STATUSNI SIMBOL REPUBLIKE HRVATSKE

Razmišljao sam o nekom konkretnom projektu koji bi bio dovoljno atraktivan i unosan, te ujedno statusno predstavljao Republiku Hrvatsku.

Svaki grad ili država imaju svoj statusni simbol koji ih predstavlja u zemlji i svijetu. To može biti neka građevina, spomenik, manifestacija, npr. Ajfelov toranj u Parizu, Oktobarfest u Minhenu, tvornica mercedesa u Štutgartu itd.

Ono na što smo svi mi slabi i spremni investirati novac su djeca.

Moj prijedlog statusnog simbola Republike Hrvatske je izgradnja VELIKOG TERAPIJSKO-REHABILITACIJSKOG CENTRA ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA ILI DJECU SA TEŠKOĆAMA U RAZVOJU.

Danas ima jako puno djece koja imaju neku vrsti invaliditeta ili teškoće u razvoju. U zemljama trećeg svijeta svako peto dijete ima neku vrstu invaliditeta. Procjenjuje se da oko 1 milijarda ljudi pripada u tu skupinu.

Terapijsko rehabilitacijski centar bi imao dvije temeljne vrste terapije:

1. Terapija konjima (terapijsko jahanja)
2. Terapija dupinima

Pošto posjedujemo Jadransko more otvaranje takvog terapijskog centra ne bi predstavljalo problem. Također jahaćih konja ima dovoljno za tu namjenu. Centar bi trebao biti smješten na obali ili na jednom većem Jadranskom otoku. Potrebni bi bili otvoreni i zatvoreni bazeni sa morskom vodom za terapiju dupinima. Potrebno bi bilo nabaviti dupine i trenere koji bi izučili prvu generaciju naših terapeuta.

U Španjolskoj sam vidio kako treneri dupina izvode zajedno sa njima senzacionalne točke predstave u otvorenim bazenima. Mislim da bi kooperacija sa španjolskim trenerima u fazi uhodavanja posla "terapijskog liječenja dupinima" bio dobar poslovni potez.

Pored toga centar bi morao imati sve potrebne popratne objekte za smještaj i odmor roditelja djece koja se nalaze na liječenju. A to konkretno znači kompletnu medicinsko rekreacijsku ponudu.

Od medicinsko rekreacijske ponude bilo bi važno ponuditi:

• sistematski / općeniti pregled gostiju (djece roditelja)
• dentalne usluge (popravak zubiju, ugradnja - implantacija zubi, izrada zubnih fiksnih proteza)
• medicinska masaža i akupunktura
• večeri meditacije i yoge
• dnevni sportsko rekreativni programi: fitness, vožnja bicikla, norden walking, wellness i sportsko-rekreativno plivanje itd.

Znači kompletno sve sto se danas uopće može dobiti na modernom europskom turističkom tržištu.

Centar bi morao nuditi samo biološku prehranu, sa dodatnom ponudom za vegetarijance.

Zapošljavao bi sve profile ljudi: od medicinskoga osoblja, sportske i medicinske terapeute, psihologe, trenere sporta, liječnike tradicionalne europske i kineske medicine, animatore, učitelje yoge i meditacije, učitelje stranih jezika, prevodioce, hotelske djelatnike itd.

U samome centru i oko njega bila bi dozvoljena jedino upotreba vozila na električni pogon: od vozila dostave, električnih bicikala, motora pa do manjih električnih automobila koje bi korisnici centra mogli koristiti prilikom odlaska u grad ili za vrijeme popodnevnoga izleta.

Centar bi morao obilovati raznim radionicama te obavezno ergoterapijom. Mogućnost učenja stranih i hrvatskog jezika, te plesa u večernjim satima moglo bi biti dodatni dio programa. Svakodnevnu večernju animaciju odradili bi profesionalni animatori, a jutarnji fitness treneri sporta.

Ako bi napravili takav jedan centar bili bi jedinstveni u cijeloj Europi. Zbog blage mediteranske klime centar bi imao mogućnost rada 12 mjeseci na godinu.

Financiranje izgradnje takvog jednog centra također ne bi bio problem, većim dijelom bi se financirao kroz fondove Europske Unije.

Možda Vam na prvi pogled to sve izgleda utopijski, ali nisam naveo niti jednu stvar koju već nisam vidio da postoji.

