"Istok Hrvatske nekada je bio poznat po drvnoj industriji. Nažalost, proteklih dvadesetak godina, kao i mnoge druge industrijske grane, i ova je gotovo u potpunosti nestala. No, potencijal je tu. Velik je i svakako ga treba iskoristiti.
"Na prostoru županije još uvijek više tisuća hektara nije u sustavu poticaja, čak nije ni prepoznatljivo u smislu njihovog valjanog korištenja. Ljudi zanemaruju to što imaju, a ljubomorno čuvaju. U pravilu, imamo prilično nesređeno stanje sa neprepoznatljivim potencijalom te se moramo kao struka malo više pozabaviti time. Imamo površine i razloge da poljoprivreda pridonese energetskoj učinkovitosti, odnosno i samodostatnosti lokalne zajednice", ističe Andrija Matić, pročelnik UO za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.
Brzorastuće vrste drveća pogodne za biomasu
Upravo te površine idealne su za provođenje europskog projekta. Riječ je o kulturama kratkih ophodnji, modernoj poljoprivrednoj djelatnosti koja proizvodi drvnu sječku za dobivanje energije. Riječ je o brzorastućim vrstama drveća koje se ovisno o klimatskim uvjetima, karakteristikama tla i dostupnosti vode sade ručno ili strojno. U Hrvatskoj se sade crna joha, breza, grab, kesten, jasen, bagrem, topola i vrba. Ciljana područja energetskog instituta Hrvoje Požar su Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija.Željka Fištrek, istraživačica na energetskom institutu Hrvoje Požar ističe: "Organiziramo seminare za poljoprivrednike, upravitelje javnim zemljištem i potencijalne korisnike drvne sječke i peleta."
Na našem području ljudi još uvijek nisu dovoljno upoznati s prednostima koje sa sobom donosi proizvodnja peleta i općenito iskorištavanje biomase. Tek posljednjih desetak godina počinje se intenzivirati poticanje proizvodnje, zahvaljujući integraciji u Europsku uniju.
Pelet upola jeftiniji od lož ulja
Josip Faletar, predsjednik Klastera Slavonski hrast govori: "Sad se polako pokreće svijest ljudi i u ekonomskim razlozima jer je pelet u odnosu na lož ulje jeftiniji u pola, a u odnosu na plin otprilike za PDV. Mi kad kupimo pelet razvijamo naše firme u regionalnom razvoju. Od 100 kubika trupaca, imate 20 kubika parketa, poda ili vrata, a 80% je drvni ostatak. Ako taj ostatak oplemenite, date mu neku dodatnu vrijednost, time se i dodatno zapošljava ljude."U čitavoj priči ne smije se zanemariti ni ekološka komponenta, koju potenciraju europske politike.
"U usporedbi sa fosilnim gorivima, to je jedan energent koji je čišći, koji je CO2 neutralan te je zbog toga pogodniji za gradove", ističe Željka Fištrek.
Potiče se domaća proizvodnja
U našim krajevima postoji svojevrsna tradicija grijanja na biomasu, no riječ je o ogrjevnome drvetu.Pozitivan primjer za ovu priču dolazi iz Vukovara, gdje je gradska tvrtka odlučila kotlovnicu, koja je do tad radila na lož ulje, zamijeniti i prijeći na pelete.
Prelazak na biomasu isplativ je građanima, posebice ustanovama, iz nekoliko razloga. Osim što je sirovina jeftinija, prelazak na nov sustav moguće je u visokom postotku sufinancirati iz Europskih fondova, smanjuje se emisija štetnih plinova, a ujedno potiče domaća proizvodnja."
KOMENTAR:
Pelet kao sirovina za proizvodnju topline je atraktivan posto je jeftiniji od loz uja, ugljena ali i ogrijevnog drva. Medjutim jedino pelet koji se dobije iz brzorastucih vrsta drvca i otpadnog drva je jeftiniji od ogrijevnog drveta. Kod brzorastucih vrsta drveca potreban je oprez. Pokazalo se da su unisteni veliki dijelovi prasuma u juznoj americi bas u borbi za proizvodnju palminog ulja i brzorastucih vrsta drveca. I jedno i drugo su monokulture koje donose dobit koja je manja od stete koja je ucinjena krcenjem prasuma. U Republici Hrvatskoj sadnja brzorastuceg drveca za proizvodnju peleta dovela bi do istog efekta kao i u Juznoj Americi. Domaca vrsta drvece poput hrasta, javora, bukve morala bi se iskrciti da se dobiju povrsine za brzorastuce drvece. To bi generalno dovelo do pojave monokultura u podrucju suma sto je dugorocno veca steta od koristi. Kada govorimo o CO2 neutralnost vrlo je vazno napomenuti da jedino ono posjeceno drvo koje je kao pelet ili ogrijev spaljeno je CO2 neutralno ako se nadomjesti novim drvetom. Neutralno ne postaje cinom sadnje vec kada poraste te apsorbira istu kolicinu CO2 kao posjeceno drvo. Pelet kao sirovina je atraktivan te za prirodu ugodniji od fosilnih goriva, medjutim jedino dok se proizvodi od otpadnog drva. Brzorastuce drvece kao monokultura se pokazaolo kao mac sa dvije ostrice.
Ugodan dan.
Drazen Katic
Nema komentara:
Objavi komentar