GM usjevi na poljima uz Savu, sjeme prošvercano iz BiH!?

Citirani rekst je preuzet iz online portala "Glas Slvonije", dana 22.04.2016

http://www.glas-slavonije.hr/299574/1/GM-usjevi-na-poljima-uz-Savu-sjeme-prosvercano-iz-BiH

 "Upozorava se na potrebu daleko većih carinskih i drugih kontrola

Nakon što je u srijedu za saborskom govornicom zastupnica Hridi Irena Petrijevčanin Vuksanović u raspravi o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o genetski modificiranim organizmima izjavila da u Slavoniji ima usjeva zasijanih genetski modificiranim sjemenom, pljušte reakcije na tu vruću, no nikada dovoljno rasvijetljenu temu.

Dio slavonskih poljoprivrednika ljutito komentira kako se, dok oni svaki trenutak slobodnog vremena vrijedno koriste za radove u polju da nešto urodi, preko njihovih leđa opet prelama priča o GM usjevima te da je to “strašenje javnosti i zabava za narod”, dio njih, pak, pozdravlja njen istup.

Jeftinije sjeme

 

- Trenutačno imamo situaciju u Slavoniji gdje je određeni postotak usjeva zapravo GM, a jesu li označeni kao takvi, nisam sigurna - rekla je tada Petrijevčanin Vuksanović. Zamoljena u četvrtak da precizira svoj istup, za Glas Slavonije iznijela je nove detalje.
– Pojedini proizvođači GM sjeme mogu dovesti iz drugih, ponajprije susjednih država i u tom smislu treba pojačati carinske kontrole. Na domaćim poljima uzgajaju se zabranjene GM kulture, posebice soja. Potvrdile su to i kontrole nezavisnog laboratorija i radi se uglavnom o pograničnom pojasu, a to je Slavonija, oko Save, no ima ih i u drugim područjima. Postoji ilegalni uvoz i ilegalno sjeme no nije bit problema na tim malim poljoprivrednicima, jer su zbog osiromašenosti prisiljeni otići preko granice i kupiti to jeftinije sjeme, a tu je i razlog njihovo neznanje - ističe Prgometova zastupnica.
Područje oko Save pod povećalo je, podsjetimo, došlo i prije nekoliko godina, uz priče o GM sjemenu soje, kada se također spominjao uvoz iz Bosne čije je tržište, barata se podatkom, preplavljeno takvom GM robom, i do 67 posto. Iako smo područje slobodno od GMO-a, svako malo su istupi, upozorenja o “kolanju” GMO-a, upozorava se na potrebu daleko većih carinskih i drugih kontrola, na poštivanje nulte tolerancije na genetski modificirane organizme i moć uvoznog lobija, no ni u jednom navratu upozorenja o konkretnim slučajevima na terenu nisu privedena kraju.

“Zabava za narod”

 

Dobar dio ratara, pak, ljutito reagira na svaki takav istup, jer ga doživljava kao “još jedan čavao u lijes domaće proizvodnje hrane”. Među njima je i veliki poljoprivrednik iz pojasa oko Save Antun Vrakić iz Sića, mjesta pokraj Nove Gradiške. Istup Irene Petrijevčanin Vuskanović uopće nije dobro primio.
- U petak, 22. travnja, u 10 sati, mi, predstavnici poljoprivrednih udruga kontinentalne Hrvatske, imamo sastanak s osječko-baranjskim županom Vladimirom Šišljagićem i upravo ćemu mu podastrijeti i taj problem, čime Sabor i mediji zabavljaju ovaj narod. A nitko ne želi spomenuti da 90 posto uvozne hrane plasirane na hrvatsko tržište i u naše trgovine uopće nije ispitano i sigurno je genetski modificirana, poput svinjetine iz Danske, koja nema kukuruza nego ga uvozi iz Brazila, a on sav, 100 posto ima GM proizvodnju - ljutit je Vrakić na istupe o GM usjevima u Slavoniji. Ocjenjuje kako je naša javnost licemjerna kada je riječ o toj temi.
– Ovo je katastrofa. I prije tri godine imali smo slučaj gdje se prašina digla oko GM soje, kada je Ministarstvo poljoprivrede htjelo u obilazak usjeva i da se sumnjive površine potanjuraju. Usprotivili smo se tome jer – zašto se to dopustilo, zašto svi odgovorni u lancu ne rade svoj posao, nego se sve slama preko leđa proizvođača - podsjeća na tu “GM epizodu” Vrakić, inače i potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Odbacuje tvrdnje da hrvatski poljoprivrednici u Bosni kupuju GM robu.
- To nije istina. Ja kao proizvođač kupujem samo od legalnih dostributera u Hrvatskoj. Ako netko i prošverca takvu robu, nameće se pitanje - zašto onda imamo carinu - ogorčen je Vrakić.

