Republika
Hrvatska obiluje političkim strankama.
Sedmi
saziv Hrvatskog
sabora
konstituiran
je 22.
prosinca 2011. godine.
U sedmom sazivu Sabora izabran je 151 zastupnik. Stotinu četrdeset
zastupnika izabrano je sa
lista političkih stranaka u deset izbornih jedinica, tri zastupnika
izabrana su u jedanaestoj izbornoj jedinici (iseljeništvo),
a osam zastupnika izabrano je zastupati nacionalne manjine u
Republici Hrvatskoj.
Od
sedmog saziva Hrvatskog sabora u parlamentu su zastupljene slijedeće
političke stranke:
- Demokratski centar - DC
- Neovisna
lista
- Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka - DPS (Sv. Ivan Zelina)
- Održivi razvoj Hrvatske - ORAH
- Zeleni
zajedno
- ..
itd. (Preko 170 političkih stranaka
registrirano je u Republici Hrvatskoj)
Da bi osnovali stranku u Republici Hrvatskoj dovoljno je prikupiti 100 potpisa punoljetnih i poslovno sposobnih državljana RH. Upisom u registar politička stranka postaje pravna osoba te može djelovati na području Republike Hrvatske u skladu sa svojim statutom.
Broj od preko 170 registriranih stranaka u Republici Hrvatskoj govori da građani RH imaju vrlo visoke političke ambicije.
U pravilu „igra“ funkcionira na slijedeći način. Vi kao član neke hrvatske političke stranke napravite „političku pogrešku“, ne slažete se više sa „politikom“ vaše stranke ili sa njenim rukovodstvom, nezadovoljni ste svojom pozicijom u stranci, vaše je djelovanje u suprotnosti sa političkim statutom stranke – napustiti ćete samovoljno stranku ili će vam biti ukinuto članstvo u stranci. I što dalje?
Naravno, vi ćete sa par vaših prijatelja sjesti za stol, popiti piće i osnovati novu stranku. Tako produktivnim političkim angažmanom došli smo do nezavidne brojke od preko 170 političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.
Kako se financiraju političke stranke u Republici Hrvatskoj?
U
2014. godini se dio sredstava za rad političkih
stranaka osigurao iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu
od 50.161.666,00 kuna.
Navedena
sredstva pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnike u
Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima te su
se rasporedila 2014. godine kao što
slijedi:
1.
|
Socijaldemokratska
partija Hrvatske
|
|
|
(42
zastupnika i 19 zastupnica)
|
20
390 391,50 kuna
|
2.
|
Hrvatska
demokratska zajednica
|
|
|
(37
zastupnika i 8 zastupnica)
|
14
494 767,12 kuna
|
3.
|
Hrvatska
narodna stranka – liberalni demokrati
|
|
|
(10
zastupnika i 3 zastupnice)
|
4
364 716,39 kuna
|
4.
|
Hrvatski
demokratski savez Slavonije i Baranje
|
|
|
(6
zastupnika)
|
1
954 350,62 kuna
|
5.
|
Istarski
demokratski sabor
|
|
|
(3
zastupnika)
|
977
175,31 kuna
|
6.
|
Hrvatski
laburisti – Stranka rada
|
|
|
(5
zastupnika i 1 zastupnica)
|
1
986 923,13 kuna
|
7.
|
Demokratski
centar
|
|
|
(1
zastupnica)
|
358
297,61 kuna
|
8.
|
Hrvatska
stranka umirovljenika
|
|
|
(2
zastupnika i 1 zastupnica)
|
1
009 747,82 kuna
|
9.
|
Samostalna
demokratska srpska stranka
|
|
|
(3
zastupnika)
|
977
175,31 kuna
|
10.
|
Hrvatska
građanska stranka
|
|
|
(1
zastupnik i 1 zastupnica)
|
684
022,72 kuna
|
11.
|
Hrvatska
seljačka stranka
|
|
|
(1
zastupnik)
|
325
725,10 kuna
|
12.
|
Hrvatska
stranka prava dr. Ante Starčević
|
|
|
(1
zastupnica)
|
358
297,61 kuna
|
13.
|
Bošnjačka
demokratska stranka Hrvatske
|
|
|
(1
zastupnik)
|
325
725,10 kuna
|
14.