To je moja ideja za doprinos zdravlju djece, doprinos zapošljavanju, doprinos inovaciji, te doprinos humanosti.

Uvijek sam se pitao koji je statusni simbol Republike Hrvatske. Da li su to Plitvička jezera, grad Dubrovnik, Sinjska alka ili Jadransko more?

Sve navedene stvari su simboli ali su ti simboli starije povijesti. Jedan novi simbol koji bi reprezentirao Republiku Hrvatsku kao inovativnu, humanu i modernu zemlju nedostaje.

Mi trenutno posjedujemo resurse, kapacitet i financije kroz fondove Europske Unije za taj projekt.

Republika Hrvatska čeka na izgradnju svog statusnog simbola modernog doba!

 

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/modernom-ekonomijom-u-bolju-zajedni%C4%8Dku-budu%C4%87nost

Dražen Katić

Ne dopustite da vam unište biznis - pet savjeta kako zaštititi tvrtku od cyber napada i virusa

Tekst je citiran iz online portala "Jutarnji.hr", dana 14.04.2016

 http://novi.jutarnji.hr/biznis/tvrtke/ne-dopustite-da-vam-uniste-biznis-pet-savjeta-kako-zastititi-tvrtku-od-cyber-napada-i-virusa/2884736/

"Male tvrtke na udaru cyber napada nalaze se u puno nepovoljnijoj situaciji od velikih budući da najčešće nemaju tehničku infrastrukturu boriti se protiv zlonamjernih hakera. Napadi na male tvrtke rijetko kada dospiju u medije, no šteta koja se njima učini ovim putem često može uništiti posao tvrtke ili obrta. U nedostatku robusnih informatičkih odjela, implementirajući ove savjete male se tvrtke mogu zaštititi od većine cyber napada.

1. Dobro je imati snažne i komplicirane šifre
Koliko god vaši zaposlenici negodovali da šifre ne mogu zapamtiti, dobro je znati da su komplicirane i raznovrsne šifre ključne za sigurnost vaše tvrtke.

Kako izgleda dobra, odnosno snažna šifra? Preporuča se da šifra mora sadržavati i velika i mala slova, brojeve te simbole. Optimalna duljina šifre je od osam do 12 znakova, a ključno je da vaše šifre ne sadržavaju nikakve osobne podatke, česte riječi okrenute naopako i da slova ne budu blizu na tipkovnici. Šifre bi u tvrtkama trebalo mijenjati svakih 90 dana, no to treba biti i češće ako poslujete s osjetljivim podacima.
 

2. Firewall i antivirusna zaštita su apsolutno esencijalni
Kako bi vaša mreža i svako pojedino računalo u toj mreži bili zaštićeni ova dva programa instalirajte prvog dana pokretanja tvrtke.
Firewall ja zadužen za kontroliranje internetskog prometa koji dolazi prema vašoj mreži, a u slučaju da nešto nepoželjno ipak prođe tu liniju zaštite, antivirusni program će vas zaštititi.
Antivirusni program je vaša posljednja linija obrane. Preporučljivo je odlučiti se za jednu od velikih tvrtki te kod njih kupiti i firewall i antivirusni program kako ne bi bilo kolizije i problema zbog rasparenih programa.
3. Osigurajte svoje laptope i mobitele
 Zbog svoje prenosivosti i današnje neophodnosti za poslovanje svake tvrtke, laptopi i mobiteli moraju biti jednako sigurni kao i vaša stolna računala i serveri. U oba slučaja se preporuča enkripcija podataka koja će promijeniti kako oni izgledaju na tvrdim diskovima.
  U slučaju mobitela, preporuča se da ga zaštitite šifrom kako biste je morali unijeti svaki put nakon svakog paljenja screensavera. To je najmanje što možete učiniti u slučaju da vam mobitel ispadne u taksiju ili vam ga netko ukrade u tramvaju. Na mobitelima također valja uključiti opciju brisanja podataka s udaljenosti kako bi u slučaju krađe ili gubitka on postao beskoristan.

