauzima treće mjesto u Europskoj Uniji sa 52,10%. Volontiranjem za 1600 kuna mjesečno se samo djelomično ublažava gorući problem, pošto za sad samo jedna trećina mladih nakon završenog volontiranja dobiva stalno radno mjesto i to većinom u državnom sektoru.

Doškolovanje u nekoj drugoj ekonomski razvijenijoj zemlji Europske Unije može dodatno ublažiti problem nezaposlenosti mladih Republike Hrvatske.

Međutim koje dodatne mjere može poduzeti Hrvatska vlada i privatni sektor da bi se mladim ljudima pružila šansa za život i rad?

Hrvatska vlada nužno treba uvesti prekvalifikaciju mlađih od 25 godina koji pokazuju poseban interes za područje informatike i programiranja. To sam područje naveo kao treću stratešku točku ekonomskog razvoja Republike Hrvatske. Mlada generacija je odrasla sa osobnim računalom, programi se danas ugrađuju po svuda, a sredstva za rad su minimalna. Prekvalifikacijom u programere bi zaposlili znatan broj mladih ljudi, a neki od njih bi ubrzo postali poduzetnici, te omogućili daljnje zapošljavanje mladih. Programi su skupi proizvod, lako ih je prodati i donose dobru zaradu.

Prije više godina Njemačka je imala potrebu za programerima, te je nedostatak kadra riješila izdavanjem radnih dozvola programerima iz Indije. Nakon dvije godine rada indijski programeri su skupivši radno iskustvo napustili Njemačku, te otišli raditi isti posao u Ameriku koja je taj posao bolje plaćala. Nakon te pogreške Njemačka je uvidjela da je trebala prekvalificirati nezaposlene inženjere u Njemačkoj koji bi taj posao obavljali ništa lošije od Indijaca, te ostali raditi i dalje u Njemačkoj. Loši politički potezi imaju dalekosežne posljedice kako za ekonomiju zemlje, tako i za one koji su u potrazi za poslom. Nadam se da Hrvatska neće učiniti iste greške koje je počinila Njemačka politika.

Većina mladih koji su nakon volontiranja u Hrvatskoj dobili posao zaposlili su se u državnom sektoru. Privatni sektor je jako loše zastupljen kod zapošljavanja mladih. Anketa je pokazala da mladi ljudi u Hrvatskoj daleko više preferiraju posao u državnoj službi, nego kod privatnika. Jednim dijelom je to utjecaj filozofije bivšeg socijalističkog sistema, a loša tržišna pozicioniranost privatnih tvrtki i obrta je dodatni utjecaj.

Svaka država i svako društvo živi od privatnog sektora. Malo i srednje poduzetništvo su stupovi ekonomske stabilnosti svake zemlje. Privatni sektor bi trebao sa državnim sektorom ravnopravno sudjelovati u borbi za zapošljavanje mladih, te u mladima vidjeti potencijal i šansu za daljnji rast i razvoj. S druge strane mladi ljudi bi u privatnom sektoru trebali vidjeti dugogodišnjeg partnera sa kojim će započeti stvarati bolju ekonomsku budućnost.

Državni sektor (birokratski aparat) je sam po sebi prevelik i preskup.

U budućnosti će biti neophodno smanjenje birokratskog aparata, kako bi osigurali stabilniju ekonomiju cijele Europske Unije.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

www.drazenkatic.blogspot.de