utorak, 31. svibnja 2016.

„DEUTSCHE HANSE“ - PRETEĆA EUROPSKE UNIJE!


Deutsche Hanse (lat. Hansa Teutonica) je bila „udruženje trgovaca“ koja je nastala sredinom 12. stoljeća. To udruženje je bilo rasprostranjeno u 16 zemalja, a tvorile su ga gotovo 200 manjih i većih gradova. Boje zastave udruženja trgovaca su bile „bijela i crvena“, koje su još danas prisutne u grbovima bivših gradova Hanse.
Osnivanje „Deutsche Hanse“ je imalo dva osnovna cilja:
  1. Kod transporta „robe“ preko Sjevernog mora u Aziju i Južnu Europu mnogi brodovi bili su opljačkani od strane gusara.Udruzenje trgovaca se uspješno odupiralo gusarskoj pljački te je bilo uspješno i u protjerivanju gusara sa otvorenog mora.
  2. Udruženje trgovaca je bolje zastupalo interese trgovaca posebice u inozemstvu. Deutsche Hanse je imala utjecaj na stvaranje prvog pisanog „Zakona o pomorstvu“!

U 14. stoljeću su se cijeli gradovi udružili u „Deutsche Hanse“, tako da se taj period koji se proteže sve do 17. stoljeća naziva i „Städtehansa“, odnosna „Gradovi Hanse“! Još danas postoje ostaci Hanse u imenima nekih njemačkih gradova kao npr. Hansestadt Hamburg i Hansestadt Bremen.

Točan datum osnivanja „Deutsche Hanse“ nije poznat.
Tri važna faktora koja su utjecali na osnivanje udruženja trgovaca u 12. stoljeću bili su:
  1. Sve intenzivniji prijevoz „robe“ brodovima u Aziju, južnu, sjevernu i istočnu Europu.
  2. Od 11. stoljeća raste rasantno broj stanovnika Europe, a samim tim i proizvodnja kao i potrošnja. Roba iz inozemstva morala je biti dostavljena u Europu da bi stanovništvo podmirilo svoje potrebe. Višak robe iz Europe se izvozio.
  3. Roba se proizvodila u gradovima Hanse te se izvozila brodovima. Gradovi su se na taj način bogatili te predstavljali sve veću ekonomsku ali i političku moć.

U srednjem vijeku u doba „križarskih ratova“ mnogobrojni proizvodi koji su do tada Europi bili nepoznati našli su put prema europskom potrošaču. Deutsche Hanse je svojim brodovima preko Italije dovozila sećer, začine, pamuk u cijelu sjevernu i zapadnu Europu.
Iz sjeverne Rusije je uvozila žitarice, drvo, vosak i krzno, a iz zapadne Europe trgovala je vinom.

U to vrijeme njemački gradovi Braunschweig, Hamburg i Bremen igraju važnu trgovačku rutu od južne Njemačke prema sjeveru. Međutim tako razvijena trgovina je bila mamac za pljačku morskih i riječnih gusara. Posebno su bili izloženi pljačkaškim pohodima Danaca (Vikinzi) njemački gradovi Lübeck i Hamburg.
Da se obrane od plačkaških napada ta dva grada 1241. osnovala koaliciju i stvorila vojnu pomorsku flotu. Ta pomorska flota je porazila Dance na otvorenom moru te u potpunosti pokorila jedan dio Danske. Toj vojnoj koaliciji 1247. pristupio je grad Braunschweig te u narednih 25 godina preko 60 drugih gradova. Na taj način Deutsche Hanse postaje u vrlo kratkom roku ne samo jaka ekonomska već i vojno politička sila. U periodu svoje najveće moći Deutsche Hanse je brojila 85 gradova te posjedovala više od 200 brodova.

Političko vojnu moć Deutsche Hanse je pokazala u svrgavanju švedskog kralja Magnusa sa pretstolja. Također je i gradonačelnik Danziger objavio rat danskom kralju Christianu. Moćna Deutsche Hanse je privukla partnerstvo drugih važnih gradova kao npr. Nowogorod u Rusiji, Bergen u Norveškoj, Brügge u Nizozemskoj i Londona u Engleskoj.

Ako se pojedini gradovi nisu pridržavali tadašnjih zakona Deutsche Hanse bili su kažnjeni na način da su im oduzeti brodovi te im je bilo na taj način uništeno trgovanje.

Tri stotine godina Deutsche Hanse je predstavljala ekonomsku, vojnu i političku moć. Od sredine 16. stoljeća gradovi Hanse počinju napuštati udruženje trgovaca, tako da 1630. jedino još Hamburg, Lübeck i Bremen sačinjavaju Deutsche Hanse. I ta tri grada su 1810. godine francuskim osvajanjem pripojena Francuskom carstvu.