|
Vladimir
Bilek
|
|
|
(Hrvatska
narodna stranka – liberalni demokrati)
|
325
725,10 kuna
|
15.
|
Veljko
Kajtazi
|
|
|
(nezavisni
zastupnik)
|
325
725,10 kuna
|
16.
|
Furio
Radin
|
|
|
(nezavisni
zastupnik)
|
325
725,10 kuna
|
17.
|
Deneš
Šoja
|
|
|
(nezavisni
zastupnik)
|
325
725,10 kuna
|
18.
|
Jakša
Baloević (nezavisni zastupnik)
|
325
725,10 kuna
|
19.
|
Ivan
Grubišić (nezavisni zastupnik)
|
325
725,10 kuna
|
Pored navedenog „državnog proračuna“ političke stranke se u Republici Hrvatskoj financiraju kroz:
- Redovne
članarine članova
stranke
- Dobrovoljnim
prilozima (donacijama pravnih ili fizičkih
osoba)
- Prihode
od imovine u svojem vlasništvu
- Izdavačke
djelatnosti
- Prodajom
propagandnog materijala
- Organiziranjem
stranačkih
manifestacija
Političke stranke u Republici Hrvatskoj ne smiju se financirati iz:
• stranih država, stranih političkih stranaka, stranih pravnih osoba,
• državnih tijela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• udruga radnika i poslodavaca,
• udruga, zaklada i fondacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih neprofitnih udruga i organizacija,
• fizičkih i pravnih osoba protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima
http://www.mprh.hr/financiranje-politickih-stranaka
Političke
stranke, kandidati i nezavisne liste, odnosno liste grupa birača
imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog
proračuna. http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13790
Ukupan
iznos troškova izborne promidžbe po kandidatu, odnosno
kandidacijskoj listi ne smije prelaziti iznos već i od:
-
8.000.000,00 kuna na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske
- 1.500.000,00 kuna u jednoj izbornoj jedinici na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor,
- 1.500.000,00 kuna na izborima za članove za Europski parlament,
- 1.000.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika Grada Zagreba,
- 600.000,00 kuna na izborima za župana i gradonačelnika velikog grada,
- 250.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 tisuća stanovnika
- 100.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 tisuća stanovnika,
- 50.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika.
Pravo
na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna
Republike Hrvatske imaju:
– kandidati
koji na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske dobiju najmanje
10% važećih glasova birača,
– političke
stranke i nezavisne liste koje na izborima za članove u Europski
parlament dobiju najmanje 5% važećih glasova birača,
– političke
stranke i nezavisne liste koje na izborima za zastupnike u Hrvatski
sabor dobiju više od 5% važećih glasova birača izborne jedinice,
– političke
stranke koje su predložile kandidate za zastupnike pripadnika
nacionalnih manjina koji su postali zastupnici u Hrvatskom saboru te
kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koje su
kandidirali birači i udruge nacionalnih manjina, a koji su postali
zastupnici u Hrvatskom saboru,
- kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina zastupljenih u stanovništvu Republike Hrvatske s manje od 1,5% stanovnika, kojina izborima nisu postali zastupnici u Hrvatskom saboru, a dobili su više od 15% važećih glasova birača izborne jedinice, imaju pravo na naknadu u visini od 15% iznosa naknade koja pripada zastupniku.Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju:
– političke
stranke i liste grupe birača koje na izborima za članove
predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela,
– kandidati
koji na izborima za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i
gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike dobiju najmanje 10%
važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na
izbore,
- kandidati koji na izborima za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda nacionalnih manjina, dobiju najmanje 10% važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.
Nakon
proučavanja teksta prethodnog zakona vidljivo je da su prilično
visoka financijska sredstva koja stoje na raspolaganju političkim
strankama i neovisnim kandidatima za financiranje izborne promidžbe.
U
Republici Hrvatskoj na predprošlim
izborima 27. prosinca 2009. za predsjednika se kandidiralo 12.
predstavnika:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_predsjedni%C4%8Dki_izbori_2009.-2010.
