ponedjeljak, 18. travnja 2016.

Kakva mizerija: Prošle godine u Hrvatsku uloženo samo 128 mil. eura!

Clanak je citiran iz online portala "PoslovniPuls", dana 14.04.2016


http://www.poslovnipuls.com/2016/04/14/kakva-mizerija-prosle-godine-u-hrvatsku-ulozeno-samo-128-mil-eura/

"Prema preliminarnim podacima HNB-a, ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj je godini iznosio 128 milijuna eura. Isključimo li tzv. kružna ulaganja (koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) iz lipnja 2014. godine, izravna inozemna ulaganja su u 2015. godini za 1,3 mlrd. eura niža u odnosu na isto razdoblje 2014. godine (pad od 91% na godišnjoj razini)…

U protekloj godini najveći dio inozemnih stranih ulaganja došao je iz vlasničkog ulaganja u proizvodnju duhanskih proizvoda, što je dominantno posljedica zaključenja kupoprodajnog ugovora o prodaji Tvornice duhana Rovinj (TDR) u vlasništvu Adris grupe s multinacionalnom kompanijom British American Tobacco (BAT) krajem rujna prošle godine (510 mil. eura).

Međutim, navedeni pozitivan doprinos najvećim je dijelom negativno neutraliziran uslijed knjiženja evidentiranih gubitaka banaka uzrokovanih konverzijom kredita u švicarskim francima u euro. Naime, u djelatnosti financijskog posredovanja, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova, u prošloj je godini zabilježena negativna vrijednost od gotovo 600 mil. eura. Dodatno, na razini 2015. godine zabilježena su i vlasnička ulaganja u sektor nekretnina (143 mil. eura) te ulaganja u sektor trgovine na veliko i malo (103 odnosno 108 mil. eura).

 Promatrajući statistiku stranih ulaganja prema zemljama, najviše izravnih ulaganja (612 mil. eura) došlo je iz Velike Britanije (što je izravna posljedica već spomenute transakcije preuzimanja TDR-a). Slijede ulaganja iz Luksemburga (286 mil. eura) te Njemačke (152 mil. eura).

“U razdoblju od 1993. godine (otkako je dostupna statistika izravnih stranih ulaganja) do kraja 2015. godine, Hrvatska je zabilježila 29,6 mlrd. eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Isključujući prethodno spomenuti učinak tzv. kružnih ulaganja, taj iznos je niži i iznosi 27,2 mlrd. eura.

Pored iznimnog značaja boljeg korištenja sredstava iz EU fondova, u sklopu predstavljanja tzv. “okvira za transformaciju Hrvatske“ nova Vlada je naglasila važnost intenziviranja ulaganja kao jednog od glavnih pokretača koji stvaraju najveće mogućnosti za gospodarski rast i opće povećanje produktivnosti. No potonje podrazumijeva brzo te učinkovito uklanjanje najproblematičnijih čimbenika poslovanja u Hrvatskoj (prvenstveno neučinkovitosti javne uprave i pravosuđa te kompleksnosti zakonodavstva), što je preduvjet za snažnije poticanje stranih ulaganja, posebice u sektor razmjenjivih dobara”, objavili su RBA analitičari.

KOMENTAR:

Zasto je prosle godine ulozeno "samo" 128 milijuna eura stranog novca u Republiku Hrvatsku? 

O tome pitanju bi se dalo diskutirati dan i noc. Standardni problem koji se provlaci vec desetljecima je prekomplicirana i spora birokracija. Ako zelite kao "strani" poduzetnik uloziti novac u RH morati cete izvaditi hrpu dokumenata i dobro se nacekati dok ih ne dobijete. Dok moguci ulagac dobije sve dokumente izgubi volju za biznisom u Hrvatskoj i potrazi neku manje kompliciranu zemlju. 

S druge strane prosla godina je bila i izborna godina, te se ne smije zanemariti da izborne godine nisu posebno privlacne za ulagace posto ulagac vecinom ne zna kakva ga politicka situacija ocekuje u narednih 4 godine u potencijalnoj zemlji. 

Nedostatak investicijskih projekata u RH je takodjer jednim dijelom uvjetovao "slabo" proslogodisnje ulaganje. Kada vas netko pita iz koje zemlje dolazite, a vi odgovorite iz Hrvatske, ta osoba vas automatski poveze sa Jadranskim morem. Zapravo prosjecan stranac identificira Hrvatsku s obzirom na godisnji odmor koji je proveo u Hrvatskoj ili makar vidio reklamu o nasem turizmu. Znaci da bi projekti za buduce strane ulagace trebali biti direktno vezani za turizam na Jadranu, medjutim nikako ne umanjujuci vrijednost seoskog, medicinsko-rehabilitacijskog, biciklistickog odnosno sportskog turizma. Posto je turizam nasa najjaca privredna grana pozeljno je da ga kontinuirano razvijmo te da ga razvijemo do maksimuma. Austrija kao alpska zemlja koja nema more zaradi godisnje 20 milijardi eura od turizma, a Republika Hrvatska ca. 8 milijardi eura. Privlacnim i kvalitetnim projektima za strane ali i domace ulagace na podrucju, posebice cijelogodisnjeg turizma moguce je u narednim godinama povecati osjetno bruto drustveni proizvod Republike Hrvatske, a jednog dana i sustici Republiku Austriju u zaradi od turizma. 

Ugodan dan

Drazen Katic

Nema komentara:

Objavi komentar