Deutsche Hanse su sačinjavali 183 grada u 16 zemalja:

Gradovi „Deutsche Hanse“:

BELGIJA

NJEMAČKA

ENGLESKA

ESTONIJA

FINSKA

FRANCUSKA

ISLAND

LETONIJA

LITVA

NIZOZEMSKA

NORVEŠKA

POLJSKA

RUSIJA

  • Belozersk
  • Ivangorod
  • Kaliningrad
  • Kingisepp
  • Smolensk
  • Tikhvin
  • Torzhok
  • Totma
  • Twer
  • Velikij Ustjug
  • Wologda

ŠKOTSKA

  • Aberdeen
  • Edinburgh

ŠVEDSKA

BJELORUSIJA

  • Polozk
  • Vitebsk
ZEMLJOPISNA KARTA „DEUTSCHE HANSE“ (Izvor:dokuwiki.noctrl.edu)















Promatrajući zemlje „Deutsche Hanse“ i zemlje članice Europske unije uočavamo vrlo veliku teritorijalnu sličnost.Jedino Rusija nije danas zastupljena u EU. Početak Europske unije možemo promatrati od 1951. godine kada je šest europskih zemalja osnovalo Uniju. Na početku svog osnivanja Europska unija je imala isključivo ekonomski karakter.
Danas Europsku uniju sačinjava 28 zemalja članica sa 507,42 milijuna stanovnika. U zadnje vrijeme pored ekonomske uloge Europska unija igra i sve veću političku i vojnu ulogu u svijetu. Europska unija je aktivno uključena u borbu protiv terorističke vojske ISISA, u razriješavanje vojnog konflikta između Ukrajine i Rusije itd. Zemlje članice Europske unije su i članice NATO saveza. Njega pored zemalja Europske unije čine još i SAD-e i Turska.

Za mene se postavljaju ključna pitanja kako bi funkcionirao NATO bez zemalja Europske unije te da li zemlje Europske unije za uopće trebaju NATO zaštitu Europe?

Činjenica da su SAD započele većinu ratova u zadnjih 30 godina izvan teritorija SAD-a u koje su redovito uvukle članice Europske unije. Ti ratovi su vođeni prvenstveno zbog resursa i osvanja strateških vojnih pozicija na našem planetu. Ti ratovi su imali "kao masku" svrgavanje diktatorskih režima posebice u Arapskim zemljama. I nakon svrgavanja tih diktatorskih režima arapske zemlje su završile u teroru, drugoj vrsti diktature, siromaštvu, gladi i globalnom izbjegličkom kaosu. SAD su u pravilu nakon imperijalističkih osvajanja drugih zemalja kratko bile vojnu prisutne u tim zemljama te naposljetku povukle svoju vojsku iz tih područja. Zemlje Europske unije koje su vojno učestvovale u navedenim ratovima ili samo bile politički promatrač, nakon povlačenja američke vojske nastavile su osiguravati "red i mir" u tim zemljama. Zemlje poput Njemačke koje nisu sudjelovale u vojnim imperijalističkim ratovima Amerike nakon završetka tih ratova preuzele su ulogu u ekonomskoj izgradnji tih porušenih zemalja te izobrazbi policije.
Imperijalistički ratovi kojima smo svjedoci u zadnjih 30 godina rezultirali su stvaranjem prvo terorističke organizacije Al Quaida, a danas terorističke vojske ISISA.

Koji će politički i vojni kurs zauzeti Europska unija u narednom periodu najbolje bi nam mogli odgovoriti naši zastupnici u parlamentu Europske unije. Mi kao građani moćemo samo o tome nagađati.
Ja osobno smatram da bi daljnji savez sa SAD-om trebao postojati samo na ekonomskom području. Vojni savez nam je donio veliku štetu. Europska unija je postala krajnja destinacija političkih i ekonomskih izbjeglica iz cijeloga svijeta, dok je Amerika ostala pošteđena te ne prima izbjeglice iz zemalja u kojima je vodila ratove.
Europska unija je nadalje u nekoliko zadnjih mjeseci doživjela terorističke akcije pripadnika ISIS-a (Francuska, Belgija) dok su SAD ostale pošteđene.

Smatram da je Europska unija sa svojih 28 dosadašnjih članica i sa preko pola milijarde stanovnika sada zrela za osnivanje "Federacije" ili "Konfederacije" zemalja članica. Samim time i osnivanaj "Oružanih snaga Europske unije". Samim time će se u svijetu pozicionirati ne samo kao ekonomska, već kao i politička i vojna moć. Na našem planetu postoji nekoliko ekonomsko-vojnih giganata. To su Kina, Rusija, Pakistan, Indija i Brazil. Te zemlje čine više od 2/3 ukupnog stanovništva našeg planeta te posjeduju nuklearnu moć.

Resursi našeg planeta su pri kraju. Još će se u ovom stoljeću voditi nemilosrdni ratovi "giganata" za posljednje resurse na zemlji. Da bi Europska unija imala šansu za preživljavanje u neizvjesnoj budućnosti nikako nam nije od pomoći ekonomska zajednica zemalja. U budućnosti će preživjeti samo vojno najjači.

Na nama je da li ćemo i dalje živjeti u obitelji koja se bazira na ekonomskoj suradnji (sadašnja EU) ili ćemo učiniti slijedeći korak ka stvaranju ravnopravnog vojno-političkog "giganta" koji će nam osigurati "šansu za budućnost".

Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!
Prvi puta knjiga je objavljena u ožujku 2015. godine, a danas je knjiga dostupna na hrvatskom
jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Dražen Katić
 

Objavio/la u

Nema komentara:

Objavi komentar

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)