4. Ažurirajte programe i arhivirajte podatke redovito
 Kako bi vaši sustavi bili potpuno zaštićeni. Programi koje koristite moraju biti ažurirani do posljednje dostupne stabilne verzije. Mnogi programi će ovo raditi sami od sebe, no kod nekih je potrebno provjeriti jesu li ažurirani pa to radite u pravilnim intervalima.
Osim ažuriranih programa, kako biste bili sigurni od hakerskih napada i sigurnosnih propusta, važno je da vaša tvrtka vodi funkcionalnu arhivu svih dokumenata. Arhiviranje na eksterne tvrde diskove ili u cloud servise treba se raditi svaki tjedan, a u nekim slučajevima čak i svaki dan.
 

5. Educirajte osoblje da oprezno rukuje emailom, porukama i internetom
 Nije neobično da neki zaposlenik slučajno i bez loše namjere klikne na nešto što ne smije te time ugrozi sigurnost svog računala, a samim time i cijele poslovne mreže. Visoko na listi prioriteta svake tvrtke treba biti edukacija zaposlenika o ponašanju na internetu.
Kako biste ograničili mogućnost instalacije štetnih programa, dobro je omogućiti opciju da administrator svih računala u tvrtki mora šifrom odobriti svaku instalaciju novog programa. Sumnjive emailove, kao ni sumnjive linkove koje dobivate u porukama nemojte nikada otvarati.

KOMENTAR:

Male tvrtke ce biti rijedje izlozene profesionalnim hakerskim napadima kojima je cilj kradja podataka iz razloga jer je i sama dobit daljnjom prodajom tih podataka mala. Softver koji koristimo kao radne programe u malim tvrtkama je cesto najveca opasnost. Taj softver cesto sadrzi prikrivene programe (trojance) koji neprestano dok smo u internetu salju podatke proizvodjacu softvera. On te podatke koristi takodjer u komercijalne svrhe stvarajuci profil o maloj tvrtci s ciljem prodaje moguceg dodatnog softvera ili nekog drugog programa. Pravim hakerskim napadima su izlozeni vrlo veliki koncerni, drzavne institucije, obavjestajne sluzbe itd. Tu je steta velika i za hakere takodjer veliki izazov. Dok smo u internetu nije moguce nasu malu tvrtku ili osobno racunalo zastititi od virusa ili spijunaze. Pored gore navedenih 5 savjeta dobro je imati na umu kako privatno tako i u tvrtci da koristimo jedan jedini antivirusni program. Dobar dio ljudi ima instalirana 2 ili cak vise antivirusnih programa koji rade jedan protiv drugoga, koce racunalo i ne detektiraju pojavu virusa ili spijunaznih programa. Takodjer je bitno u periodicnim vremenskim razmacima aktualizirati nas antivirusni program jer se on stalno razvija i obrambeno prilagodjava novo napisanim virusima. Pored aktualiziranja antivirusnog programa potrebno je periodicno skenirati nas softver antivirusnim programom kako bi on unistio moguce viruse koji se nalaze na racunalu koje koristimo. Ako imamo i najskuplji antivirusni program koji ne aktualiziramo i ne skeniramo nas softver tada nam je beskoristan. Vazne podatke koje imamo na racunalu ali i privatno dobro je pohraniti na eksterni "hard disk" koji nema internet pristup. Na taj nacin osigurati cemo dugorocno nase podatke i sprijeciti kontinuirano spijuniranje nasih (starih) podataka od razlicitih softverskih tvrtki te drugih "interesanata". Ako zelimo 100% zastitu nasih podataka tada racunalo kojim obradjujemo te podatke ne smije imati pristup internetu. 

Ugodan dan:

Drazen Katic

"DER ROTE DRACHE"

"Der rote Drache"

46,0 x 32,0 cm

Papier, Acryl

28.05. 2015 Stuttgart

https://www.facebook.com/Atelier-DK-Freie-Kunst-320359054835245/

SHARE ECONOMY

„Share economy“ je pojam koji je prvi uveo ekonomist Martin Weitzman (univ. Harvard). On tvrdi da dijeljenjem predmeta i dobara svi povećavamo ekonomski standard. Slijedeća slika nam prikazuje kompliciranu shemu funkcioniranja „share economy“ koju ćemo drugom prilikom pojasniti.

http://wirtschaftslexikon.gabler.de/Definition/sharing-economy.html?extGraphKwId=688938792

Ono šta ću ovaj puta učiniti jest objasniti funkcioniranje „share economy“ riječnikom običnog čovjeka.

