ponedjeljak, 17. kolovoza 2015.

VOLONTERSKI RAD KAO VAŽAN FAKTOR EKONOMSKE STABILNOSTI SVAKE ZEMLJE



Volontiranje je rad kao i svaki drugi. Donosi "dobit" onome za koga radimo u obliku proizvoda ili usluge, a mi za volontiranje ili ne ostvarujemo dohodak ili je visina tog dohotka u pravilu znatno niža od plaće redovnog zaposlenika!

Postavlja se pitanje: Zašto onda toliko ljudi sudjeluje u volonterskom radu?

U Njemačkoj svaki treći građanin je uključen u neki vid volonterskog rada. Znači oko 27 milijuna ljudi aktivno proizvodi, popravlja, podučava, gasi vatru, pruža prvu pomoć itd.
Taj volonterski rad ima u Njemačkoj ekonomsku godišnju vrijednost od oko 75 milijardi eura.
U volonterski rad su uključene sve tri generacije: mladi, ljudi srednje dobi i umirovljenici.
Usudio bi se tvrditi da se u Njemačkoj samo na nekoliko dana otkaže ukupan volonerski rad, kratkotrajno bi došlo do ekonomskog i socijalnog kolapsa zemlje.
Neki tipično volonterski poslovi su: Dobrovoljna vatrogasna društva, Crveni križ, Caritas, rad u staračkim domovima, volontiranje u sportskim i kulturnim društvima, volontiranje u političkim strankama i na političkim funkcijama itd.

Volontiranje je staro koliko i svijet. Uvijek je čovjek čovjeku pomagao.
U bivšem sistemu socijalističkog samoupravljanja bile su poznate "Omladinske radne akcije " u kojima su mladi ljudi sudjelovali u izgradnji cesta, vodovoda i sl.
Dobrovoljna vatrogasna društva i Crveni križ su vrlo stare institucije koje se temelje na volonterskom radu.

Koji su motivi volonterskog rada?

Volonterski rad nije dobno ograničen, kao ni spolom, kvalifikacijom, a niti materijalnim statusom.
Temeljni motivi volonterskog rada su:

  1. Stjecanje radnog iskustva. Ovaj motiv je pretežno vezan za mlađu generaciju učenika ili studenata koji nakon završenog školovanja trebaju stupiti u radni odnos. Volonterskim radom u nekoj od dobrovoljnih organizacija stječu dragocjena radna iskustva koja im kao reference odlično nadopunjuju molbu za posao.
  2. Socijalna odgovornost. Ovaj motiv je karakterističan za sve dobne granice. Svaki pojedinac je jedinka društva. Jedino socijalno stabilno društvo može ponuditi svim građanima socijalnu sigurnost (plaće, mirovine, zdravstveno osiguranje, dječje doplatke, naknade za nezaposlene, socijalnu pomoć). Volonterskim radom jačamo socijalnu stabilnost države, te samim tim i vlastitu socijalnu sigurnost.
  3. Socijalni kontakti. Taj motiv volonterskog rada je također jednak za sve. Svaki čovjek ima potrebu socijalnog kontakta. Ovdje bih mogao naglasiti pripadnike treće dobi koji žive sami. Njima volonterski rad pruža idealnu priliku da daju svoj "doprinos društvu", a pored toga vrijeme provedu u druženju sa drugim volonterima.
  4. Mogućnost ostvarenja stalnog radnog odnosa. Ovaj motiv je interesantan za mlađu generaciju nakon završenog školovanja. U njemačkim tvrtkama i koncernima često mladi ljudi nakon završenog školovanja idu 6 mjeseci volontirati. Na taj način stječu radno iskustvo, te se druže se sa zaposlenicima i pretpostavljenima. Volontiranjem stječu odličnu bazu da se natječu za slobodno radno mjesto koje tvrtka raspiše, odnosno da se zaposle u sestrinskoj tvrtci ili drugoj tvrtci koja ima isti ili sličan proizvodni proces.
  5. Suzbijanje negativnih simptoma prilikom nezaposlenosti. Svi koji smo bar jednom bili nezaposleni znamo kakav je to život. Kratko ga možemo okarakterizirati kao "Puno slobodnog vremena i malo novca".
  6. Nakon dobivenoga otkaza u tvrtci ljudi vrlo rijetko odmah pronađu drugi posao. Naknada za nezaposlenost je daleko niža od plaće pa nam ne omogućava jednaki životni standard, a i traje samo ograničeno vrijeme. Nakon dobivenoga ili datog otkaza u tvrtci prvi tjedan možemo ostati kod kuće, srediti misli i odmoriti se, otići sa prijateljima na piće. Možemo to učiniti još jedan tjedan, ali treći tjedan će polako početi kriza. Zaposleni prijatelji nemaju više vremena za nas, djeca idu u školu, supruga / suprug rade, televizijski program postaje dosadan. Da bi izbjegli negativne simptome koji prate nezaposlenost (egzistencijalne brige, dosada i monotonija, bezvoljnost, osjećaj manje vrijednosti itd.) idealno je da započnemo neki volonterski rad koji će nam pomoći da prevaziđemo period do novog zaposlenja ili nas čak odvesti na put do stalnog posla.
  7. Osjećaj "potrebnosti i vrijednosti". Ovi posljednji motivi su karakteristični posebno za treću generaciju. Potpuno pogrešan stav o trećoj generaciji je: "Odgojili su djecu, otišli u mirovinu i nikome više ne trebaju". Da bi umirovljenici ponovo dobili osjećaj da su potrebni zajednici i da poslovno još vrijede često se odlučuju na volonterski posao. Volonterski rad im ispunjava svakodnevnicu, omogućuje socijalne kontakte, te daje potpuni osjećaj "potrebnosti i vrijednosti".

