Žičana ograda koju Mađari grade na granici sa Srbijom
Foto: josip šeri
Dok iz dana u dan raste četiri metra visoka žičana ograda koju Mađari grade duž 175 kilometara granice sa Srbijom, nešto južnije migracijska tragedija ili opasnost, ovisno kako tko na to gleda, buja iz dana u dan.
Naime, podignuto je prvih nekoliko stotina metara tog “zida”, koji bi, prema najavama, trebao biti gotov do kraja godine. U Srbiju, pak, ulazi sve više migranata, koji, nakon što im Mađari zatvore prolaz prema “sretnijoj budućnosti”, neće ni trenutka razmišljati, nego će krenuti prema sljedećem potencijalnom prolazu, koji vodi preko Hrvatske. Potresni prizori očajnog mnoštva koje se na željezničkoj postaji u južnoj Makedoniji protekloga tjedna bez uspjeha pokušavalo na sve načine ugurati u već krcati vlak koji vodi “dalje” u potrazi za novim životom, najava su sličnih prizora koje bismo uskoro mogli vidjeti puno bliže nama. Velika većina izbjeglica na grčko-makedonskoj granici stigla je iz Sirije, bježeći od tzv. Islamske države, nakon neizvjesnog putovanja u pretrpanim čamcima. U pravilu ih vrlo malo ondje ostane, nego putuju dalje, prema Mađarskoj.
Schengen
Kako
Hrvatska nije u “Schengenu”, većina migranata ulaskom u nju ne bi
ostvarila svoj pravi cilj - zapadnu Europu, no nema sumnje da će sa
zatvaranjem prolaza prema Mađarskoj upravo u Hrvatskoj vidjeti priliku
da drugim putem iziđe na schengenske granice, prema Sloveniji ili opet
prema Mađarskoj, jer Mađarska prema Hrvatskoj nema ograda. Upravo to je
pred kamerama jučer izjavila nekolicina onih koji su sada u Vojvodini i
još nisu uspjeli “prekoračiti” “Schengen”. Ako ne prođu tamo prije
podizanja “zida”, tvrde, okreću se i - pravac: Hrvatska.Trenutno je, prema nekim procjenama, u Srbiji 90.000 migranata, s tim što svaki dan dođe i do 2000 novih. A Hrvatska sa Srbijom dijeli ne samo granicu na Dunavu nego i kopnenu granicu od nešto više od sto kilometara. Najugroženija će, prema mišljenju stručnjaka, biti područja oko Bajakova i Tovarnika, tj. područja oko trase glavnih prometnica, a, uza sve to, u Slavoniji (sve u Vukovarsko-srijemskoj županiji) ima i 12 zapriječenih cesta i putova prema Srbiji, koji nisu službeni granični prijelazi, tako da na istoku postoji realna opasnost od ulaska velikog broja migranata, iako su zasad svi pogledi migranata upereni u Srbiju i Mađarsku.
O tome svjedoče i objavljene brojke na stranici Policijske uprave vukovarsko-srijemske o nezakonitim prelascima državne granice ili izbjegavanju granične kontrole na području te županije. Broj onih koji su u tome uhvaćeni od 1. siječnja do 17. kolovoza ove godine gotovo je četiri puta manji nego u istom razdoblju 2014. godine, kada ih je bilo 571. U 66 ovogodišnjih slučajeva, u kojima je sudjelovalo 147 (samo muških) osoba, najviše ih je zabilježeno na područjima Postaje granične policije Bajakovo (26) i Policijske postaje Tovarnik (21). Najbrojniji su Sirijci (55) i Afganistanci (29).
Porozna politika
-
To je vjerojatno i preslik dijela onoga što se događa u Srbiji i
Mađarskoj, gdje većina njih zbog “Schengena” pokušava prijeći na
teritorij Mađarske. A ovdje ih čeka još jedna tvrda granica. Znači, to
je latentan problem, ali ga mi trenutno nemamo i ne osjećamo - rekao nam
je Domagoj Džigumović, glasnogovornik Policijske uprave
Vukovarsko-srijemske županije, uputivši nas za detaljnije informacije na
Upravu za granice.Politolog Anđelko Milardović upozorava kako vladajući nemaju definiranu ni imigracijsku ni demografsku politiku, nego računaju na poroznu europsku imigracijsku politiku, a ona je, kaže, isto dezorijentirana.
- Tko će, kada dođu izbori, u programu imati imigrantsku i demografsku politiku? Pa neće nitko. A ako se na vrijeme ne reagira, stvari mogu izmaknuti kontroli. To je pitanje broj jedan u Europi. To što govorim nije zastrašivanje, nego realna mogućnost za koju mi nećemo biti pripremljeni. Što ako nam dvije ili pet tisuća ljudi dođe u Slavoniju, što ćemo onda? Jer kada jednom netko tu dođe, teško je reći kuda će, iako bi to u pravilu bio tranzit - zaključuje Milardović temu o kojoj treba ozbiljno razmišljati državna vlast, ali i županijska u potencijalno najugroženijim područjima. Iako se ona danas, kao i nekada rat, čini dalekom, unatoč tome što se događa u našem susjedstvu.
Srbijanski potpredsjednik Vlade Ivica Dačić rekao je kako Srbija neće poput Mađarske izgraditi zid s Makedonijom kako bi spriječila ulazak migranata. Dodao je kako će izbjeglice koji prolaze kroz Srbiju biti preusmjerene na Hrvatsku i Bugarsku.
Igor BOŠNJAK
KOMENTAR:
Njemacka
ima prilican problem sa zbrinjavanjem izbjeglih. Jucerasnja emisija je
prikazala velike probleme u Berlinu, gdje izbjegli spavaju na otvorenoj
ulici i po parkovima jer nema dovoljno mjesta za njihovo zbrinjavanje.
Neki od izbjeglih dobiju od prihvatnih centara "papir" sa kojim mogu
traziti do 50€ prenociste u hotelu ili hostelu, medjutim malo tko ih
zeli primiti. Veliki problem muce i tranzicijske zemlje Srbija i
Makedonija. Zapravo veci je priliv izbjeglih nego sto postoje kapaciteti
za njihovo zbrinjavanje. Postavljanjem ograde na drzavnoj granici
izmedju Madjarske i Srbije val izbjeglih
ce se vjerovatno preusmjeriti na Republiku Hrvatsku. Da li nasa zemlja
ima dovoljno kapaciteta za prihvat izbjeglih. Ne smije se zanemariti da
je jos uvijek ljeto i da se izbjegli mogu primiti i pod satore, medjutim
nadolazeca zima ce cijelu situaciju dodatno iskomplicirati. Takodjer su
sve ucestaliji sukobi izmedju samih izbjeglih unutar "kampova" posebice
izmedju raznih etnickih i vjerskih skupina. Njemacka policija je jucer
dozivjela i prve napade izbjeglih na specijalne postrojbe. Kuda sve to
vodi? Da li smo se svi mi u Europskoj uniji preracnali te zbog sukrivice
u izazivanju ratova duz Sjeverne Afrike i Bliskohg istoka ponudili
pomoc izbjeglima kojoj zapravo nismo dorasli? Mnoga pitanja mozemo
postaviti, medjutim tesko da cemo pronaci neki racionalan odgovor.
Ugodan dan.
www.drazenkatic.blogspot.de
www.drazenkatic.blogspot.de
Nema komentara:
Objavi komentar