„Share ekonomy“ pojednostavljeno znači da predmete i dobra koja stalno ne koristimo dijelimo sa drugim ljudima te tako svi profitiramo. Uzmimo jednostavan primjer. U našoj ulici je izgrađena infrastruktura za brzi internet. Pošto vam je već dojadio vaš spori internet i otvaranje stranica koje ponekad traje i 5 sekundi, odlučili ste sklopiti novi ugovor ugovor s telekomunikacijskim ponuđačem za „brzi internet“. Sada konačno možete surfati brzinom svjetlosti. Jedini problem je taj što internet koristite samo navečer pošto cijeli dan provodite na poslu. Prije nekoliko dana u vašu zgradu se doselila mlada studentica i to baš u stan do vašega.

Nakon formalnog upoznavanja koji je predhodnica dobrosusjedskih odnosa mlada dama vam se požalila da nema internet u stanu te da ga ponekad u toku dana treba.
Vi kao pravi kavalir predložili ste joj da uz simboličnu financijsku naknadu može tijekom dana koristiti vaš internet, pošto vi sada posjedujete super brzi WLAN. Tako je i bilo. Vaša nova susjeda koristila je tijekom dana internet preko vašeg WLANA, a vi ste surfali u večernjim satima. Pošto mlada stedentica povremeno radi preko „studentskog servisa“ uredno vam plaća dogovorenu naknadu za internet.
Na taj način ste novi super brzi internet „podijelili-share economy“ u toku dana kada ga uopće ne koristite, zaradili mali džeparac, a vaša susjeda je za simboličnu naknadu dobila svakodnevni pristup internetu. U poslovnom žargonu ostvarena je „win-win“ situacija.
Naravno pored dijaljenja našeg WLANA i mnogobrojne druge stvari mogu se podijeliti.

„Share ekonomy“ pronalazi plodno tlo u slijedećim područjima:

1. World Wide Web (www.)
   Današnje znanje i informacije možemo konzumirati ne samo preko knjiga, časopisa, novina, TV-a, već i preko interneta. Korisne informacije ili znanje možemo vrlo jednostavno „podijeliti“ putem e-maila ili preko društvenih mreža (facebook, twitter, xing itd.). Od tih informacija profitirate vi kao „pošiljalac“, ali i drugi konzumenti drustvenih mreža u svojstvu „primaoca“. „Share economy“ se danas smatra i elementom web 2.0 - kao važnog društvenog trenda.
   
2. Područje gospodarstva
   U tom području najpoznatija primjena „schare economy“ je dijeljenje automobila ili „car sharing“. Također postoji i dijeljenje skupih muzickih instrumenata.
   Od 2005. godine postalo je atraktivno dijeljenje vrtova odnosno zemljišnjih parcela nazvano „gardensharing“. Također noviji trend obilježava dijeljenje stanova između 2 ili više studenata, dijeljenje kuća za odmor ili vikendica među poznanicima ili čak neznancima. Može se podijeliti mali ribarski brod ili čak velika jahta ako ju neprekidno ne koristite.
   Zadnjih godina je postala atraktivna zamjena ili dijeljenje stanova. Vi želite putovati u Australiju i provesti tamo nekoliko tjedana, međutim nemate dovoljno novca. Tada pronalazite u internetskoj platformi za dijeljenjem stanova osobu koja želi provesti nekoliko tjedana u zemlji i gradu u kojem vi živite. Kada obostrano dogovorite datum posjete postajete sudionici „flat sharing-a“ te za mali novac uživate u dugom godišnjem odmoru.
   
3. Područje poljoprivrede
   U području poljoprivrede „share economy“ je pala na plodno tlo. Moderna poljoprivreda podrazumijeva korištenje skupe mehanizacije. Manja poljoprivredna dobra (OPG) najčešće nisu u mogućnosti kupiti skupe strojeve i mehanizaciju. Međutim „share economy“ priskače i u tom slučaju u pomoć.
   Skupocjene kombajne, kosilice, strajeve za berbu krumpira te drugog povrća možemo „dijeliti“ sa našim susjedima uz dogovorenu financijsku naknadu. Na taj način profitiraju sve strane. Također 2-3 manja poljoprivredna gospodarstva mogu u dogovoru kupiti skupi poljoprivredni stroj te ga zajednički koristiti.
   