To ne želimo

 

Farmer Hrvoje Ciganović iz Budrovaca pokraj Đakova, potpuno mirno kaže: “Mi se s tim ne opterećujemo. Gledamo svu robu da ima certifikat, da je 'GM free'. Strogo kontroliramo dokumentaciju i dalje od toga ne ulazimo. Ako se nešto dogodi – pogreška je u onome tko je to krivotvorio, ili stavio na tržište. Sve što kupujemo uzimamo od poznatih, renomiranih tvrtki, jer mi ne eksperimentiramo”.

Najnovija upozorenja o prisutnosti GMO-a na našim poljima zbivaju se u ozračju izmjena Zakona o GMO-u koji je, pak, iz resora Ministarstva zdravlja, a odnosi se na uvrštavanje uredbe Europske komisije kojom se od država-članica traži da se pojedinačno očituju o free zoni kada je o GMO-u riječ. Drugim riječima, time samo potvrđujemo da ne želimo GMO u svom dvorištu.
– Naš je čvrsti stav da to ne želimo - kaže naš izvor iz Ministarstva poljoprivrede.

Suzana ŽUPAN"

 

KOMENTAR:

 

U Bosni i Hercegovini se u velikoj mjeri koristi  genetski modificirano sjeme (GMO). Koliko je to sjeme dugorocno stetno i koje su posljedice trenutno se o tome ne razmislja. Samo zdravorazumski gledano, kakvo je to sjeme koje se moze posijati samo jednom, koje morate za svaku sjetvu uvijek ponovo kupovati, odnosno sjeme koje ne prenosi zivot na iducu generaciju usjeva.

Laboratoriskim istrazivanjima se doslo do zakljucka da misevi koji su hranjeni GMO zitaricama u trecoj generaciji postaju neplodni te im krzljaju spolni organi. To je odgovor na gore napisan uvod.

Iako je GMO sjeme otpornije na neke poznate uzrocnike biljnih bolesti, iako je mozda po neki puta i jeftinije od konvencionalnog sjemna, nedostaci koje u zdravstvenom pogledu donosi sa sobom su previsokog rizika.

Prvotno je ideja "humanih" znanstvenika bila stvoriti sjeme kojim ce se prehraniti covjecanstvo. Korak nakon toga veliki koncerni poput "Monsanta" su uvidjeli da je prodaja GMO sjemena dugorocan i velili biznis. Monsanto je prvotno u Americi prodajnim ugovorima vezao farmere za sebe na nacin da kada jednom kupite GMO Monsanto sjeme morate ga kupovati dozivotno, odnosno dok kao farmer proizvodite tu vrstu zitarica. Nehumanije ne moze biti. Veliki dio farmera je nakon nekoliko godina potpisuci takove ugovore pao u robovski odnos te pocinio samoubojstvo. Izaci iz tih ugovora je vrlo tesko. Monsanto ima osobne odvjetnicke tvrtke koje imaju ogromnu juristicku moc.

Drugi nedostatak koristenja GMO sjemena je da se s vremenom pomijesa GMO zitarica sa susjednom konvencionalnom zitaricom te unisti i konvencionalni (domaci) proizvod. 

Danas imamo vise gladnih ljudi na svijetu nego sto je to ikada bilo. GMO hrana nije rijesila problem gladi niti ce ga rijesiti. Prije nego sto kao Hrvatski poljoprivrednik ilegalno kupimo GMO sjeme u BiH te ga posijemo na nasoj njivi razmislimo o napisanim cinjenicama. Sadnjom tog sjemena dugorocno cinima stetu kako sebi, tako i susjednim usjevima te svim onim ljudima koji su pojeli proizvode sacinjene od tog sjemena.

Hrvatska poljoprivreda treba intenzivno ici u pravcu ekoloske poljoprivrede istocarstva. Samim time moze ponuditi zdrave proizvode hrvatskom tradicionalnom ali i zdravstvenom turizmu. Seoski turizam, biciklizam, rafting, lovni i ribolovni turizam sami po sebi podrazumijevaju i gastronomsku ponudu zdrave hrane po mogucnosti ekoloske.

Hrvatska politika koja podrazumijeva lokalne i drzavne vlasti treba imati u fokusu

Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj te pojačano subvencioniranje iste kroz fondove Europske unije."

Europska Unija je ogromno trziste sa preko pola milijarde stanovnika. Konzumiranje i kupovina ekoloske hrane nije vise luksuz vec potreba. Iskoristimo mogucnosti koje nam se pruzaju. Hrvatsko zemljiste zbog Domovinskog rata je godinama bilo posijano minama. U tim godinama to zemljiste se "odmorilo" te ocistilo od zagadjenja umjetnim gnojivima. Ono je danas spremno za kvalitetnu proizvodnju visoko vrijednih i trazenih ekoloskih proizvoda. 

I na kraju apel hrvatskim poljoprivrednicima i ratarima "Recimo svi zajedno "NE" genetsko modificiranoj hrani  te osigurajmo buducnost i nadolazecim generacijama"!

Ugodan dan

Drazen Katic