utorak, 18. kolovoza 2015.

GOTOVO DVIJE TISUĆE VOJNIKA TUŽILO DRŽAVU Ministarstvo obrane gubi milijune zbog neplaćanja prekovremenih sati+ KOMENTAR

Citirani tekst je iz portala "Jutarnji.hr", dana 18.08.2015
  • Robert Fajt / CROPIX
Gotovo 2000 vojnika tužilo je državu zbog razdoblja u kojem im nisu posebno plaćana dežurstva, straže, tereni...
Razvodnik Inženjerijske bojne Dejan Stojaković iz Belišća te vozač u Inženjerijskoj bojni Goran Begović iz Valpova djelatnici su MORH-a koji su nakon višegodišnje sudske bitke na Općinskom sudu u Valpovu nedavno dobili zadovoljštinu veću od 232.000 kuna. Toliko im MORH mora isplatiti za sve neisplaćene prekovremene sate na straži i na terenu, za odrađena dežurstva...

‘Bili smo zakinuti’

Prema presudi, Begoviću je pripalo 130.756,02 kune s kamatom, a Stojaković je prošao nešto “slabije” te mu poslodavac mora isplatiti 101.625,94 kune u bruto iznosu sa zateznom kamatom. Na tužbe su se odlučili sredinom 2011. godine, baš kao i 2000 drugih kolega - od niskorangiranih do visokorangiranih MORH-ovaca. Svi se redom smatraju zakinutima, a da je doista tako svjedoči i val presuda koje MORH na tjednoj razini gubi i po nekoliko, a za što na godišnjoj razini izdvoji više od 50 milijuna kuna. Naime, Stojakoviću MORH od listopada 2008. nije isplaćivao dodatne sate za dežurstva, straže, vojne vježbe na terenu. Pokušao je mirno riješiti spor, no na njegov zahtjev od 30.000 kuna nitko nije reagirao pa je financijsko-knjigovodstveni vještak izračunao da Stojaković ima pravo na tri i pol puta više! Begović je, pak, ostao uskraćen za dodatke od srpnja 2008. godine do prosinca 2010.godine.

Odbacivali prigovore

U oba slučaja MORH se kao po nekoj špranci usprotivio tužbama smatrajući da su tužbeni zahtjevi neosnovani i da je nastupila zastara potraživanja. U odgovorima na tužbu MORH je naveo i kako je prekovremeni rad obojice djelatnih vojnih osoba reguliran čl. 97. Zakona o službi u Oružanim snagama RH te se isti primjenjuje kao lex specialis. Odnosno da je Zakonom o službi u OS-u bilo propisano da djelatna vojna osoba ne ostvaruje pravo na plaću za prekovremeni rad ako postoji mogućnost preraspodjele radnog vremena, kao i da se dežurstva uređuju rasporedom dnevnog i tjednog radnog vremena.
- Djelatnicima je redovito isplaćivana naknada za rad na terenu i stražarsko osiguranje na izdvojenim mjestima, a svaki rad dulji od osam sati bio je kompenziran slobodnim danima - tvrdi još MORH.
No Stojaković je na to objasnio edukativno “kako terenski dodatak nema nikakve veze s utuženom tražbinom jer predstavlja drugi pravni institut, odnosno naknadu za prekovremeni rad”. Stojakovićevi kolege su posvjedočili kako je, u nizu poslova, Stojaković radio i na sječi drva, utovaru i istovaru, ponekad i po pet sati prekovremeno.
Isto je ponovio i Stojakovićev nadređeni rekavši da je bilo dana kada se “radilo od mraka do mraka po četiri dana zaredom”.

Tužitelji i svjedoci

- U MORH-u radim kao vozač samoistovarivač. Dnevno sam imao i po pet sati viška. Svi vozači su u tom vremenu na plaću primali 75 kuna dnevnog dodatka, a bilo je dana kada sam radio po cijele vikende i nisam u zamjenu dobio slobodne dane - objasnio je pak Begović sucu. Jedan od svjedok u postupku bio je njegov umirovljeni kolega koji je već dobio istu takvu bitku.
Prije nekoliko mjeseci iz MORH-a su za Jutarnji list potvrdili da na sudovima vode oko 4000 radnih sporova, od kojih polovica otpada na potraživanja zaposlenika koja bi mogla koštati 100-tinjak milijuna kuna. Od toga petinu čine sudski troškovi.

KOMENTAR:

Kada sam kao drzavni sluzbenik radio u Zagrebu imao sam prekovremene sate. Nitko od mojih kolega koliko mi je bilo poznato nije dobio nikakvu naknadu za provredeno vrijeme na prekovremenom poslu. Smatralo se da kao drzavni sluzbenici imamo radno vrijeme 24 sata na dan i da je to posve normalno. Posve normalno je bilo bez ikakve naknade raditi subotom ili nedjeljom, raditi turnus 12-12 nekoliko mjeseci itd, a sva za placu od 8 satnog radnog dana. Kako tako nesto moze biti normalno? Radnik treba biti placen za svoj rad, bez obzira da li radi u privatnom ili drzavnom sektoru. Neoliberalni kapitalizam ima jedan jedini cilj, a to je da bogati budu jos bogatiji naracun siromasnih. Takav kapitalizam prakticira se danas gotovo u cijelom svijetu. Rezultati su danas posve vidljivi. Ugodan dan.

www.drazenkatic.blogspot.de

Nema komentara:

Objavi komentar