četvrtak, 27. kolovoza 2015.

VIŠE PRAVEDNOSTI ZA SVE POREZNE OBVEZNIKE




Europska Unija želi više pravednosti za sve porezne obveznike.
Na održanomm sastanku šefova zemalja Europske Unije prošle godine u Briselu na dnevnom redu su bile teme "poreza i energije"!
1. Korporativno izbjegavanje plaćanaj poreza
Američki koncern Apple sa svojom strategijom izbjegavanja plaćanja poreza prošle je godine izazvao veliku debatu. U borbi protiv utaje i malverzacije porezom EU želi u budućnosti više kontrolirati internacionalne koncerne. Također se želi spriječiti da se koriste "trikovi" prilikom prijavljivanja i plaćanja poreza.
Na sastanku šefova u Briselu se istaklo da zemlje Europske unije gube godišnje 1 bilijun eura od „ne plaćanja" poreza. Dalje je istaknuto da je cilj bolja izmjena i kontrola bankovnih podataka za strance u cijeloj Europskoj Uniji.
Godinu dana nakon održanog sastanka šefova zemalja Unije veliki koncerni i tvrtke i dalje vrlo uspješno izbjegavaju plaćanje poreza matičnim zemljama. Na vrlo jednostavan način prebacuju sjedište tvrtki u zemlje "vrlo niskog poreza". Na taj način direktno se oštećuje ukupan proračun zemalja Europske Unije. U državnim kasama je znatno manje novca. Taj novac nedostaje za potrebne socijalne projekte, školstvo i zdravstvo.
Veliki koncerni i tvrtke, lukavo koristeći rupe u zakonu "neplaćanjem poreza" ostvaruju ekstra profit na uštrb svih građana Unije. Žalosno je da čak i neke crkvene organizacije koje su dužne plaćati porez koriste istu taktiku poput koncerana.
Nedavno sam vidio na televiziji da u jednoj europskoj "zemlji porezne oaze" postoji mala zgrada u kojoj su registrirane preko 3.000 tvrtki. Među njima su poznate velike europske tvrtke.
2. Bankovna tajna
Na sastanku je dalje utvrđeno da će bankovna tajna ostati i dalje netaknuta za građane Europske Unije. EU želi postići sporazum sa Švicarskom i Lihenštajnom o izmjeni bankovnih podataka.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je o novim planovima kontrole banaka iznijela da je to "veliki korak naprijed"!

Belgijski premijer Elio Di Rupo je izjavio da koncerni moraju podmiriti obaveze društvu.
Američki političari zamjeraju koncernu Apple da je preko irske kćerke-tvrtke izbjegao plaćanje visokih poreza u SAD-u. Općenito je poznato da Irska ima niske poreze za tvrtke. U svoju obranu irski premijer Enda Kenny je naveo da Irska nema specijalne dogovore sa pojedinim tvrtkama.

Ministri financija EU dobili su zadatak da do kraja 2013. godine dogovore zakon o plaćanju poreza na kamatnu dobit.
Austrija i Luksemburg se posebno obavezuju sudjelovati u automatskoj izmjeni bankovnih podataka za strance u EU.

Od navedenog u godinu dana je u Republici Hrvatskoj donijet zakon o plaćanju poreza na kamatnu dobit. Prosječno građanin RH ima 10.000 eura bankovne ušteđevine. Plaćanjem navedenog poreza državna blagajna će ojačati. Nadajmo se da će taj dodatni novac biti utrošen u potrebne projekte, prije svega suzbijanja siromaštva u Republici Hrvatskoj, te pomoć školovanju djece iz siromašnih obitelji.
3. Liberalizacija energetskog tržišta
Druga tema o kojoj se na sastanku u Briselu raspravljalo je bila cijena skupe energije za građane. Želja je bila građanima omogućiti korištenje energije po prihvatljivim cijenama, po mogućnosti iz održivih izvora energije.
Republika Hrvatska je jedna od zemalja sa posebno visokim cijenama energije, kako električne energije tako i plina.
Do prošle godine u našoj zemlji nije postojalo liberalno tržište energije, nego monopolističko.
HEP je u Republici Hrvatskoj bio jedini monopolist u prodaji električne energije. Električna energija je u našoj zemlji bila desetljećima nerealno skupa. Osiromašeno stanovništvo moralo je svake godine plaćati sve veću ratu struje.
Liberalizacijom tržišta energije i stupanjem na scenu slovenskog i njemačkog ponuđača struje nada stanovništva je bila da će se cijena struje sniziti. Mnogobrojne promidžbene akcije tri koncerna su obećavale pojeftinjenje. Također je i HEP najavio jeftiniju struju za "vjerne korisnike".
Stvarnost je danas potpuno drugačija. Ja u gradu Štutgaru svake godine plaćam sve skuplju električnu energiju. Također moja mama koja živi u Hrvatskoj nije profitirala liberalizacijom tržišta energije. Ona i dan danas plaća skupu mjesečnu ratu struje.
Par godina sam radio u području energetike i dobro upoznao filozofiju poslovanja velikih energetskih koncerana. Oni teže poput banaka maksimiranju profita. Taj profit kako u Njemačkoj tako i u drugim zemljama plaća krajnji potrošač. Dok god korištenje električne energije ne postane temeljno ljudsko pravo koncerni će i dalje krojiti politiku i cijenu energije u Europskoj Uniji.
 
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj trećoj knjizi “POSLJEDNJA RUŽA HRVATSKA”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „ Peleman Industries NV “
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
www.drazenkatic.blogspot.de



Nema komentara:

Objavi komentar