Kandidat
- Stranka- Ukupni broj glasova- Postotak
1 |
Milan
Bandić |
nezavisni |
292.774 |
14,83 |
2 |
Andrija
Hebrang |
HDZ |
236.990 |
12,05 |
3 |
Ivo
Josipović |
SDP |
640.005 |
32,44 |
4 |
Josip
Jurčević |
nezavisni |
54.070 |
2,74 |
5 |
Damir
Kajin |
IDS |
76.349 |
3,87 |
6 |
Boris
Mikšić |
nezavisni |
41.434 |
2,10 |
7 |
Dragan
Primorac |
nezavisni |
117.042 |
5,93 |
8 |
Vesna
Pusić |
HNS |
143.078 |
7,25 |
9 |
Vesna
Škare Ožbolt |
nezavisna |
37.328 |
1,89 |
10 |
Miroslav
Tuđman |
nezavisni |
80.298 |
4,09 |
11 |
Nadan
Vidošević |
nezavisni |
223.581 |
11,33 |
12 |
Slavko
Vukšić |
DSSR |
8299 |
0,42 |
Od
tih 12 čak su četvorica kandidata dobila više od 10% glasova
birača, a samim time i pravo na naknadu troškova izborne promidžbe
iz proračuna Republike Hrvatske.
Izbore
za predsjednika Republike Hrvatske 2014/2015 obilježila
su 4 kandidata. Državno izborno povjerenstvo objavilo je
četiri pravovaljane kandidature prema redoslijedu predanog broja
potpisa, dok su tri kandidature odbijene jer nisu
imale dovoljni broj potpisa podrške.
kandidat |
stranke/koalicija |
potpisi
podrške |
|
---|---|---|---|
|
Kolinda
Grabar Kitarović |
HDZ,
HSS,
HSP
AS, BUZ, HDS, ZDS, HSLS,
HRAST |
328.683
|
|
Ivo
Josipović |
SDP,
HNS,
IDS,
HSU,
Laburisti,
Reformisti,
ORaH,
AHU, HDSS, ISU, JS, MDS, PGS, SHUS, SU, SUH, UDU |
203.875
|
|
Milan
Kujundžić |
Savez
za Hrvatsku |
50.000
|
|
Ivan
Sinčić |
Živi
zid |
15.200
|
Po službenim objavama troškova kampanje Ivo Josipović potrošio je 5.400.000 kn, dok je najmanje potrošio Ivan Sinčić i to 92.627 kn. Tabelarno ti troškovi iznose:
Kandidat
(stranka) |
Potrošeni
iznos do 28. prosinca |
Broj
glasova |
Trošak
po glasu (u kunama) |
|
---|---|---|---|---|
|
Ivan
Sinčić (Živi zid) |
92.627 |
293.570 |
0,32 |
|
Ivo
Josipović (podržan od SDP-a) |
5.400.000 |
687.678 |
7,85 |
|
Kolinda
Grabar-Kitarović (HDZ) |
2.500.000 |
665.379 |
3,76 |
|
Milan
Kujundžić (SZH) |
390.806 |
112.585 |
3,47 |
U drugom krugu izbora pobijedila je Kolinda Grabar-Kitarović s 32.509 glasova više od Ive Josipovića.
drugi
krug
|
||||
---|---|---|---|---|
kandidati |
|
|
|
broj
glasova
|
Josipović |
|
1.082.436
(49,26%)
|
||
Grabar-Kitarović |
|
1.114.945
(50,74%)
|
Za
ukupnu predizbornu kampanju u prvom i drugom krugu najviše je novca
investirala sadašnja predsjednica gospođa Grabar-Kitarović. Po
izjavi gospodina Karamarka predsjednika HDZ-a predizborna kampanja
je jednim dijelom dovela do minusa u blagajni HDZ-a od ca. 10
milijuna kuna (stanje veljača) 2015.
Po
medijima se već počelo naklapati da ako HDZ sa svojim koalicijskim
partnerima pobjedi na nadolazećim parlamentarnim izborima deficit od
ca. 10 milijuna kuna će biti podmiren iz državne blagajne.
Ja
se osobno nadam da bez obzira koja opcija pobijedi na parlamentarnim
izborima te formira vladu stranački deficit neće podmirivati iz
poreza poreznih obveznika Republike Hrvatske.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!
Prvi puta knjiga je
objavljena u ožujku 2015.
godine, a danas je knjiga dostupna
na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće
"Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod: