POLITIČKE STRANKE I NJIHOVO FINANCIRANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Republika Hrvatska obiluje političkim strankama.

Sedmi saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine. U sedmom sazivu Sabora izabran je 151 zastupnik. Stotinu četrdeset zastupnika izabrano je sa lista političkih stranaka u deset izbornih jedinica, tri zastupnika izabrana su u jedanaestoj izbornoj jedinici (iseljeništvo), a osam zastupnika izabrano je zastupati nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Od sedmog saziva Hrvatskog sabora u parlamentu su zastupljene slijedeće političke stranke:

1. Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske - BDSH
2. Demokratski centar - DC
3. Hrvatska demokratska zajednica - HDZ
4. Hrvatska građanska stranka - HGS
5. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati - HNS
6. Hrvatska seljačka stranka - HSS
7. Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević - HSP AS
8. Hrvatska stranka umirovljenika - HSU
9. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje - HDSSB
10. Hrvatski laburisti - Stranka rada
11. Istarski demokratski sabor - IDS-DDI
12. Samostalna demokratska srpska stranka - SDSS
13. Socijaldemokratska partija Hrvatske - SDP
14. Neovisna lista
    

Izvanparlamentarne stranke u Republici Hrvatskoj su:

1. Abeceda demokracije - abeceda
2. Agenda mladih demokrata - AMD
3. Akcija bjelovarsko-bilogorska - ABB
4. Akcija hrvatske republikanske seljačke stranke - Akcija HRSS
5. Akcija hrvatskih umirovljenika - AHU
6. Akcija mladih - AM
7. Akcija slavonsko baranjskih umirovljenika - ASBU
8. Akcija socijaldemokrata Hrvatske - ASH
9. Akcija umirovljenici zajedno - AUZ
10. Akcija za bolju Hrvatsku - ABH
11. Autohtona hrvatska seljačka stranka - A-HSS
12. Autohtona – Hrvatska stranka prava - A-HSP
13. Autohtona slavonsko posavska stranka - ASPS
14. Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke - ARS
15. Banijska demokratska stranka - BDS (Dvor)
16. Blok poljoprivrednika Hrvatske - BPH
17. Blok umirovljenici zajedno - BUZ
18. Čabarski pokret mladih - ČPM
19. Dalmatinska liberalna stranka - DLS
20. Dalmatinski demokrati - DD
21. Demokratska kneginečka stranka - DKS
22. Demokratska partija Srba - DPS (Zagreb)
23. Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka - DPS (Sv. Ivan Zelina)
24. Demokratska stranka slavonske ravnice - Slavonska ravnica
25. Demokratska stranka umirovljenika - DSU
26. Demokratska stranka žena - DSŽ
27. Dubrovački demokratski sabor - DDS
28. Glas razuma
29. Glas Zaprešića - nezavisna lista - GZ
30. Gospodarska stranka - GS
31. Građanska akcija Lumbarda - G.A.L.
32. Građanska stranka Sisak - GSS
33. HRAST - Pokret za uspješnu Hrvatsku
34. Hrvatska 21. stoljeća - Hrvatska 21.
35. Hrvatska demokratska regionalna stranka - HDRS (Sisak)
36. Hrvatska demokratska seljačka stranka - HDSS
37. Hrvatska demokratska stranka Dalmacije - HDSD
38. Hrvatska demokršćanska stranka - HDS
39. Hrvatska europska stranka - HES
40. Hrvatska kršćanska demokratska unija - HKDU-(2007./)
41. Hrvatska pučka stranka - HPS
42. Hrvatska radnička stranka - HRS
43. Hrvatska republikanska zajednica - HRZ (politička stranka)
44. Hrvatska romska demokratska stranka - HRDS
45. "Hrvatska straža" Nacionalna stranka - HS NS
46. Hrvatska socijalno-liberalna stranka - HSLS
47. Hrvatska stranka mladih - HSM
48. Hrvatska stranka nezaposlenih - HSN
49. Hrvatska stranka prava 1861 - HSP 1861
50. Hrvatska stranka prava - HSP
51. Hrvatska stranka pravne države - HSPD
52. Hrvatska stranka rada - HSR
53. Hrvatska stranka zelenih – Eko savez - Zeleni
54. Hrvatska čista stranka prava - HČSP
55. Hrvatski demokratski centar - HDC
56. Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije - HDSSD
57. Hrvatski oslobodilački pokret - HOP
58. Hrvatski rast - HRAST
59. Hrvatski socijaldemokrati - HSD
60. Hrvatski zbor - Zbor
61. Hrvatsko pravaško bratstvo - HPBratstvo
62. Hrvatska zora-stranka naroda-HZSN
63. Hrvatsko zvono
64. Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka - ISDNS
65. Istarska stranka umirovljenika - Partito Istriano dei Pensionati - ISU-PIP
66. Istarski socijaldemokratski forum – Foro social democratico Istriano
67. Jadranska socijaldemokratska stranka Hrvatske - Jadranski socijaldemokrati - JSD
68. Jedino Hrvatska – Pokret za Hrvatsku - Jedino Hrvatska
69. Ladonja
70. Liburnijska stranka - LIST
71. Lista za Rijeku - RI
72. Ljevica Hrvatske
73. Loza nezavisna lista - Loza
74. Maksimirska građanska inicijativa - ZAJEDNO - MGI - ZAJEDNO
75. Međimurska stranka - MS
76. Međimurski demokratski savez - MDS
77. Moje malo Međimurje - 3M
78. Most nezavisnih lista - MOST
79. Nacionalni demokrati - ND
80. Naša stranka - NS
81. Nezavisni seljaci Hrvatske - NSH (2012/.)
82. Nova generacija - NG
83. Nova Hrvatska - NH
84. Nova srpska stranka - NSS
85. Obiteljska stranka - Os
86. Održivi razvoj Hrvatske - ORAH
87. Partija podunavskih Srba - PPS
88. Paška stranka – Pag - PSP
89. Piratska stranka - PS
90. Pločanska stranka - PLS
91. Podravska stranka - PS(Koprivnica)
92. Pokret za modernu Hrvatsku
93. Posavsko slavonska stranka - PSS
94. Primorsko goranska stranka umirovljenika - PGSU
95. Primorsko goranski savez - PGS
96. Rapski pučki sabor - RPS
97. Sabor hrvatskih Roma
98. Savez hrvatskih umirovljenika i seniora - SHUS
99. Savez za promjene - SP
100. Snaga Roma Hrvatske - SRH
101. Socijalistička partija Hrvatske - SPH
102. Socijalistička radnička partija Hrvatske - SRP
103. Splitska stranka umirovljenika - SSU
104. Srednjoeuropska akcija – Pokret za Srednju Europu - SEA-PZS

105. Srpska narodna stranka - SNS
106. Stranka demokratske akcije Hrvatske - SDA Hrvatske
107. Stranka Dubrovnik regija - SDR
108. Stranka hrvatskog zajedništva - SHZ
109. Stranka običnih ljudi - SOLJ
110. Stranka penzionera - SP (Sisak)
111. Stranka umirovljenika - SU
112. Stranka umirovljenika Hrvatske - Blok umirovljenici zajedno - SUH
113. Stranka zajedno - Zajedno
114. Volim Hrvatsku - VH
115. Za grad
116. Zagorska demokratska stranka - ZDS
117. Zagorska stranka - ZS(Zabok)
118. Zagrebačka nezavisna lista - ZNL
119. Zavjet za Hrvatsku - ZZH
120. Zelena alternativa – Stranka potrošača - ZA-SPOT
121. Zelena lista
122. Zelena stranka - ZS
123. Zeleni Hrvatske
124. Zeleni Istre
125. Zeleni savez
126. Zeleni zajedno
     
127. .. itd. (Preko 170 političkih stranaka registrirano je u Republici Hrvatskoj)
     

Da bi osnovali stranku u Republici Hrvatskoj dovoljno je prikupiti 100 potpisa punoljetnih i poslovno sposobnih državljana RH. Upisom u registar politička stranka postaje pravna osoba te može djelovati na području Republike Hrvatske u skladu sa svojim statutom.
Broj od preko 170 registriranih stranaka u Republici Hrvatskoj govori da građani RH imaju vrlo visoke političke ambicije.
U pravilu „igra“ funkcionira na slijedeći način. Vi kao član neke hrvatske političke stranke napravite „političku pogrešku“, ne slažete se više sa „politikom“ vaše stranke ili sa njenim rukovodstvom, nezadovoljni ste svojom pozicijom u stranci, vaše je djelovanje u suprotnosti sa političkim statutom stranke – napustiti ćete samovoljno stranku ili će vam biti ukinuto članstvo u stranci. I što dalje?
Naravno, vi ćete sa par vaših prijatelja sjesti za stol, popiti piće i osnovati novu stranku. Tako produktivnim političkim angažmanom došli smo do nezavidne brojke od preko 170 političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.

Kako se financiraju političke stranke u Republici Hrvatskoj?

U 2014. godini se dio sredstava za rad političkih stranaka osigurao iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 50.161.666,00 kuna.

Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje imaju zastupnike u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima te su se rasporedila 2014. godine kao što slijedi:

1.	Socijaldemokratska partija Hrvatske
	(42 zastupnika i 19 zastupnica)	20 390 391,50 kuna
2.	Hrvatska demokratska zajednica
	(37 zastupnika i 8 zastupnica)	14 494 767,12 kuna
3.	Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
	(10 zastupnika i 3 zastupnice)	4 364 716,39 kuna
4.	Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
	(6 zastupnika)	1 954 350,62 kuna
5.	Istarski demokratski sabor
	(3 zastupnika)	977 175,31 kuna
6.	Hrvatski laburisti – Stranka rada
	(5 zastupnika i 1 zastupnica)	1 986 923,13 kuna
7.	Demokratski centar
	(1 zastupnica)	358 297,61 kuna
8.	Hrvatska stranka umirovljenika
	(2 zastupnika i 1 zastupnica)	1 009 747,82 kuna
9.	Samostalna demokratska srpska stranka
	(3 zastupnika)	977 175,31 kuna
10.	Hrvatska građanska stranka
	(1 zastupnik i 1 zastupnica)	684 022,72 kuna
11.	Hrvatska seljačka stranka
	(1 zastupnik)	325 725,10 kuna
12.	Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
	(1 zastupnica)	358 297,61 kuna
13.	Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske
	(1 zastupnik)	325 725,10 kuna
14.	Vladimir Bilek
	(Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati)	325 725,10 kuna
15.	Veljko Kajtazi
	(nezavisni zastupnik)	325 725,10 kuna
16.	Furio Radin
	(nezavisni zastupnik)	325 725,10 kuna
17.	Deneš Šoja
	(nezavisni zastupnik)	325 725,10 kuna
18.	Jakša Baloević (nezavisni zastupnik)	325 725,10 kuna
19.	Ivan Grubišić (nezavisni zastupnik)	325 725,10 kuna

http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=&lang=hr&bid=GIwJLX20tbyGCOo9pyhv%2FQ%3D%3D
Pored navedenog „državnog proračuna“ političke stranke se u Republici Hrvatskoj financiraju kroz:

• Redovne članarine članova stranke
  
• Dobrovoljnim prilozima (donacijama pravnih ili fizičkih osoba)
  
• Prihode od imovine u svojem vlasništvu
  
• Izdavačke djelatnosti
  
• Prodajom propagandnog materijala
  
• Organiziranjem stranačkih manifestacija
  

Političke stranke u Republici Hrvatskoj ne smiju se financirati iz:
• stranih država, stranih političkih stranaka, stranih pravnih osoba,
• državnih tijela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• udruga radnika i poslodavaca,
• udruga, zaklada i fondacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave,
• vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih neprofitnih udruga i organizacija,
• fizičkih i pravnih osoba protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima
http://www.mprh.hr/financiranje-politickih-stranaka

FINANCIRANJE IZBORNE PROMIDŽBE U REPUBLICI HRVATSKOJ:

Političke stranke, kandidati i nezavisne liste, odnosno liste grupa birača imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna. http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13790

Ukupan iznos troškova izborne promidžbe po kandidatu, odnosno kandidacijskoj listi ne smije prelaziti iznos već i od:

- 8.000.000,00 kuna na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske

• 1.500.000,00 kuna u jednoj izbornoj jedinici na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor,
• 1.500.000,00 kuna na izborima za članove za Europski parlament,

• 1.000.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika Grada Zagreba,
• 600.000,00 kuna na izborima za župana i gradonačelnika velikog grada,

• 250.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 tisuća stanovnika

• 100.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 tisuća stanovnika,
• 50.000,00 kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika.

Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna Republike Hrvatske imaju:

– kandidati koji na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske dobiju najmanje 10% važećih glasova birača,

– političke stranke i nezavisne liste koje na izborima za članove u Europski parlament dobiju najmanje 5% važećih glasova birača,

– političke stranke i nezavisne liste koje na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor dobiju više od 5% važećih glasova birača izborne jedinice,

– političke stranke koje su predložile kandidate za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koji su postali zastupnici u Hrvatskom saboru te kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koje su kandidirali birači i udruge nacionalnih manjina, a koji su postali zastupnici u Hrvatskom saboru,

• kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina zastupljenih u stanovništvu Republike Hrvatske s manje od 1,5% stanovnika, kojina izborima nisu postali zastupnici u Hrvatskom saboru, a dobili su više od 15% važećih glasova birača izborne jedinice, imaju pravo na naknadu u visini od 15% iznosa naknade koja pripada zastupniku.
  Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju:

– političke stranke i liste grupe birača koje na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela,

– kandidati koji na izborima za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike dobiju najmanje 10% važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore,

• kandidati koji na izborima za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda nacionalnih manjina, dobiju najmanje 10% važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.