4. U području Crowdsourcing-a
   Pored dijeljenja mašina i dobara razvila se strategija dijeljenja „slobodnih ljudskih resursa“ posebice u područjima mikro-poslova. Drugim riječima ako ste korisnik „crowdsourcinga“ tada ćete ponekad obaviti neki mali posao za tvrtku u kojoj radite. U tvrtkama se najčešće „Crowdsourcing“ koristi kod kratkih zahvata u poboljšanju tehnoloških procesa ili kod inovacija. Na taj način tvrtka štedi na angažiranju skupih eksternih stručnjaka, a vi kao „prosument“ imate mogućnost osobno utjecati na dizajn novog proizvoda, vrstu materijala koja se koristi i sl. U „Crowdsourcingu“ za mikro-posao koji ste obavili možete dobiti „financijsku nagradu“ ili ste posao obavili „volonterski“.
   

„Share economy“ je proizišla iz potrebe uštede resursa (sirovina), nedostatka financijskih sredstava, povećanja svijesti o održivosti, ali kao i revolt protiv pretjeranog konzumiranja proizvoda i usluga. Stara hrvatska uzrečica koja govori da se sve može podjeliti osim „automobila i žene“ poprilično je u pravu.
Prošle sam godine s prijateljem bio na jednom predavanju o „share economy“ koje je organizirao „Daimler und Benz Stiftung“. Predavač je bio mladi profesor Dr. David M.Woisetschläger sa tehničkog univerziteta Braunschweig koji nam je na interesantan način prezentirao ekonomiju dijeljenja.
http://blog.daimler.de/2014/12/12/share-economy-wird-besitz-bedeutungslos-2/
Nakon završenog predavanaj koje je održano u sali za konferencije „Mercedes-Benz muzeja“ bili smo pozvani na snack. U ugodnoj atmosferi diskutirali smo o prethodnoj temi. Razgovarajući o „car sharing-u“ moj prijatelj je iznio stav da on svoj privatni automobil ne bi ni u kome slučaju dijelio. Iako se nejgova izjava protivi principima „share economy“ meni ga je bilo lako razumijeti. U Baden-Württembergu je osobni automobil svetinja. On se zaista ne dijeli. U Njemačkoj je svako 5. radno mjesto direktno ili indirektno vezano za automobilsku industriju.
Smatram da će u nadolazećem periodu koje će biti općenito obilježeno nedostatkom resursa te smanjenom kupovnom moći građana „share economy“ dobiti dodatno na važnosti.
Svako od nas može si postaviti pitanje: „Moram li taj proizvod zaista kupiti ili ga mogu iznajmiti, odnosno podijeliti“.
Ja nisam protivnik razvoja i tehnološkog napretka. Međutim u društvu potrošnje u kome se nemilosrdno uništavaju resursi te krade budućnost nadolazećim generacijama osobno zastupam „share economy“ ispred „društva konzuma“!

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!

Prvi puta knjiga je objavljena u ožujku 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/izazovi-globalizacije-u-%C2%A021-stolje%C4%87u

Dražen Katić

 

"DIE PROPORTION"

"Die Proportion"

35,0 x 50,0 cm

Karton, Bleistift

05.05.2015 Stuttgart

 

https://www.facebook.com/Atelier-DK-Freie-Kunst-320359054835245/

TOPLINA IZ LOKALNIH IZVORA BIOMASE

Clanak je citiran iz online portala "agroklub", dana 13.04.2016

"Istok Hrvatske nekada je bio poznat po drvnoj industriji. Nažalost, proteklih dvadesetak godina, kao i mnoge druge industrijske grane, i ova je gotovo u potpunosti nestala. No, potencijal je tu. Velik je i svakako ga treba iskoristiti.
"Na prostoru županije još uvijek više tisuća hektara nije u sustavu poticaja, čak nije ni prepoznatljivo u smislu njihovog valjanog korištenja. Ljudi zanemaruju to što imaju, a ljubomorno čuvaju. U pravilu, imamo prilično nesređeno stanje sa neprepoznatljivim potencijalom te se moramo kao struka malo više pozabaviti time. Imamo površine i razloge da poljoprivreda pridonese energetskoj učinkovitosti, odnosno i samodostatnosti lokalne zajednice", ističe Andrija Matić, pročelnik UO za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.

