srijeda, 11. svibnja 2016.

Hrvatski iseljenici žele zastupnika u Saboru i lakši put do državljanstva!

Slika i citirani tekst su preuzeti iz online portala "vecernji.hr", 10.05.2016

http://mojahrvatska.vecernji.hr/hrvatski-iseljenici-zele-zastupnika-u-saboru-i-laksi-put-do-drzavljanstva-1083136

"U roku od 90 dana osnovat će se i poslovna mreža hrvatske dijaspore u regiji, a našoj Vladi predlažu ostvarenje bilateralnih trgovačkih sporazuma sa zemljama regije.

"Otvorite nam vrata jer je naše tržište puno veće od tržišta regije", glavna je poruka hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi koji su ovih dana iz Bolivije poručili kako žele zadržati povezanost sa zemljom svojih predaka.

Skup su organizirali utjecajni tamošnji gospodarstvenici Tomislav i Jorge Kuljiš, a stotinjak okupljenih donijelo je deklaraciju s 11 točaka u kojoj se, među ostalim, traži pojednostavljenje postupka dobivanja hrvatskog državljanstva, zastupnik u Saboru te da se na sveučilištima u domovini uvedu upisne kvote za studente iz iseljeništva. Jedan od prijedloga je i omogućavanje online glasovanja zbog velikih udaljenosti od mjesta stanovanja do biračkih mjesta. Želja im je i da Hrvatska gospodarska komora ima svog predstavnika u Južnoj Americi.

U roku od 90 dana osnovat će se i poslovna mreža hrvatske dijaspore u regiji, a našoj Vladi predlažu ostvarenje bilateralnih trgovačkih sporazuma sa zemljama regije.

"U Latinskoj Americi živi oko pola milijuna hrvatskih potomaka, neki su poslovno vezani uz domovinu, a neki to žele postati", kaže Ivan Ivin, poduzetnik koji tek nekoliko godina tamo radi na jačoj povezanosti gospodarstvenika.

"Osim u gospodarstvu, suradnja se odvija na području umjetnosti i sporta. Prijedlog je i da se uvede besplatan tečaj hrvatskog jezika putem interneta", ističe Branka Bezić Filipović, predstavnica Hrvatske matice iseljenika.

Franjo Kurtović prošle godine je prvi organizirao skup iseljenika u Peruu, gdje je vlasnik nekoliko kompanija na području IT sektora, obrazovanja, bankarskog te građevinskog sektora. Ono što su Lukšići u Čileu, to je Kurtović u Peruu, slažu se mnogi. A i u Hrvatskoj je uložio u jedan nekretninski projekt.

"Rođen sam u Peruu, no imam puno rodbine u domovini, u koju dolazim barem tri puta godišnje. Hrvatska kao da zaboravlja kako ima puno iseljenika koji su u nju spremni ulagati i razvijati gospodarsku suradnju. Vrijeme je da se uz potporu Vlade radi na boljoj povezanosti s dijasporom", dodaje Kurtović.

Zagrepčanin Robert Jakubek dva desetljeća živi u Boliviji. Vlasnik je građevinske tvrtke te dioničar i direktor softverske tvrtke. Ne isključuje mogućnost ulaganja u domovinu, ali boji se birokracije.

"Igrom slučaja postao sam počasni konzul Republike Hrvatske u Boliviji. Uz čast, to je i obveza. U Santa Cruzu imamo relativno malu, ali vitalnu zajednicu gdje se okuplja tridesetak naših ljudi. Grupu čine osobe od 8 do 80 godina, mladež, zaposleni, poduzetnici i umirovljenici, a imamo i jednog svećenika. Osobno mislim kako je najvrednije da iseljeništvo u domovinu prenese znanost i tehnologiju. U svijetu živi golem broj znanstvenika i istraživača koji mogu relativno brzo, ako se planski radi, unaprijediti razinu obrazovanja na našim sveučilištima, a to bi se onda odrazilo na proizvodnju i konkurentnost", zaključuje Jakubek.".

