utorak, 26. travnja 2016.

"DIE WELLE VON ADRIA"


"Die Welle von Adria"
32,0 x 46,0 cm
Papier, Acryl
11.05. 2015 Stuttgart

 
Link "ATELIER DK":


ponedjeljak, 25. travnja 2016.

GM usjevi na poljima uz Savu, sjeme prošvercano iz BiH!?

Citirani rekst je preuzet iz online portala "Glas Slvonije", dana 22.04.2016

http://www.glas-slavonije.hr/299574/1/GM-usjevi-na-poljima-uz-Savu-sjeme-prosvercano-iz-BiH

 "Upozorava se na potrebu daleko većih carinskih i drugih kontrola

Nakon što je u srijedu za saborskom govornicom zastupnica Hridi Irena Petrijevčanin Vuksanović u raspravi o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o genetski modificiranim organizmima izjavila da u Slavoniji ima usjeva zasijanih genetski modificiranim sjemenom, pljušte reakcije na tu vruću, no nikada dovoljno rasvijetljenu temu.

Dio slavonskih poljoprivrednika ljutito komentira kako se, dok oni svaki trenutak slobodnog vremena vrijedno koriste za radove u polju da nešto urodi, preko njihovih leđa opet prelama priča o GM usjevima te da je to “strašenje javnosti i zabava za narod”, dio njih, pak, pozdravlja njen istup.

Jeftinije sjeme
 
- Trenutačno imamo situaciju u Slavoniji gdje je određeni postotak usjeva zapravo GM, a jesu li označeni kao takvi, nisam sigurna - rekla je tada Petrijevčanin Vuksanović. Zamoljena u četvrtak da precizira svoj istup, za Glas Slavonije iznijela je nove detalje.
– Pojedini proizvođači GM sjeme mogu dovesti iz drugih, ponajprije susjednih država i u tom smislu treba pojačati carinske kontrole. Na domaćim poljima uzgajaju se zabranjene GM kulture, posebice soja. Potvrdile su to i kontrole nezavisnog laboratorija i radi se uglavnom o pograničnom pojasu, a to je Slavonija, oko Save, no ima ih i u drugim područjima. Postoji ilegalni uvoz i ilegalno sjeme no nije bit problema na tim malim poljoprivrednicima, jer su zbog osiromašenosti prisiljeni otići preko granice i kupiti to jeftinije sjeme, a tu je i razlog njihovo neznanje - ističe Prgometova zastupnica.
Područje oko Save pod povećalo je, podsjetimo, došlo i prije nekoliko godina, uz priče o GM sjemenu soje, kada se također spominjao uvoz iz Bosne čije je tržište, barata se podatkom, preplavljeno takvom GM robom, i do 67 posto. Iako smo područje slobodno od GMO-a, svako malo su istupi, upozorenja o “kolanju” GMO-a, upozorava se na potrebu daleko većih carinskih i drugih kontrola, na poštivanje nulte tolerancije na genetski modificirane organizme i moć uvoznog lobija, no ni u jednom navratu upozorenja o konkretnim slučajevima na terenu nisu privedena kraju.

“Zabava za narod”
 
Dobar dio ratara, pak, ljutito reagira na svaki takav istup, jer ga doživljava kao “još jedan čavao u lijes domaće proizvodnje hrane”. Među njima je i veliki poljoprivrednik iz pojasa oko Save Antun Vrakić iz Sića, mjesta pokraj Nove Gradiške. Istup Irene Petrijevčanin Vuskanović uopće nije dobro primio.
- U petak, 22. travnja, u 10 sati, mi, predstavnici poljoprivrednih udruga kontinentalne Hrvatske, imamo sastanak s osječko-baranjskim županom Vladimirom Šišljagićem i upravo ćemu mu podastrijeti i taj problem, čime Sabor i mediji zabavljaju ovaj narod. A nitko ne želi spomenuti da 90 posto uvozne hrane plasirane na hrvatsko tržište i u naše trgovine uopće nije ispitano i sigurno je genetski modificirana, poput svinjetine iz Danske, koja nema kukuruza nego ga uvozi iz Brazila, a on sav, 100 posto ima GM proizvodnju - ljutit je Vrakić na istupe o GM usjevima u Slavoniji. Ocjenjuje kako je naša javnost licemjerna kada je riječ o toj temi.
– Ovo je katastrofa. I prije tri godine imali smo slučaj gdje se prašina digla oko GM soje, kada je Ministarstvo poljoprivrede htjelo u obilazak usjeva i da se sumnjive površine potanjuraju. Usprotivili smo se tome jer – zašto se to dopustilo, zašto svi odgovorni u lancu ne rade svoj posao, nego se sve slama preko leđa proizvođača - podsjeća na tu “GM epizodu” Vrakić, inače i potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Odbacuje tvrdnje da hrvatski poljoprivrednici u Bosni kupuju GM robu.
- To nije istina. Ja kao proizvođač kupujem samo od legalnih dostributera u Hrvatskoj. Ako netko i prošverca takvu robu, nameće se pitanje - zašto onda imamo carinu - ogorčen je Vrakić.

To ne želimo
 
Farmer Hrvoje Ciganović iz Budrovaca pokraj Đakova, potpuno mirno kaže: “Mi se s tim ne opterećujemo. Gledamo svu robu da ima certifikat, da je 'GM free'. Strogo kontroliramo dokumentaciju i dalje od toga ne ulazimo. Ako se nešto dogodi – pogreška je u onome tko je to krivotvorio, ili stavio na tržište. Sve što kupujemo uzimamo od poznatih, renomiranih tvrtki, jer mi ne eksperimentiramo”.

Najnovija upozorenja o prisutnosti GMO-a na našim poljima zbivaju se u ozračju izmjena Zakona o GMO-u koji je, pak, iz resora Ministarstva zdravlja, a odnosi se na uvrštavanje uredbe Europske komisije kojom se od država-članica traži da se pojedinačno očituju o free zoni kada je o GMO-u riječ. Drugim riječima, time samo potvrđujemo da ne želimo GMO u svom dvorištu.
– Naš je čvrsti stav da to ne želimo - kaže naš izvor iz Ministarstva poljoprivrede.
Suzana ŽUPAN"
 
KOMENTAR:
 
U Bosni i Hercegovini se u velikoj mjeri koristi  genetski modificirano sjeme (GMO). Koliko je to sjeme dugorocno stetno i koje su posljedice trenutno se o tome ne razmislja. Samo zdravorazumski gledano, kakvo je to sjeme koje se moze posijati samo jednom, koje morate za svaku sjetvu uvijek ponovo kupovati, odnosno sjeme koje ne prenosi zivot na iducu generaciju usjeva.

Laboratoriskim istrazivanjima se doslo do zakljucka da misevi koji su hranjeni GMO zitaricama u trecoj generaciji postaju neplodni te im krzljaju spolni organi. To je odgovor na gore napisan uvod.

Iako je GMO sjeme otpornije na neke poznate uzrocnike biljnih bolesti, iako je mozda po neki puta i jeftinije od konvencionalnog sjemna, nedostaci koje u zdravstvenom pogledu donosi sa sobom su previsokog rizika.

Prvotno je ideja "humanih" znanstvenika bila stvoriti sjeme kojim ce se prehraniti covjecanstvo. Korak nakon toga veliki koncerni poput "Monsanta" su uvidjeli da je prodaja GMO sjemena dugorocan i velili biznis. Monsanto je prvotno u Americi prodajnim ugovorima vezao farmere za sebe na nacin da kada jednom kupite GMO Monsanto sjeme morate ga kupovati dozivotno, odnosno dok kao farmer proizvodite tu vrstu zitarica. Nehumanije ne moze biti. Veliki dio farmera je nakon nekoliko godina potpisuci takove ugovore pao u robovski odnos te pocinio samoubojstvo. Izaci iz tih ugovora je vrlo tesko. Monsanto ima osobne odvjetnicke tvrtke koje imaju ogromnu juristicku moc.

Drugi nedostatak koristenja GMO sjemena je da se s vremenom pomijesa GMO zitarica sa susjednom konvencionalnom zitaricom te unisti i konvencionalni (domaci) proizvod. 

Danas imamo vise gladnih ljudi na svijetu nego sto je to ikada bilo. GMO hrana nije rijesila problem gladi niti ce ga rijesiti. Prije nego sto kao Hrvatski poljoprivrednik ilegalno kupimo GMO sjeme u BiH te ga posijemo na nasoj njivi razmislimo o napisanim cinjenicama. Sadnjom tog sjemena dugorocno cinima stetu kako sebi, tako i susjednim usjevima te svim onim ljudima koji su pojeli proizvode sacinjene od tog sjemena.

Hrvatska poljoprivreda treba intenzivno ici u pravcu ekoloske poljoprivrede istocarstva. Samim time moze ponuditi zdrave proizvode hrvatskom tradicionalnom ali i zdravstvenom turizmu. Seoski turizam, biciklizam, rafting, lovni i ribolovni turizam sami po sebi podrazumijevaju i gastronomsku ponudu zdrave hrane po mogucnosti ekoloske.

Hrvatska politika koja podrazumijeva lokalne i drzavne vlasti treba imati u fokusu
Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj te pojačano subvencioniranje iste kroz fondove Europske unije."

Europska Unija je ogromno trziste sa preko pola milijarde stanovnika. Konzumiranje i kupovina ekoloske hrane nije vise luksuz vec potreba. Iskoristimo mogucnosti koje nam se pruzaju. Hrvatsko zemljiste zbog Domovinskog rata je godinama bilo posijano minama. U tim godinama to zemljiste se "odmorilo" te ocistilo od zagadjenja umjetnim gnojivima. Ono je danas spremno za kvalitetnu proizvodnju visoko vrijednih i trazenih ekoloskih proizvoda. 

I na kraju apel hrvatskim poljoprivrednicima i ratarima "Recimo svi zajedno "NE" genetsko modificiranoj hrani  te osigurajmo buducnost i nadolazecim generacijama"!

Ugodan dan

Drazen Katic

OSNIVANJE DVIJU DRŽAVNIH AKADEMIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ



U Republici Hrvatskoj imamo bezbroj fakulteta i škola u kojima djeca stječu prilično široku naobrazbu i visok stupanj općeg znanja. Međutim specijalistička znanja, praktičan dio izobrazbe, te primjena znanja u praksi su nam deficit.

Nacionalni interes Republike Hrvatske bi trebao biti otvaranje dviju državnih akademije koje bi bile direktno pod nadzorom "Komisije za obrazovanje" Sabora Republike Hrvatske. Po mome mišljenju postoji potreba za otvaranje dvije slijeće akademije:
  1. Akademija za trgovinu
  2. Akademija za turizam, wellness i medicinsko sportsku rehabilitaciju
Zašto upravo te dvije akademije?

Vrlo jednostavno. Gospodarstvo Republike Hrvatske je još uvijek u silaznoj putanji. Industrija je u maloj mjeri zastupljena u našoj zemlji. Poljoprivredu muče svake godine isti problemi i to već desetljećima. Turizam je ove godine u laganoj stagnaciji.

Nakon privatizacije koja je započela 1990. godine u Hrvatskoj do danas funkcioniraju dvije grane privrede: turizam i trgovina.
To što funkcionira moramo razviti do maksimuma. U turizmu i trgovini moramo ubrzo postati među vodećima u Europskoj Uniji. Na taj način možemo zaustaviti gospodarski pad, te inicirati impuls rasta gospodarstva u našoj zemlji.
Razvoj ekološke poljoprivrede i stočarstva preuzeli bi na sebe Poljoprivredni fakultet, a stvaranje moderne industrije na bazi elektromobiliteta Fakultet strojarstva i brodogradnje, te Elektrotehnički fakultet!

