http://www.croenergo.eu/Otok-Krk-primjer-kako-treba-gospodariti-otpadom-29679.aspx
"Krk, 21. travnja 2016. -
Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović danas je na otoku
Krku obišao reciklažni centar sa sortirnicom i kompostištem koji su dio
lokalnog ekološki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom koji je
omogućio da se odvojeno prikuplja više od 50% otpada, što je iznad EU
prosjeka i ciljeva koje Hrvatska mora ispuniti na nacionalnoj razini do
2020.
"Sustav gospodarenja
otpadom razvijen na otoku Krku može biti ogledni primjer za bilo koju
sredinu u Hrvatskoj. Riječ je o sustavu koji se temelji na konceptu
kružnog gospodarstva i omogućuje građanima da razdvajaju otpad", izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović.Obilazak reciklažnog centra vodio je direktor komunalne tvrtke Ponikve eko otok Krk Frane Mrakovčić koji je objasnio zbog čega je važno povećati stupanje odvojenog prikupljanja otpada.
"Jedini način izbjegavanja značajnog povećanja cijena komunalnih usluga u trenutku zatvaranja odlagališta otpada i početka rada Marišćine je dodatno povećanje stupnja odvojeno prikupljenog otpada. Stoga smo lani započeli primjenjivati sustav odvoza otpada od vrata do vrata", kazao je direktor komunalne tvrtke Ponikve eko otok Krk Frane Mrakovčić istaknuvši kako im je cilj do 2020. stupanj odvojenog prikupljanja otpada povećati na 80%.
U sustavu prikupljanja otpada "od vrata do vrata" radi se o promjeni načina skupljanja otpada iz domaćinstava na način da se postepeno povlače zajednički kontejneri sa javih površina, a svako domaćinstvo dobiva svoj set posuda za odvojeno prikupljanje otpada. Tako se omogućava smanjenje intenziteta odvoza otpada i povećavaju količine korisnog otpada.
Izgradnja sustava uključivala je sanaciju starog dijela odlagališta otpada te uređenje novih ploha za odlaganje, izgradnju reciklažnog dvorišta sa sortirnicom i kompostištem, sedam manjih reciklažnih dvorišta u naseljima, te nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i komunalnih vozila. Ukupna investicija iznosila je 61,4 milijun kuna. Projekti su sufinancirani i sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ponikve eko otok Krk u vlasništvu su sedam jedinica lokalne samouprave. Tvrtka godišnje prikupi oko 20.000 tona otpada, od čega je 70% za vrijeme ljetnih mjeseci kada se broj stanovnika sa 19.500 podigne na 120.000. Sustav se krenuo razvijati 2006. te je s početnih 16% odvojeno prikupljenog otpada u 2015. dosegnuo 50%."
KOMENTAR:
Prikupljanje te daljnja reciklaza otpada vrlo je unosan posao i ekoloski neophodan. Prikupljeni otpad su "sirovine" koje se u kruznom procesu kao sto navodi ministar dalje preradjuju i koriste za izradu novih proizvoda. Ako otpad bacamo ili ga spaljujemo moramo uvijek iznova kupovati nove sirovine, sto poskupljuje gotov proizvod te smanjuje profit tvrtke.
Kod nas se tradicionalno prikuplja otpad. Poznato je bilo prikupljanje papira za vrijeme bivse Jugoslavije. Prikupljanje papira se i danas sprovodi posebice u nekim osnovnim skolama. Za jednu tonu novog papira moramo srusiti 1-2 drveta, a papir je moguce reciklirati 7 puta. Zasto ga onda ne prikupljati?
Druge vazne vrste "otpada" koje je bitno prikupljati, a nakon toga reciklirati su: plastika, staklo, bakar, zlato i srebro (iz starih mobitela i kompijutora).
Recikliranje otpada je vrlo unosan posao. Investicije u recikliranje otpada nisu male ali su dugorocno isplative. To je tema o kojoj mogu posebice razmisliti zupanije i lokalna samouprava.
Medjutim vratimo se otoku Krku i nasim drugim hrvatskim otocima. Otoci su specificni sami po sebi. Oni su izolirani od kontinenta, opskrba vodom i prehrambenim proizvodima je otezana, lijecnicke intervencije (hitni slucajevi) su sporiji nego na kontinentu, kontinuirani odlazak mladih ljudi sa otoka je postalo pravilo, mortalitet je daleko veci od nataliteta itd. A sto je vrlo vazno napomenuti zbrinjavanje i recikliranje otpada je na otocima takodjer teze sprovesti nego na kontinentu. Nabrojene stavke su otegotni elementi s kojima se bori svaki otocan.
Sta nama otoci pruzaju?
Za sve nas koji ne zivimo na otoku i ne moramo se boriti sa teskom svakodnevnicom otocana, hrvatski otoci nam pruzaju mogucnost lijepog godisnjeg odmora. Republika Hrvatska se takodjer veseli nasim otocima jer od njih ostvaruje znacajan udio godisnjeg bruto-drustvenog-proizvoda.
Prikupljanjem otpadnih sirovina na otocima pomoci cemo hrvatskom turizmu, ocuvanju lijepe mediteranske prirode te mozda okrenuti proces "iseljenja" u proces "naseljavanja" hrvatskih otoka.
Apel na hrvatsku politiku je da dodatno razmisli o pojacanom investiranju u "reciklazu otpada". Te investicije nisu male, ali osiguravaju dodatna i dugorocna radna mjesta, zastitu prirode te perspektivu hrvatskog turizma.
Ugodan dan
Drazen Katic
Nema komentara:
Objavi komentar