KOMENTAR: 


HRVATI NA PET KONTINENATA

Hrvatski narod je raseljen na svih pet kontinenata i broji gotovo 4 milijuna iseljenika i njihovih potomaka. Početak iseljavanja Hrvata može se smatrati 15. stoljeće kao posljedica osmanijskog osvajanja. U to vrijeme Hrvati su se najčesće iseljavali u Italiju, Austriju, Slovaćku i Mađarsku.

Drugi val iseljavanja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u kome se hrvatski narod iseljava u Ameriku, Južnoafričku Republiku, Australiju i Novi Zeland.

Treći veliki val iseljavanja Hrvata su šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća kada iz ekonomskih i političkih razloga Hrvati napuštaju Domovinu i sele se u zemlje Zapadne Europe, Australije, Kanade, Sjeverne i Južne Amerike.

Četvrti val iseljavanja hrvatskog naroda iz Domovine događa se upravo sada. U zadnjih godinu i pol dana iselilo se oko 100.000 Hrvata.

Hrvatski narod je danas raseljen na svih pet kontinenata te živi u slijedećim zemljama:




Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske u slijedećoj tabeli prikazuje brojčano stanje Hrvata i njihovih potomaka kako slijedi:
Argentina
oko 250 000
Australija
oko 250 000
Austrija
oko 90 000
Belgija
oko 6 000
Brazil
oko 20 000
Bolivija
oko 5 000
Čile
oko 200 000
Danska
oko 1 000
Ekvador
oko 4 000
Francuska
oko 40 000
Italija
oko 60 000
Južnoafrička Republika
oko 8 000
Kanada
oko 250 000
Luksemburg
oko 2 000
Nizozemska
oko 10 000
Norveška
oko 2 000
Novi Zeland
oko 40 000
Njemačka
oko 350 000
Paragvaj
oko 5 000
Peru
oko 6 000
Sjedinjene Američke Države
oko 1 200 000
Švedska
oko 35 000
Švicarska
oko 80 000
Urugvaj
oko 5 000
Velika Britanija
oko 5 000
Venezuela
oko 5 000
http://www.mvep.hr/hr/hmiu/iseljenistvo/stanje-hrvatskih-iseljenika-i-njihovih-potomaka-u-inozemstvu/



Ekonomski doprinos hrvatskog iseljeništva!
Kroz posjete matičnoj državi ili direktnim slanjem financijske pomoć članovima uže ili šire obitelji koji su ostali u Domovini hrvatsko iseljeništvo igra značajnu ulogu u ekonomiji Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske Banke godišnja doznaka Hrvatskih iseljenika iznosila je u 2010. godini oko 1,5 milijardu američkih dolara.U taj iznos nisu bile uračunate investicije u kupovini nekretnina i konzumacije tijekom godišnjih odmora. Doznake Hrvata iz iseljeništva se kreću od godine do godine između 2,5 i 3,0% BDP-a. Hrvatski svjetski kongres je procijenio da je hrvatsko iseljeništvo izmedu 1991. i 2011. godine poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.
Značajan prihod se ostvaruje i oporezivanjem mirovina koje su zarađene u inozemstvu (oko 162.000 mirovina).
Portal "Dnevno HR" je prošle godine objavio članak slijedećeg sadržaja: "Ako imate stalnu adresu stanovanja u nekoj državi, dužni ste plaćati porez. Ipak, mislite li da je normalno plaćati porez od 40% ako vam je mirovina samo kunu veća od 6000 kn. Drugim riječima, ako imate pristojnu stranu mirovinu od 6001 kn, onda vam na kraju od nje ostane 3599 kn i 60 lipa, a ni onih 40 lipa vam neće oprostiti. Nekome tko je 35, 40 godina radio u SAD-u, Norveškoj, Švicarskoj ili Njemačkoj je nevjerojatno da država Hrvatska očekuje da ovdje plaća porez veći od onoga koji je plaćao u državi u kojoj je tu mirovinu zaradio. Čisto geografski podatak, ti isti građani bi u Austriji ili Sloveniji plaćali od 8 do 10% poreza."
http://www.dnevno.hr/novac/102993-porez-na-inozemne-mirovine-salje-odvratnu-poruku-dijaspori-gubite-se-sto-dalje-od-hrvatske.html
Hrvatske iseljeničke zajednice!
Najveće hrvatske iseljeničke zajednice možemo svrstati u slijedeće kategorije:
1. Zapadna Europa (Švicarska, Austrija, Italija, Francuska, Švedska)
2. Sjeverna Amerika (Mississippi, Kalifornija, Arizona, Nevada, Washinhton, Pennsylvanija)
3. Južna Amerika (Argentina, Čile, Brazil)
4. Savezna Republika Njemačka (Posebno pokrajine Bayern i Baden-Württemberg)
5. Kanada
6. Australija
7. Južnoafrička Republika



Poveznica Iseljene Hrvatske s Domovinom!
1. "Ministarstvo iseljeništva" – "Uprava" – "Ured"
Prvo "Ministarstvo iseljeništva" uspostavljeno je 30. svibnja 1990., odmah nakon osnivanja prve Vlade Republike Hrvatske i postojalo je do 1995. godine. Prvi ministar iseljeništva bio je Gojko Sušak.
Vlada Republike Hrvatske osniva 1995. godine "Ministarstvo povratka i useljeništva". Prvi ministar je bio Marijan Petrović i ministarstvo je postojalo do 1999. godine.
Vlada Republike Hrvatske 2000. godine uspostavlja "Upravu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo" pri Ministarstvu vanjskih poslova.
21. listopada 2011. godine Hrvatski Sabor donosi zakon o osnivanju „Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ i „Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“.

Na naslovnoj stranici Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske stoji slijedeće:

„Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske. Ogroman je to i neprocjenjiv potencijal - ljudski, gospodarski!
Donošenjem Zakona koji predviđa jačanje međusobnih gospodarskih, kulturnih, znanstvenih, obrazovnih, sportskih i drugih veza te osnivanjem Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, svima Vama koji živite izvan granica Lijepe naše, Republika Hrvatska je poslala jasnu i nedvosmislenu poruku: Želimo jačati naše zajedništvo, graditi suradnju na načelima uzajamnog povjerenja i poštovanja, graditi partnerske odnose na institucionalnim temeljima.
Veliki je to iskorak. Dvadeset godina nakon hrvatske neovisnosti stvorene su temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje. Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike.
Naš strateški cilj je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini, tako i Hrvata koji žive u drugim zemljama.
S obzirom da u svijetu postoje različiti položaji hrvatskih zajednica s različitim potrebama i mogućnostima, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske će, kao središnje tijelo nadležno za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, sukladno tome prilagoditi svoj pristup svakoj hrvatskoj zajednici poštujuću njezine specifičnosti.
Osim toga, jačati ćemo hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske i njihov položaj i ulogu u sredinama u kojima žive, te osigurati uvjete za njihovo uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske.
Iskreno vjerujem, da će i Vaša potpora, Vaš iskreni angažman, prijedlozi i sugestije, pa čak i dobronamjerne kritike dati krucijalni doprinos u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Stoga Vas i ovim putem pozivam na konstruktivnu suradnju.
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske biti će prva adresa za sve Vaše potrebe, za sve dobre, kvalitetne ideje i inicijative, davati ćemo snažnu potporu svim nastojanjima koja doprinose svekolikom povezivanju Hrvata, te ćemo biti čvrsta spona i most između Republike Hrvatske i Vas koji živite izvan njenih granica.“
mr.sc. Daria Krstičević, predstojnica
2. Zastupnici iseljeništva u Hrvatskom saboru!

Broj zastupnika iseljeništva u Hrvatskom saboru se od 1990. godine stalno smanjivao. Od prvih 12 zastupnika za iseljeništvo smanjio se na sadašnjih 3 zastupnika.
Sadašnji (sedmi) saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine i sačinjavaju ga ukupno 151 zastupnik.