Nakon proučavanja teksta prethodnog zakona vidljivo je da su prilično visoka financijska sredstva koja stoje na raspolaganju političkim strankama i neovisnim kandidatima za financiranje izborne promidžbe.

U Republici Hrvatskoj na predprošlim izborima 27. prosinca 2009. za predsjednika se kandidiralo 12. predstavnika: http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_predsjedni%C4%8Dki_izbori_2009.-2010.

Kandidat - Stranka- Ukupni broj glasova- Postotak

1	Milan Bandić	nezavisni	292.774	14,83
2	Andrija Hebrang	HDZ	236.990	12,05
3	Ivo Josipović	SDP	640.005	32,44
4	Josip Jurčević	nezavisni	54.070	2,74
5	Damir Kajin	IDS	76.349	3,87
6	Boris Mikšić	nezavisni	41.434	2,10
7	Dragan Primorac	nezavisni	117.042	5,93
8	Vesna Pusić	HNS	143.078	7,25
9	Vesna Škare Ožbolt	nezavisna	37.328	1,89
10	Miroslav Tuđman	nezavisni	80.298	4,09
11	Nadan Vidošević	nezavisni	223.581	11,33
12	Slavko Vukšić	DSSR	8299	0,42

Od tih 12 čak su četvorica kandidata dobila više od 10% glasova birača, a samim time i pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz proračuna Republike Hrvatske.

Izbore za predsjednika Republike Hrvatske 2014/2015 obilježila su 4 kandidata. Državno izborno povjerenstvo objavilo je četiri pravovaljane kandidature prema redoslijedu predanog broja potpisa, dok su tri kandidature odbijene jer nisu imale dovoljni broj potpisa podrške.

kandidat		stranke/koalicija	potpisi podrške
	Kolinda Grabar Kitarović	HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, HDS, ZDS, HSLS, HRAST	328.683
	Ivo Josipović	SDP, HNS, IDS, HSU, Laburisti, Reformisti, ORaH, AHU, HDSS, ISU, JS, MDS, PGS, SHUS, SU, SUH, UDU	203.875
	Milan Kujundžić	Savez za Hrvatsku	50.000
	Ivan Sinčić	Živi zid	15.200

Službena izborna promidžba počela je u ponoć 9. prosinca 2014. godine.
Po službenim objavama troškova kampanje Ivo Josipović potrošio je 5.400.000 kn, dok je najmanje potrošio Ivan Sinčić i to 92.627 kn. Tabelarno ti troškovi iznose:

Kandidat (stranka)		Potrošeni iznos do 28. prosinca	Broj glasova	Trošak po glasu (u kunama)
	Ivan Sinčić (Živi zid)	92.627	293.570	0,32
	Ivo Josipović (podržan od SDP-a)	5.400.000	687.678	7,85
	Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ)	2.500.000	665.379	3,76
	Milan Kujundžić (SZH)	390.806	112.585	3,47

U drugom krugu izbora pobijedila je Kolinda Grabar-Kitarović s 32.509 glasova više od Ive Josipovića.

drugi krug
kandidati				broj glasova
Josipović			1.082.436 (49,26%)
Grabar-Kitarović			1.114.945 (50,74%)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_predsjedni%C4%8Dki_izbori_2014.

Za ukupnu predizbornu kampanju u prvom i drugom krugu najviše je novca investirala sadašnja predsjednica gospođa Grabar-Kitarović. Po izjavi gospodina Karamarka predsjednika HDZ-a predizborna kampanja je jednim dijelom dovela do minusa u blagajni HDZ-a od ca. 10 milijuna kuna (stanje veljača) 2015.

Po medijima se već počelo naklapati da ako HDZ sa svojim koalicijskim partnerima pobjedi na nadolazećim parlamentarnim izborima deficit od ca. 10 milijuna kuna će biti podmiren iz državne blagajne.

Ja se osobno nadam da bez obzira koja opcija pobijedi na parlamentarnim izborima te formira vladu stranački deficit neće podmirivati iz poreza poreznih obveznika Republike Hrvatske.

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!

Prvi puta knjiga je objavljena u ožujku 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!

Više o knjizi možete vidjeti pod:

http://www.shopmybooks.com/BE/de/book/dra%C5%BEen-kati%C4%87/izazovi-globalizacije-u-%C2%A021-stolje%C4%87u

Dražen Katić