Navedene dvije akademije bi imali mogućnost upisati apsolventi hrvatskih fakulteta sa najboljim prosjekom ocjena. Cijeli troškovi školovanja, hrane, smještaja, te mjesečni džeparac za studente akademija snosila bi Republika Hrvatska. Trajanje školovanja na akademiji bi bilo 5 semestara. Studiralo bi se po najvišim svjetskim standardima. Studenti bi bili sa laptopom u ruci, bez knjiga, bez papira, te obaveznom biznis odjećom.

Na akademiji bi predavanja tekla na tri jezika: hrvatski, njemački i engleski.
Predavači bi bili domaći i strani poduzetnici, top menadžeri, elitni domaći i strani profesori. Na akademijama bi se predavala čista struka i iskustvo, bez napisanih teoretskih knjiga, bez programa koje diktira Ministarstvo školstva ili Hrvatsko sveučilište.

Nakon svakog odslušanog semestra studenti akademije bi odlazili mjesec dana na praksu u jednu od stranih zemalja iz kojih dolaze strani predavači, te bi bili od jednog predavača (mentora) praćeni i za vrijeme prakse.

Završni ispit za studente akademija ne bi bio pisanja uobičajenog diplomatskog ili specijalističkog rada. Studenti bi morali nakon završenih 5 semestara imati gotov projekt u trgovini ili u turizmu sa kojim bi startali u realan život i posao. Projekti bi bili odobreni i financirani iz fonda Europske Unije i fonda Republike Hrvatske.

Jedino na taj način Republika Hrvatska može u rekordno kratkom roku dobiti rukovodeći kadar proizašao iz čiste domaće i strane prakse.


Taj menadžerski kadar bi imao kontakte i poznanstva kako u našoj tako i u stranim zemljama.
Ono što bi naučili na praktičnom radu u inozemstvu "novi menadžeri" bi prilagodili našim uvjetima, te stečeno znanje primijenili na najbolji mogući način u našoj zemlji.

Sa te dvije akademije bi bili jedinstveni u Europi i na taj način predstavili Republiku Hrvatsku kao intelektualnu, inovativnu i otvorenu članicu Unije.

Navedene akademije bi bile investicija u budućnost naše zemlje i budućnost mladih generacija.

To bi bio impuls edukaciji, prosperitetu i razvoju. Republika Hrvatska ima pravo na bolju budućnost!

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Prvi puta knjiga je objavljena u junu 2013. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić

FILDER TUNEL -: STUTTGART-ULM



EKONOMIJA I POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE - SMJERNICE ZA BUDUĆNOST


Republika Hrvatska ima mogućnost svoj ekonomski razvoj usmjeriti na 4 navedena područja (4 elementa održivosti):

A) Ekonomsko područje

1. Pokretanje „Poslovne suradnje malog i srednjeg poduzetništva Republike Hrvatske sa vodećim svjetskim automobiliskim koncernima“ (Daimler, BMW, VW, Renault, Fiat, Chrysler, Ford) na bazi proizvodnje sastavnih dijelova za električna vozila.
2. Pokretanje „Cijelogodišnjeg medicinskog turizma i wellnessa u Republici Hrvatskoj„. Jačanje seoskog turizma i turističkog biciklizma, lovnog turizma, planinarenja, raftinga i sportskog ribolova.
3. Pokretanje organizirane „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj„. Jačanje pčelarstva.
4. Pokretanje „Industrijskog programiranja u Republici Hrvatskoj„. Programiranje za automobilsku industriju, svemirsku i zrakoplovnu industriju, programiranje za industrijske strojeve i robote, izrada aplikacija za smartphone, programiranje algoritama za burze te izrada softvera za kompijutersku industriju.
5. Pokretanje „Tekstilne industrije na bazi tehničkih vlakana u Republici Hrvatskoj, odnosno Industrije bazirane na 3D printanju iz karbona„. Proizvodi od tehničkih vlakana za svemirsku industriju, za industriju električnih automobila, medicinsku industriju, arhitekturu, energetiku te proizvodi u području „bionike“.
6. Pokretanje „Investicija niskog rizika u Republici Hrvatskoj„!