3. Hrvatska veleposlanstva u svijetu
Republika Hrvatska ima svoja veleposlanstva u drugim zemljama svijeta, te se osim bilateralnih odnosa sa drugim zemljama preko veleposlanstava održava kontakt iseljene Hrvatske i Domovine.

4. Hrvatske katoličke misije
To su crkvene organizacije katoličke crkve koje se brinu za vjeru, jezik, život, rad, sport i zabavu hrvatskog naroda u iseljeništvu. Hrvatske katoličke misije rasprostranjene su diljem svijeta i nalaze se u slijedećim zemljama: Juznoafrička Republika, Argentina, Peru, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Francuska, Engleska, Švicarska, Austrija, itd.
6. Hrvatska Matica iseljenika
Hrvatska Matica iseljenika je utemeljena 1951. godine u Zagrebu pod nazivom „Matica iseljenika Hrvatske“, a danas djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika. Navodim nekoliko citiranih rečenica sa naslovne stranice Hrvatske matice iseljenika!
„...Misija Hrvatske matice iseljenika je očuvanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta, materinskoga jezika te običaja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska vaša je matična zemlja koja se obvezala na skrb za svoje iseljeništvo u četrdesetak zemalja - od Južne i Sjeverne Amerike, Afrike, Europe do Australije i Novog Zelanda.
Prošlostoljetne karte u jednom smjeru, srećom, postale su naša prošlost...
Hrvatska matica iseljenika posve je spremna, ovisno o zemlji i kulturno-političko-povijesnom okružju u kojima žive naši građani i potomci hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska – učinkovitije se uključiti u sve projekte razvitka kulturnog i etničkog identiteta među Hrvatima u inozemstvu.
Želimo bolje upoznati kulture drugih naroda u kojima živite i unatoč razlikama stvarati nove projekte koji će, vjerujem, oplemeniti obje partnerske strane s ciljem očuvanja jezične i kulturne raznolikosti - kako najbližega europskog okruženja tako i dalekih prekooceanskih zemalja.
Domovina ili svijet, svijet i domovina – vaš izbor, vaša osobna odluka i odluka vaših obitelji za nas je nova vrijednost!“
7. Hrvatski studiji
Hrvatski studiji osnovani su na Sveučilištu u Zagrebu 1992. godine kao sveučilišni komparativni studij. Hrvatski studiji su na početku obuhvaćali smjerove filofofije i religijske kulture Filofofskog fakulteta Družbe Isusove. Hrvatski studiji su od 24. studenog 1995. godine ustrojeni kao Sveučilišni centar sa statusom podružnice. Senat Sveučilišta je 27. veljače 1996. godine odlučio da se nakon završenih Hrvatskih studija:
  • na smjeru „Croaticum“ stječe stručni naziv kroatolog ili profesor hrvatske kulture
  • na smjeru „Filozofija“ stječe stručni naziv diplomirani filozof ili profesor filozofije
  • na smjeru „Društvo“ stječe stručni naziv diplomirani sociolog ili profesor sociologije
  • na smjeru „Religijska kulture“ diplomirani reliolog ili profesor religijske kulture
Misija Hrvatskih studija:
„Hrvatski studiji ustrojavaju, izvode i koordiniraju znanstvenoistraživačke i znanstveno-nastavne projekte i programe u cjelini društvenog i humanističkog područja, kao i u relevantnim poljima interdisciplinarnog područja znanosti s posebnim interesom za proučavanje različitih sastavnica hrvatskog društva unutar i izvan Republike Hrvatske te za njihov dugoročno održiv i usklađen razvoj. Hrvatski studiji izvode i koordiniraju djelatnosti iz djelokruga Sveučilišta u Zagrebu, drugih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i javnih istraživačkih instituta, kao i ustanova usmjerenih na proučavanje hrvatskog društva te na proučavanje i afirmaciju hrvatske kulture, obrazovanja i znanosti, te se angažiraju u uspostavi i povezivanju srodnih ustanova u Republici Hrvatskoj i u svijetu.“ http://www.hrstud.unizg.hr/razvoj-misija-vizija

Ugodan dan!
Drazen Katic



Objavio/la u

1 komentar:

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)