U zemljama južne, jugoistočne i jugozapadne Europe do posljednjih godina volonterski rad je bio čak i rijetkost. Polako se probija svijest o potrebi volontiranja kao društvene i socijalne komponente, te komponente podržavanja ekonomske stabilnosti države.

U Republici Hrvatskoj je 31.05.2012 pokrenuta akcija za suzbijanje nezaposlenosti mladih – "Volontiranje za1600 kuna mjesečno + mirovinsko osiguranje".
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske je objavilo da je tijekom 2012. godine 9.583 osoba volontiralo, te je do 25. travnja 2013:
  • 2.538 osoba ponovo u evidenciji nezaposlenih
  • 3.084 osoba je zaposleno nakon isteka mjera

Mjere volontiranja u Republici Hrvatskoj su namjenjene osobama višeg i visokog obrazovanja do 29 godina koje nemaju više od 6 mjeseci radnog iskustva u svome zanimanju i mladima do 25 godina sa završenom srednjom školom bez radnog iskustva.

U Republici Hrvatskoj postoje 4 regionalna volonterska centra: Zagreb, Rijeka, Split i Osijek. Volontirati se može u udrugama, zakladama, vjerskim zajednicama, sindikatima, turističkim zajednicama, javnim ustanovama, tijelima državne uprave, te jedinicama lokalne samouprave.

Najčešća područja volontiranja u Republici Hrvatskoj su:
  • socijalne aktivnosti za djecu i mlade
  • rad sa siromašnim, starijim i osobama sa invaliditetom
  • briga za životinje
  • domene ljudskih prava, kulture, sporta i zaštite okoliša

Svi znamo da je volonterski rad koristan rad kako za društvo tako i za pojedinca. Za njega volonter dobiva ili malo novca ili ništa, međutim volonterskim radom se nerijetko otvaraju neka "vrata u životu" koja inače sami ne bi otvorili. Volontiranje jača duh zajedništva.

Uz sve nabrojene pozitivne aspekte još uvijek postoji otpor volonterskom radu u zemljama južne, jugoistočne i jugozapadne Europe. Nadajmo se brzom zaokretu.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.
www.drazenkatic.blogspot.de
 



Nema komentara:

Objavi komentar