B) Ekološko područje

1. Postavljanje „Fotonaponskih (solarnih) sustava“ na krovove vrtića, škola, fakulteta, bolnica, sportskih dvorana, općinskih i županijskih zgrada, vojarni, crkvenih zgrada, muzeja, turističkih zajednica i gradskih knjižnica u Republici Hrvatskoj.
2. Lakši „Pristup fotonaponskih (solarnih) sustava građanima Republike Hrvatske te jednostavnije i brže ishodovanje dozvola za povlaštene proizvođače električne energije„.
3. Brže uvođenje elektromobiliteta u hrvatski turizam (električni automobili, električni mopedi, električni bicikli te električna plovila i brodice)
4. Dodatno subvencioniranje „Ekološke poljoprivrede i stočarstva u Republici Hrvatskoj“ te pojačano subvencioniranje kroz fondove Europske unije.
5. Očuvanje ribljeg fonda u rijekama, jezerima i Jadranskom moru. Očuvanje cjelokupne flore i faune u Republici Hrvatskoj
6. Zabranu daljnjeg izdavanja koncesija na izvore pitke vode te zabranu prodaje izvora pitke vode u Republici Hrvatskoj.
7. Proglašenje dodatnih „parkova prirode i biotopa“ zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj!

C) Socijalno područje

1. Smanjenje poreza na mirovine zarađene u inozemstvu sa 40% na 20%!
2. Besplatan topli obrok za svako dijete u hrvatskim osnovnim školama.
3. Povećanje najmanjih mirovina u Republici Hrvatskoj paralelno s rastom stope inflacije.
4. Razmjenu učenika i studenata Hrvatske na renomiranim školama i univerzitetima u svijetu.
5. Odlaženje hrvatskih učenika i studenata na plaćenu stručnu praksu u vodeće svjetske tvrtke.
6. Uvođenje laptopa i tableta u škole kao temelj elektroničke pismenosti te zamjene za „preskupe školske udžbenike“!
7. Jačanje volonterskih organizacija u Republici Hrvatskoj.

D) Političko područje

1. Uvođenje 10 minutnog dodatka HRT 1 dnevniku pod nazivom „Vijesti iz iseljene Hrvatske„!
2. Ukidanje „preskupih 20 Županija“, te uvođenje „5 hrvatskih Banovina“ sukladno državnom grbu Republike Hrvatske.
3. Zastupljenost većeg broja žena u lokalnoj i parlamentarnoj politici Republike Hrvatske!
4. Organizirano učenje hrvatskog jezika za djecu iz iseljeništva na školskim praznicima u Domovini.
5. Jačanje političkih prava Hrvatskog iseljeništva u Domovini (Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske zamjeniti Ministarstvom iseljeništva, Uvesti jednak broj saborskih zastupnika za iseljeništvo kao i u drugim izbornim jedinicama, odnosno svesti broj saborskih zastupnika na 10 po svakoj izbornoj jedinici)!
6. Jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Vojvodini!

Otvaram diskusiju o navedenim prijedlozima. Slobodno i bez ustezanja oglasite se u komentarima bloga. Nije potrebna posebna prijava, nema cenzure napisanog teksta. Međutim svako vrijeđanje po bilo kojoj osnovi rezultirati će brisanjem napisanog.

Uskoro ću dovršiti „prezentaciju u slikama“ o prvom elementu održivosti "EKONOMSKI ELEMENT". Nakon dovršetka prezentacije ista će se moći pogledati u "online" formi.

Ugodan dan.
Dražen Katić

"ABSTRAKTE GRAFIK 2"


"Abstrakte Grafik 2"
32,0 x 46,0 cm
Papier, Acryl, Kohle
19.05. 2015 Stuttgart

 

ODLAZAK NA KOMEMORACIJU U BLEIBURG




Povodom obilježavanja tužne 71. obljetnice Bleiburške tragedije.

Cafe Topas (Stuttgart) organizira autobus za odlazak na komemoraciju u Bleiburg.

Autobus polazi 13.05.2016 u 23.00 h ispred Topasa.

Cijena povratne karte iznosi 40€, uz cijenu pečenja.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti na broj telefona:

0173 293 2788

0152 536 79781

0163 556 5233