Brzorastuće vrste drveća pogodne za biomasu

Upravo te površine idealne su za provođenje europskog projekta. Riječ je o kulturama kratkih ophodnji, modernoj poljoprivrednoj djelatnosti koja proizvodi drvnu sječku za dobivanje energije. Riječ je o brzorastućim vrstama drveća koje se ovisno o klimatskim uvjetima, karakteristikama tla i dostupnosti vode sade ručno ili strojno. U Hrvatskoj se sade crna joha, breza, grab, kesten, jasen, bagrem, topola i vrba. Ciljana područja energetskog instituta Hrvoje Požar su Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija.
Željka Fištrek, istraživačica na energetskom institutu Hrvoje Požar ističe: "Organiziramo seminare za poljoprivrednike, upravitelje javnim zemljištem i potencijalne korisnike drvne sječke i peleta."

Na našem području ljudi još uvijek nisu dovoljno upoznati s prednostima koje sa sobom donosi proizvodnja peleta i općenito iskorištavanje biomase. Tek posljednjih desetak godina počinje se intenzivirati poticanje proizvodnje, zahvaljujući integraciji u Europsku uniju.

Pelet upola jeftiniji od lož ulja

Josip Faletar, predsjednik Klastera Slavonski hrast govori: "Sad se polako pokreće svijest ljudi i u ekonomskim razlozima jer je pelet u odnosu na lož ulje jeftiniji u pola, a u odnosu na plin otprilike za PDV. Mi kad kupimo pelet razvijamo naše firme u regionalnom razvoju. Od 100 kubika trupaca, imate 20 kubika parketa, poda ili vrata, a 80% je drvni ostatak. Ako taj ostatak oplemenite, date mu neku dodatnu vrijednost, time se i dodatno zapošljava ljude."
U čitavoj priči ne smije se zanemariti ni ekološka komponenta, koju potenciraju europske politike.
"U usporedbi sa fosilnim gorivima, to je jedan energent koji je čišći, koji je CO₂ neutralan te je zbog toga pogodniji za gradove", ističe Željka Fištrek.

Potiče se domaća proizvodnja

U našim krajevima postoji svojevrsna tradicija grijanja na biomasu, no riječ je o ogrjevnome drvetu.
Pozitivan primjer za ovu priču dolazi iz Vukovara, gdje je gradska tvrtka odlučila kotlovnicu, koja je do tad radila na lož ulje, zamijeniti i prijeći na pelete.
Prelazak na biomasu isplativ je građanima, posebice ustanovama, iz nekoliko razloga. Osim što je sirovina jeftinija, prelazak na nov sustav moguće je u visokom postotku sufinancirati iz Europskih fondova, smanjuje se emisija štetnih plinova, a ujedno potiče domaća proizvodnja."

KOMENTAR:

Pelet kao sirovina za proizvodnju topline je atraktivan posto je jeftiniji od loz uja, ugljena ali i ogrijevnog drva. Medjutim jedino pelet koji se dobije iz brzorastucih vrsta drvca i otpadnog drva je jeftiniji od ogrijevnog drveta. Kod brzorastucih vrsta drveca potreban je oprez. Pokazalo se da su unisteni veliki dijelovi prasuma u juznoj americi bas u borbi za proizvodnju palminog ulja i brzorastucih vrsta drveca. I jedno i drugo su monokulture koje donose dobit koja je manja od stete koja je ucinjena krcenjem prasuma. U Republici Hrvatskoj sadnja brzorastuceg drveca za proizvodnju peleta dovela bi do istog efekta kao i u Juznoj Americi. Domaca vrsta drvece poput hrasta, javora, bukve morala bi se iskrciti da se dobiju povrsine za brzorastuce drvece. To bi generalno dovelo do pojave monokultura u podrucju suma sto je dugorocno veca steta od koristi. Kada govorimo o CO2 neutralnost vrlo je vazno napomenuti da jedino ono posjeceno drvo koje je kao pelet ili ogrijev spaljeno je CO2 neutralno ako se nadomjesti novim drvetom. Neutralno ne postaje cinom sadnje vec kada poraste te apsorbira istu kolicinu CO2 kao posjeceno drvo. Pelet kao sirovina je atraktivan te za prirodu ugodniji od fosilnih goriva, medjutim jedino dok se proizvodi od otpadnog drva. Brzorastuce drvece kao monokultura se pokazaolo kao mac sa dvije ostrice. 

Ugodan dan.

Drazen Katic